{"id":2570,"date":"2016-05-05T18:38:00","date_gmt":"2016-05-05T16:38:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2570"},"modified":"2026-08-15T18:40:59","modified_gmt":"2026-08-15T16:40:59","slug":"otvoreno-pismo-saborskom-zastupniku-marku-sladoljevu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2016\/otvoreno-pismo-saborskom-zastupniku-marku-sladoljevu\/","title":{"rendered":"Otvoreno pismo saborskom zastupniku Marku Sladoljevu"},"content":{"rendered":"\n

Marko Sladoljev, saborski zastupnik Most nezavisnih lista, u svom je govoru u Hrvatskom saboru 30. svibnja 2016. godine izme\u0111u ostalog rekao: \u2018Stav Mosta je tako\u0111er da se kurikularna reforma treba nastaviti i da se trebaju uva\u017eiti sve stru\u010dne primjedbe, ne ideolo\u0161ke nego stru\u010dne. Ono \u0161to se dogodilo s ovom reformom je da su u medijima ideolo\u0161ke rasprave zagu\u0161ile ovu stru\u010dnu raspravu. Dakle, ideolo\u0161ke rasprave su napadale ovu reformu da je antihrvatska iako se s time ne sla\u017eem, ali svakom jasno je u hrvatskom dru\u0161tvu da se npr. Domovinski rat treba zvati Domovinski rat, a ne postjugoslavenski rat i to se naravno treba promijeniti\u2019. Stru\u010dna radna skupina za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Povijest<\/strong> (u okviru Cjelovite kurikularne reforme) poslala je 2. lipnja 2016. Klubu zastupnika Most nezavisnih lista pismo s ispravkama pogre\u0161nih navoda. Pismo prenosimo u cijelosti.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Osvrt na obra\u0107anje zastupnika Marka Sladoljeva u Hrvatskom saboru 30. svibnja 2016.<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Po\u0161tovani,<\/p>\n\n\n\n

o\u010dekivali bismo da kao u\u010ditelj s odre\u0111enim iskustvom rada u \u0161koli, javna osoba i saborski zastupnik, odgovorno koristite javni prostor za raspravu o Cjelovitoj kurikularnoj reformi i prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Povijest, na temelju to\u010dnih i provjerenih podataka.<\/strong> Slu\u0161aju\u0107i Va\u0161e obra\u0107anje zastupnicima u Saboru, u ponedjeljak 30. svibnja 2016. godine, osjetili smo potrebu da Vam skrenemo pozornost na neke Va\u0161e izre\u010dene tvrdnje koje nisu u suglasju s onim \u0161to stoji u dokumentu o kojem ste govorili. Veliki dio Va\u0161eg obra\u0107anja sadr\u017eajno se podudarao s tvrdnjama dr. sc. Ante Nazora, izre\u010denima nedavno u emisiji HRT \u201eOtvoreno\u201c. Ovim putem bi Vas \u017eeljeli informirati da navodna ideologizacija kurikuluma Povijesti, odnosno tvrdnja dr. sc. Ante Nazora da \u201ekurikulum vi\u0161e sli\u010di na jugoslavenski nego na hrvatski\u201c  se zasniva na \u010dinjenici da se u kurikulumu na jednome mjestu spominju \u201eratovi na postjugoslavenskom prostoru\u201c. Iznose\u0107i takvu tvrdnju, dr. sc. Ante Nazor je doveo u zabludu gledatelje emisije \u201eOtvoreno\u201c, a o\u010dito i \u0161iru javnost, budu\u0107i da u prijedlogu kurikuluma Povijesti stoji sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

\u201eU\u010denik istra\u017euje procese oblikovanja samostalne hrvatske dr\u017eave nakon 1990. uklju\u010duju\u0107i demokratizaciju, politi\u010dku i gospodarsku preobrazbu hrvatske dr\u017eave i dru\u0161tva, Domovinski rat, ratne sukobe na (post)jugoslavenskom prostoru i uklju\u010divanje Hrvatske u me\u0111unarodne integracije. Naglasak je na razdoblju od po\u010detka Domovinskog rata do mirne reintegracije Podunavlja: na uzrocima rata, klju\u010dnim vojnim operacijama, mirovnim inicijativama, razli\u010ditim iskustvima ljudi u ratu te vojnim i civilnim \u017ertvama rata. U\u010denik istra\u017euje uzroke i posljedice navedenih doga\u0111aja te analizira izvore uklju\u010duju\u0107i osobna svjedo\u010danstva suvremenika tih doga\u0111aja.\u201c.<\/strong> (str. 51)<\/p>\n\n\n\n

Razlog navodnoj ideologizaciji vidi se u tome da pri izradi kurikuluma nisu konzultirani znanstvenici iz Hrvatskog instituta za povijest, pa se autori kurikuluma \u201enisu istrgli iz jugoslavenskog okvira\u201c. Ne\u0107emo se pozivati na \u010dinjenicu da jugoslavenski kurikulum nije nikada postojao, jer se u vrijeme postojanja te dr\u017eave, kao \u0161to i sami znate, nisu izra\u0111ivali kurikulumi, nego zasebni nastavni planovi i programi za svaku pojedinu republiku (\u0161to je dobro poznato i dobro obra\u0111eno u znanstvenoj literaturi). Termin \u201eDomovinski rat\u201c, pretpostavljamo, ne treba dodatno elaborirati. Termin \u201eratni sukobi na (post)jugoslavenskom prostoru\u201c odnosi se na one sukobe koji su zapo\u010deli jo\u0161 u vrijeme postojanja SFRJ i na one koji su se dogodili nakon njezina raspada \u2013 dakle u Sloveniji, u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Makedoniji. U ve\u0107inu tih sukoba Srbija je bila uklju\u010dena kao agresor. Negiranje takvih op\u0107epoznatih \u010dinjenica nema veze ni sa znano\u0161\u0107u ni sa strukom. Stoga primjedba da je kurikulum \u201ejugoslavenski\u201c, \u0161to god to zna\u010dilo, o\u010dito nije stru\u010dna, nego politi\u010dka i zlonamjerna s ciljem diskreditiranja \u010ditave Stru\u010dne radne skupine i kurikuluma.<\/p>\n\n\n\n

