{"id":2567,"date":"2016-06-07T18:37:00","date_gmt":"2016-06-07T16:37:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2567"},"modified":"2026-08-15T18:39:17","modified_gmt":"2026-08-15T16:39:17","slug":"odgovor-na-komentar-dr-sc-ante-nazora-u-emisiji-otvoreno-25-5-2016-i-1-6-2016","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2016\/odgovor-na-komentar-dr-sc-ante-nazora-u-emisiji-otvoreno-25-5-2016-i-1-6-2016\/","title":{"rendered":"Odgovor na komentar dr. sc. Ante Nazora u emisiji \u201eOtvoreno\u201c 25.5.2016. i 1.6. 2016."},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Veliki dio komentara dr. sc. Ante Nazora, ravnatelja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata, odnosi se na navodnu ideologizaciju kurikuluma Povijesti, odnosno tvrdnju da \u201ekurikulum vi\u0161e li\u010di na jugoslavenski nego na hrvatski\u201c. Ta se tvrdnja zasniva samo na \u010dinjenici da se u kurikulumu na jednome mjestu spominju \u201eratovi na postjugoslavenskom prostoru\u201c. Iznose\u0107i takvu tvrdnju, Nazor je doveo u zabludu gledatelje emisije \u201eOtvoreno\u201c budu\u0107i da u Prijedlogu kurikuluma povijesti stoji sljede\u0107e: \u201eU\u010denik istra\u017euje procese oblikovanja samostalne hrvatske dr\u017eave nakon 1990. uklju\u010duju\u0107i demokratizaciju, politi\u010dku i gospodarsku preobrazbu hrvatske dr\u017eave i dru\u0161tva,&nbsp;<strong>Domovinski rat<\/strong>, ratne sukobe na (post)jugoslavenskom prostoru i uklju\u010divanje Hrvatske u me\u0111unarodne integracije. Naglasak je na razdoblju od po\u010detka&nbsp;<strong>Domovinskog rata<\/strong>&nbsp;do mirne reintegracije Podunavlja: na uzrocima rata, klju\u010dnim vojnim operacijama, mirovnim inicijativama, razli\u010ditim iskustvima ljudi u ratu te vojnim i civilnim \u017ertvama rata. U\u010denik istra\u017euje uzroke i posljedice navedenih doga\u0111aja te analizira izvore uklju\u010duju\u0107i osobna svjedo\u010danstva suvremenika tih doga\u0111aja.\u201c.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razlog navodnoj ideologizaciji Nazor vidi u tome da pri izradi kurikuluma nisu konzultirani znanstvenici iz Hrvatskog instituta za povijest, pa se autori kurikuluma \u201enisu istrgli iz jugoslavenskog okvira\u201c. Ne\u0107emo se pozivati na \u010dinjenicu da jugoslavenski kurikulum nije nikada postojao, jer se u vrijeme postojanja te dr\u017eave nisu izra\u0111ivali kurikulumi, nego zasebni nastavni planovi i programi za svaku pojedinu republiku (\u0161to je dobro poznato i dobro obra\u0111eno u znanstvenoj literaturi). Termin \u201eDomovinski rat\u201c, pretpostavljamo, ne treba dodatno elaborirati. Termin \u201eratni sukobi na (post)jugoslavenskom prostoru\u201c odnosi se na one sukobe koji su zapo\u010deli jo\u0161 u vrijeme postojanja SFRJ kao i na one koji su se dogodili nakon njezina raspada \u2013 dakle u Sloveniji, u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Makedoniji. U ve\u0107inu tih sukoba Srbija je bila uklju\u010dena kao agresor (agresija na Vukovar vr\u0161ena je i iz Vojvodine, u kojoj su ubijani i protjerivani Hrvati), a i Crna Gora je sudjelovala u agresiji na Hrvatsku. Negiranje takvih op\u0107epoznatih \u010dinjenica nema veze ni sa znano\u0161\u0107u ni sa strukom. Stoga primjedba da je kurikulum \u201ejugoslavenski\u201c, \u0161to god to zna\u010dilo, o\u010dito nije stru\u010dna, nego politi\u010dka i zlonamjerna s ciljem diskreditiranja \u010ditave Stru\u010dne radne skupine i kurikuluma.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prigovor da je za hrvatsku povijest predvi\u0111eno samo 40-60 % satnice u srednjoj \u0161koli, a trebala bi biti zastupljena s najmanje 50 % tako\u0111er je (matemati\u010dki) upitan, ali u novoj ina\u010dici kurikuluma prijedlog je usvojen i nacionalna je povijest predvi\u0111ena za 50 % satnice. U kurikulumu se, osim toga, nagla\u0161ava da se \u0161to vi\u0161e povijesnih fenomena i procesa u\u010denicima obja\u0161njava na hrvatskim primjerima, \u0161to dosad nije bila praksa, pa \u0107e i u osnovnoj \u0161koli udio hrvatske povijesti biti bitno ve\u0107i no dosad.