{"id":258,"date":"2013-05-03T12:17:00","date_gmt":"2013-05-03T10:17:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=258"},"modified":"2026-08-11T08:22:39","modified_gmt":"2026-08-11T06:22:39","slug":"joint-history-project-i-povijesne-citanke-beli-manastir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2013\/joint-history-project-i-povijesne-citanke-beli-manastir\/","title":{"rendered":"\u201eJoint History Project\u201c i povijesne \u010ditanke (Beli Manastir)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U organizaciji Centra za demokraciju i pomirenje Jugoisto\u010dne Europe (CDRSEE), Hrvatske udruge nastavnika povijesti (HUNP) te Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) odr\u017ean je i drugi u nizu od \u010detiri seminara koji su planirani tijekom ove godine. Ovoga je puta obuhvatio \u017eupanije isto\u010dnoga dijela Hrvatske. Dvodnevni seminar za dvadesetak nastavnika osnovnih i srednjih \u0161kola odvijao se u ugodnom ambijentu hotela \u201ePatria\u201c u Belom Manastiru.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Otvaranje seminara i uvodna izlaganja<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Seminar su otvorili<strong>&nbsp;Kre\u0161imir Erdelja<\/strong>, urednik hrvatskog izdanja ovih \u010ditanki i \u010dlan Odbora za nastavu povijesti pri CDRSEE ,&nbsp;<strong>Antonis Hadjiyannakis<\/strong>, voditelj projekta (CDRSEE) i&nbsp;<strong>Tamara<\/strong>&nbsp;<strong>Jankovi\u0107<\/strong>, predsjednica HUNP-a, lokalnog partnera CDRSEE.&nbsp; Kolega Erdelja predstavio je projekt dodatnog materijala \u201e<em>Nastave suvremene povijesti jugoisto\u010dne Europe<\/em>\u201c \u2013 \u010detiri povijesne \u010ditanke od kojih prva obra\u0111uje&nbsp;<em>Osmansko<\/em>&nbsp;<em>Carstvo<\/em>, druga&nbsp;<em>Nacije i dr\u017eave u jugoisto\u010dnoj Europi<\/em>, tre\u0107a&nbsp;<em>Balkanske<\/em>&nbsp;<em>ratove<\/em>, a \u010detvrta&nbsp;<em>Drugi<\/em>&nbsp;<em>svjetski<\/em>&nbsp;<em>rat<\/em>. &nbsp;Kolegica Jankovi\u0107 predstavila je rad Hrvatske udruge nastavnika povijesti koja postoji od 2003. godine i ostvaruje &nbsp;uspje\u0161nu suradnju u me\u0111unarodnim projektima s Eurocliom i CDRSEE.&nbsp; U nastavku je&nbsp;<strong>Ivan<\/strong>&nbsp;<strong>Duki\u0107<\/strong>&nbsp;predstavio rad Inicijativnog odbora za obilje\u017eavanje stogodi\u0161njice Prvog svjetskog rata, a dr. sc.&nbsp;<strong>Snje\u017eana<\/strong>&nbsp;<strong>Koren<\/strong>&nbsp;novi broj \u010dasopisa&nbsp;<em>Povijest u nastavi<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jako sam zadovoljan. Pomo\u0107u ovih \u010ditanki i metoda uistinu je mogu\u0107e u\u010denika pretvoriti u aktivnog povjesni\u010dara. Nadam se da \u0107emo u bliskoj budu\u0107nosti imati nastavni program povijesti koji \u0107e nama profesorima otvoriti vi\u0161e prostora za kori\u0161tenje ovakvih metoda u redovnoj nastavi.<\/p>\n<cite>Vedran Risti\u0107<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Radionice i predavanja prvoga dana seminara: Balkanski ratovi i \u201eSu\u0111enje Osmanskom Carstvu\u201c<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvoga dana seminara<strong>&nbsp;dr. sc. Snje\u017eana Koren<\/strong>, predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i \u010dlanica Odbora za nastavu povijesti odr\u017eala je dva zanimljiva predavanja-radionice. U prvoj je navode\u0107i niz konkretnih primjera upoznala nazo\u010dne nastavnike s pojmovima&nbsp;<strong>multiperspektivnosti, interpretacija i kontroverze<\/strong>, a druga je bila posve\u0107ena temi&nbsp;<strong>Balkanskih ratova<\/strong>&nbsp;i mogu\u0107nosti upotrebe istoimene \u010ditanke u nastavi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tema Balkanskih ratova malo je zastupljena u hrvatskom nastavnom planu i programu i \u010desto se svodi na nekoliko \u0161turih podataka o promjeni granica, savezima, uz eventualni spomen Londonskog mira i mira u Bukure\u0161tu.