{"id":2576,"date":"2016-02-02T18:43:00","date_gmt":"2016-02-02T17:43:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2576"},"modified":"2026-08-15T18:47:46","modified_gmt":"2026-08-15T16:47:46","slug":"novosti-i-korist-od-promjena-predmetnog-kurikuluma-povijest-za-ucenike-i-ucitelje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2016\/novosti-i-korist-od-promjena-predmetnog-kurikuluma-povijest-za-ucenike-i-ucitelje\/","title":{"rendered":"Novosti i korist od promjena predmetnog kurikuluma Povijest za u\u010denike i u\u010ditelje"},"content":{"rendered":"\n

Kurikulumom nastavnog predmeta Povijest definirana je svrha i odgojno-obrazovni ciljevi u\u010denja i pou\u010davanja predmeta. Kurikulum se temelji na konceptualnom razumijevanju i strukturiran je oko pet koncepata (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuiteti i promjene, izvori i istra\u017eivanje pro\u0161losti, interpretacije i perspektive) iz kojih proizlaze ishodi u\u010denja. Ishodi za sve godine u\u010denja razra\u0111eni su po razinama usvojenosti koje su pokazatelj o napredovanju u\u010denika tijekom u\u010denja predmeta.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Kurikulum je manje optere\u0107en upam\u0107ivanjem faktografije i osmi\u0161ljen je tako da se postigne ravnote\u017ea izme\u0111u stjecanja temeljnih znanja o pro\u0161losti i razvoja vje\u0161tina povezanih s istra\u017eivanjem pro\u0161losti, kao i pregleda klju\u010dnih sadr\u017eaja i dubinske obrade odabranih tema. U konceptima i ishodima je fokus na razvoju konceptualnog i proceduralnog znanja \u010dime se stvara okru\u017eenje za aktivno u\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

U osnovnoj \u0161koli uveden je kronolo\u0161ko-tematski pristup, sadr\u017eaji i broj tema je reduciran \u010dime se ostavlja dovoljno vremena za dublju obradu tema i savladavanje koncepata. Manji broj tema pogoduje temeljitijoj obradi i razvoju u\u010deni\u010dkih vje\u0161tina. Izbornost sadr\u017eaja te broja sati za obradu tema omogu\u0107uje ve\u0107u autonomiju u\u010ditelja, a sudjelovanje u izboru i realizaciji tema poti\u010de interes u\u010denika. U\u010ditelji dio satnice mogu prilagoditi potrebama \u0161kolskog kurikuluma, odnosno obraditi odabrane sadr\u017eaje dublje, u korelaciji s drugim predmetima, uklopiti u \u0161kolske projekte, izvanu\u010dioni\u010dku nastavu, itd.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

U srednjoj \u0161koli uveden je tematski pristup kojim su sadr\u017eaji svrstani u tematska podru\u010dja te reducirani u korist boljeg razumijevanja koncepata, tj. ostvarivanja ishoda u\u010denja i pou\u010davanja. Omogu\u0107ena je ve\u0107a izbornost i sloboda u kreiranju tema u \u010demu sudjeluju i u\u010denici. Ponu\u0111ene su dijakronijske teme \u0161to omogu\u0107uje bolje razumijevanje doga\u0111aja, pojava i procesa koji se prou\u010davaju.<\/p>\n\n\n\n

Sna\u017eno se nagla\u0161ava hrvatska povijest u \u0161irem europskom i svjetskom okviru te se sugerira da se teme iz svjetske i hrvatske povijesti, gdje god je to mogu\u0107e, rade na lokalnim i zavi\u010dajnim primjerima.<\/p>\n\n\n\n

Definirano je optimalno okru\u017eenje za rad te jedinstveni elementi vrednovanja koji prate koncepte i usmjereni su na daljnji razvoj u\u010denika i u\u010ditelja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

23. velja\u010de 2016.<\/strong> \u2013 objava predmetnih kurikuluma (29), Okvira za vrednovanje, Okvira za djecu i mlade osobe s te\u0161ko\u0107ama, Okvira za darovitu djecu i mlade osobe. Objavom kurikularnih dokumenata zapo\u010dinje stru\u010dna rasprava.<\/p>\n\n\n\n

Radna verzija kurikuluma:\u00a0http:\/\/www.kurikulum.hr\/22-01-2016-primjeri-radnih-verzija-kurikularnih-dokumenata\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

Sastavili: SRS Povijest<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kurikulumom nastavnog predmeta Povijest definirana je svrha i odgojno-obrazovni ciljevi u\u010denja i pou\u010davanja predmeta. Kurikulum se temelji na konceptualnom razumijevanju i strukturiran je oko pet koncepata (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuiteti i promjene, izvori i istra\u017eivanje pro\u0161losti, interpretacije i perspektive) iz kojih proizlaze ishodi u\u010denja. Ishodi za sve godine u\u010denja razra\u0111eni su po razinama […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2580,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[116,73],"class_list":["post-2576","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kurikulum-i-vrednovanje","tag-kurikularna-reforma","tag-kurikulum-povijesti"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2576","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2576"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2576\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2582,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2576\/revisions\/2582"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2580"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2576"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2576"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2576"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}