{"id":261,"date":"2007-12-30T12:24:00","date_gmt":"2007-12-30T11:24:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=261"},"modified":"2026-08-11T08:14:49","modified_gmt":"2026-08-11T06:14:49","slug":"prilog-za-javnu-raspravu-na-temu-ispitnih-kataloga-drzavne-mature-iz-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2007\/prilog-za-javnu-raspravu-na-temu-ispitnih-kataloga-drzavne-mature-iz-povijesti\/","title":{"rendered":"Prilog za javnu raspravu na temu ispitnih kataloga dr\u017eavne mature iz povijesti"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U sklopu <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2007\/godisnja-izborna-skupstina-i-seminar-za-nastavnike-povijesti\/\">godi\u0161nje skup\u0161tine Hrvatske udruge nastavnika povijesti<\/a> odr\u017eane 10. studenog 2007. u Zagrebu, raspravljalo se i o ispitnim katalozima za dr\u017eavnu maturu iz povijesti koje je na internetu u radnoj verziji objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje. S obzirom da je javna rasprava u tijeku, a Hrvatska udruga nastavnika ni na koji na\u010din nije bila anga\u017eirana u njegovom nastajanju, Udruga osje\u0107a pravo ali i obvezu u svrhu za\u0161tite struke te interesa svojih \u010dlanova uklju\u010diti se u javnu raspravu.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Analizu ne\u0107emo u\u010diniti prema obrascu koje je predlo\u017eio sam Centar za vanjsko vrednovanje. Naime, po na\u0161em mi\u0161ljenju obrazac tek zadovoljava statisti\u010dku formu brze obradbe podataka sa svrhom davanja prolazne ocjene cijelom projektu. Napravljen je univerzalno za sve predmete ne po\u0161tuju\u0107i posebnosti svakog predmeta, a najmanja predmeta povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stoga \u0107emo dati jedan kratak osvrt na objavljenu radnu ina\u010dicu (verziju) kataloga. Sama struktura i opse\u017enost rada od 73 stranica (na kojima su navedeni op\u0107i ciljevi ispita, obrazovni ishodi kao specifi\u010dni ciljevi, struktura i tehni\u010dki opis ispita, opis bodovanja i ocjenjivanje, primjeri zadataka i na\u010dina bodovanja, te literatura i kratka uputa kako se pripremiti za ispit) upu\u0107uje na veliki ulo\u017eeni trud samog povjerenstva koje je vjerojatno bilo povezano s mnogobrojnim sastancima i predanim individualnim radom samih \u010dlanova povjerenstva. Me\u0111utim, katalog upu\u0107uje na nedostatak komunikacije izme\u0111u \u010dlanova povjerenstva koji su radili uvodni dio te onih koji su radili same zadatke. Jer kako na drugi na\u010din objasniti za\u0161to ciljevi navedeni na po\u010detku kataloga nisu provedeni u zadatcima.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U uvodnom se dijelu kao svrha predmeta odre\u0111uje \u00abprovjeravanje vje\u0161tina, znanja i kompetencija\u00bb ali se navodi pogre\u0161an primjer kako ga provesti. Naravno, name\u0107e se i pitanje za\u0161to je ispit sastavljen u okviru postoje\u0107eg programa koji je \u010desto u javnosti kritiziran kao zastario i lo\u0161. Pri izradi kataloga nema odmaka od postoje\u0107eg programa \u2013 faktografije bez svakodnevice, djelomice neto\u010dne, u nekim dijelovima ksenofobi\u010dne, a&nbsp; nadasve \u2013 suhoparne.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U op\u0107im ciljevima ispita isti\u010de se prilagodba u\u010denicima s posebnim potrebama. Ovo je tako\u0111er deklarativno, jer osim brajicom (bez zemljovida, naravno!), druk\u010dije prilagodbe s ovakvim zadatcima nisu mogu\u0107e. Tako\u0111er se navodi potreba \u00abvrjednovanja doga\u0111aja iz perspektive kada su se dogodili\u00bb \u0161to je vrlo skliska formulacija. Drugotnost pro\u0161losti svakako je porebna u nastavi povijesti, ali uz oprez&nbsp; \u2013 ne upadanja u zamku opravdavanja nekih sredstava \u00abvi\u0161im\u00bb ciljevima, posebno tuma\u010de\u0107i totalitarne ideologije 20. stolje\u0107a. Op\u0107i ciljevi isti\u010du \u00abosje\u0107aj nacionalnog identiteta\u00bb \u2013 zna\u010di li to za manjine osje\u0107aj njihovog nacionalnog identiteta (uop\u0107e je pitanje, koliko u ovom katalogu ima povijesti nacionalnih manjina?). Od u\u010denika se o\u010dekuje \u00abkompariranje civilizacijskih tragova\u00bb pri \u010demu se: 1) od u\u010denika zahtijeva uistinu mnogo, 2) implicira \u00abvrjednovanje\u00bb pojedinih civilizacija kao vi\u0161e i manje vrijednih.<br>Naslovi tema i podtema su djelomice nezgrapni, dijelom neto\u010dni (Kraljevstvo SHS, a ne \u00abKraljevina SHS\u00bb kako se navodi), pomalo neukusni (\u00abBolesnik na Bosporu\u00bb), a i pateti\u010dni (Hrvatska \u00abrasuta ba\u0161\u0107ina\u00bb).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160to se ti\u010de tema i podtema mo\u017eda je napravljen mali pomak u nekim segmentima u odnosu na postoje\u0107i plan i program, jer katalog daje sustavniji pristup nekim (ali tek nekim!) temama. Primjerice tema \u201cVisoke civilizacije i kulture starog Istoka\u201d ima sljede\u0107e podteme: vremensko-prostorne odrednice, geografske karakteristike i gospodarstvo, dru\u0161tveno-pravni sustav i svakodnevni \u017eivot, dr\u017eavni razvoj i institucije vlasti, religija, kultura, znanost i umjetnost, migracije i interakcije. Katalog daje privid smanjenja gradiva. Tako tema \u201cEuropa i Svijet u drugoj polovici 19. st.\u201d ima samo tri podteme: industrijska revolucija, imperijalizam i ideolo\u0161ko-dru\u0161tveni odnosi imperijalizma. No, specifi\u010dni ciljevi svake teme su nedovoljno i nejasno definirani, pa niti nastavnik zna \u0161to treba konkretno odraditi s u\u010denikom, niti u\u010denik zna konkretno \u0161to mo\u017ee o\u010dekivati na maturi. Rje\u0161enje koje se name\u0107e i u\u010deniku i nastavniku su postoje\u0107i ud\u017ebenici, propisani katalogom kao literatura za pripremanje mature. Katalog je optere\u0107en politikom, politi\u010dkim strankama, vojskovo\u0111ama, detaljima ratnih sukoba, strategija, boji\u0161nica i sl. Primjerice, treba li nakon 4 godine u\u010denja povijesti u\u010denik koji \u017eeli polo\u017eiti dr\u017eavnu maturu znati sve antifrancuske koalicije koje su organizirane protiv Napoleona, zajedno s godinama, mirovnim sporazumima te ratnim strategijama sukoba?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kraju kataloga ponu\u0111eni su primjeri pitanja koji \u0107e biti na dr\u017eavnoj maturi iz povijesti. Sva pitanja su objektivnog tipa, koje je najlak\u0161e ispravljati, ali najte\u017ee vrednovati. U skladno sro\u010denim op\u0107im ciljevima nastave povijesti isti\u010de se razvijanje usmenih i pisanih komunikacijskih kompetencija kod u\u010denika, no na osnovu primjera pitanja u\u010denik od pustih komunikacijskih vje\u0161tina treba znati pisati brojeve od 1 do 5, te&nbsp; prva slova abecede, jer zaokru\u017eivanjem ili dopisivanjem na postoje\u0107a mjesta treba dati to\u010dan odgovor. Postoje dodu\u0161e i neka pitanja gdje u\u010denik treba&nbsp; dopisati pojam, osobu ili stolje\u0107e, no puna re\u010denica nigdje u ponu\u0111enom primjeru nije nu\u017ena! Nadalje, u op\u0107im ciljevima nastave povijesti stoji da u\u010denik zavr\u0161nim ispitom dokazuje pravilno kori\u0161tenje ilustrativnih materijala, statisti\u010dkih podataka i drugo. Ali, primjerom zadataka u\u010denik koji \u017eeli polo\u017eiti maturu treba znati koje se slike nalaze u njegovom ud\u017ebeniku s pripadaju\u0107im potpisom slike. Primjer toga je zadatak: \u201cSlika pokazuje unutra\u0161njost katedrale u Aachenu gra\u0111enu za vladanja:\u201d nakon kojega bi u\u010denik trebao abcd pitalicom odabrati to\u010dan odgovor. Pored pitanja nalazi se mala slika unutra\u0161njosti katedrale, koja se bitno ne razlikuje od unutra\u0161njosti mnogih drugih crkava (!).