&nbsp; Ipak, ovdje se name\u0107e klju\u010dno pitanje: \u0161to su te promjene granice zna\u010dile za stanovni\u0161tvo ovih prostora? Uz Balkanske ratove povezana je humanitarna katastrofa \u2013 masovna ubojstva i iseljavanja velikog broja ljudi: primjerice od 1820.-1912. s ovih je prostora protjerano gotovo 5 milijuna Muslimana, a Albanci ovaj rat do\u017eivljaju kao svoju nacionalnu tragediju u kojoj je njihov narod ostao podijeljen izme\u0111u nekoliko dr\u017eava.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ova je radionica imala dvije etape: u prvoj su nastavnici podijeljeni u \u0161est skupina trebali prona\u0107i nekoliko izvora koji se mogu uklopiti u postoje\u0107i plan i program (statisti\u010dke podatke, etni\u010dki sastav stanovni\u0161tva i sl.), pri \u010demu je posebno naglasila upotrebu izvora u kojemu su suprotstavljene perspektive, a zatim su trebali predstaviti ostalim kolegama kako bi te izvore koristili u nastavi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Idu\u0107u je radionicu vodio&nbsp;<strong>Kre\u0161imir<\/strong>&nbsp;<strong>Erdelja<\/strong>. U obliku debate, organizirao je \u201esu\u0111enje\u201c Osmanskom Carstvu koriste\u0107i izvore prve \u010ditanke. Kao i pri prvoj izvedbi ove radionice u Vara\u017edinu, kolege su pokazale velik interes i kreativnost koju \u0107e svakako prenijeti i u u\u010dionice.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Povijest \u017eena i Holokaust u zemljama Jugoisto\u010dne Europe<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugoga dana seminara odr\u017eane su jo\u0161 dvije radionice. Prvu, pod naslovom \u201e\u2019\u010cuvala je \u017eenski obraz svoj naj\u010dednije\u2019 \u2013 prilozi analizi polo\u017eaja \u017eene na Balkanu u prvoj polovici 20. stolje\u0107a\u201c odr\u017eao je&nbsp;<strong>Ivan Duki\u0107<\/strong>.&nbsp;Kao i na ranijem seminaru u Vara\u017edinu metodom radom u skupinama nazo\u010dni su nastavnici sagledali polo\u017eaj \u017eena s razli\u010ditih aspekata ( tradicionalnu slike \u017eene, \u017eenu u ratu: na boji\u0161nici i iza nje, \u017eenu izme\u0111u ljubavi i ideologije, \u017eenu kao \u017ertvu, \u017eenu u potrazi za identitetom\u2026) te tako usporedili polo\u017eaj \u017eene na Balkanu u odnosu na ostatak Europe te uo\u010dili uzroke promjena koje su nastupile sredinom 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zavr\u0161nu radionicu odr\u017eala je&nbsp;<strong>Tamara Jankovi\u0107<\/strong>. U uvodnom dijelu, podsjetila je nazo\u010dne na definiciju pojma Holokausta (shoah), te naglasila va\u017enost pou\u010davanja ove teme koju je potrebno staviti u kontekst uklju\u010duju\u0107i informacije o antisemitizmu, &nbsp;\u017eivotu \u017didova prije nacizma, za vrijeme Holokausta i nakon oslobo\u0111enja. Naglasila je da novija historiografija te\u017ei tome da prou\u010davanje \u017ertava ne odvaja od prou\u010davanja izvr\u0161itelja i svjedoka i prou\u010dava Holokaust u okviru trokuta: \u017ertava, po\u010dinitelja i svjedoka. Referirala se i na mi\u0161ljenje R. Stradlinga (\u201eNastava europske povijesti 20. stolje\u0107a\u201c) pri&nbsp; \u010demu je ovu temu stavila u kontekst kontroverznih i osjetljivih pitanja koja se ne mogu izbje\u0107i. Shodno tome i ova se tema treba pou\u010davati kriti\u010dkom analizom povijesnih izvora i na\u010dinom njihove interpretacije, postavljanjem &nbsp;analiti\u010dkih pitanja (o motivima, ispu\u0161tenim informacijama\u2026) i analizom jezika (stereotipi, emotivni jezik, predrasude\u2026). U predlo\u0161ku kojega je podijelila nazo\u010dnim nastavnicima za analizu izvora postavljena su op\u0107enita Stradlingova pitanja: Tko je napisao dokument?Kada je napisan? Za koga je napisan? Koja je vrsta dokumenta? (dnevnik, pismo, diplomatski dopis\u2026) Je li izvor primarni ili sekundarni? Za\u0161to je odre\u0111eni dokument napisan?