Prigovor da je za hrvatsku povijest predvi\u0111eno samo 40-60 % satnice u srednjoj \u0161koli, a trebala bi biti zastupljena s najmanje 50 % tako\u0111er je (matemati\u010dki) upitan, ali u novoj ina\u010dici kurikuluma prijedlog je usvojen i nacionalna je povijest predvi\u0111ena za 50 % satnice. U kurikulumu se, osim toga, nagla\u0161ava da se \u0161to vi\u0161e povijesnih fenomena i procesa u\u010denicima obja\u0161njava na hrvatskim primjerima, \u0161to dosad nije bila praksa, pa \u0107e i u osnovnoj \u0161koli udio hrvatske povijesti biti bitno ve\u0107i no dosad.<\/p>\n\n\n\n

Kako dr. sc. Ante Nazor gleda na ulogu u\u010ditelja i na vrijednost dobre nastavne prakse vidi se i iz tvrdnje da se u stru\u010dne radne skupine trebalo pozivati ugledne znanstvenike (umjesto da su se javljali na javni natje\u010daj), jer bi se tako jam\u010dila kvaliteta cijelog posla, a da se natje\u010dajem moglo birati u\u010ditelje, iz \u010dega o\u010dito proizlazi da su za njega pri izradi kurikuluma \u201eu\u010diteljska\u201c znanja manje va\u017ena od onih \u201eznanstveni\u010dkih\u201c. Nagla\u0161avamo da su me\u0111u \u010dlanovima Stru\u010dne radne skupine tri ugledna znanstvenika. Osim toga, sada\u0161nji nastavni programi za nastavu povijesti su rezultat rada znanstvenika pa se onda postavlja pitanje za\u0161to su u\u010denici, u\u010ditelji i javnost njima nezadovoljni.<\/p>\n\n\n\n

Postoji i problem s razumijevanjem znanstvenog rada. U\u010destalo se mo\u017ee \u010duti tvrdnja da je u znanosti neprihvatljivo da onaj tko je \u201eradio ne\u0161to o tome i odlu\u010duje\u201c, \u017eele\u0107i valjda re\u0107i da autori znanstvenih radova ne odlu\u010duju o tome \u0161to \u0107e od recenzentskih primjedaba uvrstiti u kona\u010dnu verziju. Svatko \u010diji je rad bio ikada podvrgnut recenzentskom postupku zna da autor odlu\u010duje \u0161to \u0107e od primjedaba recenzenata uva\u017eiti, a \u0161to ne\u0107e. Naravno da je na uredniku \u010dasopisa ili knjige u kojima se rad objavljuje da ocijeni je li autor primjereno postupio. Ako nije, rad ne\u0107e biti objavljen, ali je nevjerojatna i pomisao na to da bi recenzenti unosili ispravke i dopune u ne\u010diji rad mimo volje autora.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno je i s razumijevanjem procesa dono\u0161enja kurikuluma: unaprijed se zna da je on neprihvatljiv, iako se nije vidjelo ina\u010dicu 2.0, nastalu nakon stru\u010dne rasprave, a u koju su unesene brojne izmjene temeljem prijedloga i primjedaba izre\u010denih u stru\u010dnoj raspravi. Kako nakon toga slijedi i javna rasprava te ponovno dora\u0111ivanje prijedloga, nije jasno na temelju \u010dega se donose zaklju\u010dci o neprihvatljivosti dokumenta?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sve ovo pokazuje da se radi o nestru\u010dnim i, na\u017ealost, nedobronamjernim kritikama, pri \u010demu dr. sc. Ante Nazor nije ostao usamljen. Mo\u017eemo se nadati da \u0107e javna rasprava te\u0107i u tolerantnijem tonu, bez ideolo\u0161kih diskvalifikacija i s vi\u0161e stru\u010dnih priloga i da \u0107e analiti\u010dari i komentatori uistinu pro\u010ditati prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Povijest prije nego se oglase u javnosti.<\/p>\n\n\n\n

S po\u0161tovanjem,<\/p>\n\n\n\n

\u010clanovi Stru\u010dne radne skupine za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Povijest<\/p>\n\n\n\n

Sonja Ban\u010di\u0107, Neven Budak, Rona Bu\u0161ljeta, Mirela Caput, Martina Glu\u010dina, Miljenko Hajdarovi\u0107, Daniela Jugo-Superina, Snje\u017eana Koren, Valeria Turk-Prese\u010dki i Loranda Mileti\u0107 (JSAP)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Marko Sladoljev, saborski zastupnik Most nezavisnih lista, u svom je govoru u Hrvatskom saboru 30. svibnja 2016. godine izme\u0111u ostalog rekao: \u2018Stav Mosta je tako\u0111er da se kurikularna reforma treba nastaviti i da se trebaju uva\u017eiti sve stru\u010dne primjedbe, ne ideolo\u0161ke nego stru\u010dne. Ono \u0161to se dogodilo s ovom reformom je da su u medijima ideolo\u0161ke rasprave […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2571,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[116,73,588],"class_list":["post-2570","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kurikulum-i-vrednovanje","tag-kurikularna-reforma","tag-kurikulum-povijesti","tag-marko-sladoljev"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2570","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2570"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2570\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2572,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2570\/revisions\/2572"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2571"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2570"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2570"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2570"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}