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sposobnost samostalnog argumentiranog interpretiranja razli\u010ditih izvora informacija te samostalnog vrednovanja doga\u0111aja koja je navedena u ciljevima, prema predlo\u017eenim pitanjima kod u\u010denika se provjerava dopisivanjem dijelova teksta ili zaokru\u017eivanjem prvih slova abecede. Analogno tome, razvijanje kreativnih potencijala, navedenih op\u0107im ciljevima, u\u010denik bi na maturi mogao iskazati ukra\u0161avaju\u0107i brojke ili prva slova abecede cvjeti\u0107ima (ili nedaj Bo\u017ee simbolima raznih totalitarnih ideologija koje nastavnik mo\u017ee pogre\u0161no opravdati drugotno\u0161\u0107u pro\u0161losti (!)). U ciljevima nastave povijesti spominje se u\u010denikova sposobnost samostalne uporabe, analize, interpretacije i evaluacije raznih vrsta primarnih i sekundarnih izvora, koja bi se trebala provjeravati na dr\u017eavnoj maturi. Na primjeru zadanog zadatka s tekstom referenduma o polo\u017eaju Republike Hrvatske unutar SFRJ iz 1991. godine u\u010denik treba samo prepoznati o kojem se izvoru radi, naravno izme\u0111u 4 ponu\u0111ena rje\u0161enja poredanih po prvim slovima abecede od kojih u\u010denik odabire jedno rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Faktografija je, dakle, lo\u0161e odabrana, a zadatci ne ispituju \u00abvje\u0161tine, znanja\u00bb kao ni \u00abkompetencije\u00bb kako je istaknuto u uvodu Povijest je sre\u0107om predmet koji je izborni na maturi. <strong>Nakon ovoga, vjerojatno \u0107e ga rijetki odabrati. Je li to bio cilj izrade kataloga?<\/strong> Ako je, onda mo\u017eemo \u010destitati na dobro u\u010dinjenom poslu. Ako je cilj bio motiviranje u\u010denika i nastavnika, osuvremenjivanje pristupa u nastavi u skladu s modernim europskim trendovima koje sugerira Vije\u0107e Europe, razvijanje vje\u0161tina i poticanje na samostalno zaklju\u010divanje dono\u0161enje stavova i prosudba \u2013 onda je cilj ovom katalogu izmakao, a sam je katalog korak unazad od suvremenih trendova u pou\u010davanju povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pred samim povjerenstvom nalazi se jo\u0161 mnogo rada kako bi ovaj katalog ostvario ciljeve koje si je samo zadalo u uvodnom dijelu te samim time ulovi neki priklju\u010dak za moderne trendove u pou\u010davanju povijesti. Stoga Vam Hrvatska udruga nastavnika povijesti \u017eeli mnogo, vi\u0161e od pokazanog uspjeha u Va\u0161em, daljem predanom radu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U sklopu godi\u0161nje skup\u0161tine Hrvatske udruge nastavnika povijesti odr\u017eane 10. studenog 2007. u Zagrebu, raspravljalo se i o ispitnim katalozima za dr\u017eavnu maturu iz povijesti koje je na internetu u radnoj verziji objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje. S obzirom da je javna rasprava u tijeku, a Hrvatska udruga nastavnika ni na koji na\u010din nije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":112,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[54,62],"class_list":["post-261","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti-za-edukatore","tag-drzavna-matura","tag-hunp"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=261"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":995,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/261\/revisions\/995"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/112"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=261"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=261"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=261"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}