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Je li autor u bilo kojem smislu pristran? Potvr\u0111uje li izvor ili je u suprotnosti s interpretacijom doga\u0111aja u drugim izvorima? Postoje li nedostaci u izvorima (nepostojanje imena, datuma\u2026) i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vrlo koristan i pou\u010dan seminar temeljen na kori\u0161tenju povijesnih izvora. \u010citanke su izvrstan dodatni materija koji \u0107e pridonijeti kvalitetnijem nastavnom procesu i razvoju kriti\u010dkog mi\u0161ljenja kod u\u010denika.<\/p>\n<cite>Samanta Kle\u0161<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U radioni\u010dkom dijelu, nastavnici su bili podijeljeni u \u010detiri skupine: NDH, Turska, Rumunjska i Bugarska te su na temelju zadanih izvora \u010detvrte \u010ditanke \u201eDrugi svjetski rat\u201c trebali odrediti koja bi pitanja zadali u\u010denicima na temelju svojih izvora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U sljede\u0107em koraku, nakon prezentacije rada skupina, kolegica Jankovi\u0107 je nizom novih postavljenih pitanja otvorila prostor za novu diskusiju:&nbsp; Je li antisemitizam ve\u0107 bio prisutan u zemljama koje su postale dio Trojnog pakta? Je li iznu\u0111en dolaskom Nijemaca, tj. po\u010detkom suradnje s nacisti\u010dkom Njema\u010dkom? U kojoj je mjeri nametnut \/zadan \/ propisan \/, a u kojoj je stvarani \/postoje\u0107i\/? Jesu li njema\u010dki saveznici imali izbora?<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zatvaranje seminara i najava &nbsp;idu\u0107ih aktivnosti<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Seminar je zatvorio Kre\u0161imir Erdelja koji se zahvalio nazo\u010dnima na suradnji i najavio idu\u0107i seminar u Puli (18. i 19. svibnja) na koji \u0107e se mo\u0107i prijaviti nastavnici s podru\u010dja odre\u0111enih uvjetima navedenim na stranicama AZOO-a.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvrstan seminar koji \u0107e zasigurno pridonijeti kvalitetnijoj obradi pojedinih nastavnih jedinica iz povijesti. Ovakvim pristupom odre\u0111enim temama u\u010dinit \u0107emo nastavu povijesti pristupa\u010dniju u\u010denicima.<\/p>\n<cite>\u0110ur\u0111ica Pavlovi\u0107<\/cite><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U organizaciji Centra za demokraciju i pomirenje Jugoisto\u010dne Europe (CDRSEE), Hrvatske udruge nastavnika povijesti (HUNP) te Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) odr\u017ean je i drugi u nizu od \u010detiri seminara koji su planirani tijekom ove godine. Ovoga je puta obuhvatio \u017eupanije isto\u010dnoga dijela Hrvatske. Dvodnevni seminar za dvadesetak nastavnika osnovnih i srednjih \u0161kola odvijao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":260,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26,59],"tags":[65,62,90,87,86,97],"class_list":["post-258","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-profesionalni-razvoj","category-vijesti-za-edukatore","tag-cdrsee","tag-hunp","tag-joint-history-project","tag-kresimir-erdelja","tag-tamara-jankovic","tag-vedran-ristic"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/258","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=258"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/258\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1019,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/258\/revisions\/1019"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=258"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=258"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=258"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}