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nazor tvrdi da Bosna (i Hercegovina) nije dovoljno zastupljena u kurikulumu. Bosanski se pak Hrvati obra\u0111uju u nekoliko tema poput osmanlijskih osvajanja i \u017eivota u Osmanskom Carstvu (6. razred), oblikovanja hrvatske nacije (7. razred), u nizu sadr\u017eaja iz hrvatske povijesti 20. stolje\u0107a (npr. Banovina Hrvatska) ili u temama za srednje \u0161kole u kojima se obra\u0111uje hrvatska nacija. U novoj ina\u010dici kurikuluma za srednje \u0161kole predvi\u0111ena je i tema \u201eBosansko kraljevstvo\u201c. &nbsp;Nazor smatra da se pitanje bosanskih Hrvata u kurikulumu moglo lako rije\u0161iti, samo da ga je netko iz stru\u010dne radne skupine pozvao na kavu i zamolio za savjet. Zanimljivo je da znanstvenik, specijaliziran za vojnu povijest, a jo\u0161 u\u017ee za Domovinski rat, s 13 objavljenih \u010dlanaka i poglavlja u knjigama predla\u017ee da mu se za pomo\u0107 obrati znanstvenik s 92 \u010dlanka i poglavlja u knjigama iz svih razdoblja hrvatske povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na sli\u010dan na\u010din Nazor dovodi u pitanje kompetentnost stru\u010dnjaka za metodiku nastave povijesti koji su radili na kurikulumu ili ga recenzirali. Radi se o stru\u010dnjacima s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, s Odjela za edukacijske znanosti i izobrazbu nastavnika Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu koji, za razliku od Nazora, imaju objavljene brojne znanstvene i stru\u010dne radove o metodici nastave povijesti. Nazor tvrdi, bez iznesenih argumenata, da doprinos tih stru\u010dnjaka nije dobar i da ga stoga trebaju podvr\u0107i reviziji stru\u010dnjaci s Instituta \u201eIvo Pilar\u201c. Pritom brka \u201emetodiku\u201c i \u201emetodologiju\u201c, smatraju\u0107i da je najozbiljniji problem kurikuluma Povijesti u \u201emetodologiji\u201c, iako o\u010dito misli na \u201emetodiku\u201c, jer zaziva metodi\u010dare iz Instituta \u201eIvo Pilar\u201c, ne navode\u0107i, me\u0111utim, imena tih istaknutih stru\u010dnjaka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako Nazor gleda na ulogu u\u010ditelja i na vrijednost dobre nastavne prakse vidi se i iz tvrdnje da se u stru\u010dne radne skupine trebalo pozivati ugledne znanstvenike (umjesto da su se javljali na javni natje\u010daj), jer bi se tako jam\u010dila kvaliteta cijelog posla, a da se natje\u010dajem moglo birati u\u010ditelje, iz \u010dega o\u010dito proizlazi da su za njega pri izradi kurikuluma \u201eu\u010diteljska\u201c znanja manje va\u017ena od onih \u201eznanstveni\u010dkih\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No Nazor ima problema i s razumijevanjem znanstvenog rada. On, naime, tvrdi da je u znanosti neprihvatljivo da onaj tko je \u201eradio ne\u0161to o tome i odlu\u010duje\u201c, \u017eele\u0107i valjda re\u0107i da autori znanstvenih radova ne odlu\u010duju o tome \u0161to \u0107e od recenzentskih primjedaba uvrstiti u kona\u010dnu verziju. Svatko \u010diji je rad bio ikada podvrgnut recenzentskom postupku zna da autor odlu\u010duje \u0161to \u0107e od primjedaba recenzenata uva\u017eiti, a \u0161to ne\u0107e. Naravno da je na uredniku \u010dasopisa ili knjige u kojima se rad objavljuje da ocijeni je li autor primjereno postupio. Ako nije, rad ne\u0107e biti objavljen, ali je nevjerojatna i pomisao na to da bi recenzenti unosili ispravke i dopune u ne\u010diji rad mimo volje autora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sli\u010dno je i s razumijevanjem procesa dono\u0161enja kurikuluma: autor unaprijed zna da je on neprihvatljiv, iako nije vidio ina\u010dicu 2, nastalu nakon stru\u010dne rasprave, a u koju su unesene brojne izmjene temeljem prijedloga i primjedaba izre\u010denih u stru\u010dnoj raspravi. Kako nakon toga slijedi i javna rasprava te ponovo dora\u0111ivanje prijedloga, nije jasno na temelju \u010dega Nazor donosi zaklju\u010dak o neprihvatljivosti dokumenta?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ne poznaju\u0107i problematiku nastave povijesti i obrazovnog procesa op\u0107enito (jer za to nije ni stru\u010dnjak), Nazor se pita gdje su analize na\u0161eg obrazovnog sustava na temelju kojih je onda izra\u0111en prijedlog kurikuluma? Ovo nije mjesto na kojem bi se mogla citirati sva istra\u017eivanja o hrvatskom obrazovnom sustavu, ali ih nije te\u0161ko na\u0107i, a za po\u010detak upu\u0107ujemo na stranicu&nbsp;<em>novebojeznanja.hr<\/em>&nbsp;gdje se mo\u017ee na\u0107i repozitorij raznih izvora na temelju kojih je pisana Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Slijedom svojeg neznanja, Nazor isti\u010de kako se \u201egrozi\u201c rije\u010di eksperiment i kako ne bi htio da njegova djeca budu podvrgnuta nekom eksperimentu. Pritom sme\u0107e s uma da se svaki novi kurikulum (ili ranije program) prvo mora uvesti eksperimentalno u neke \u0161kole kako bi se vidjelo funkcionira li onako kako je zami\u0161ljeno, a da se tek potom uvodi u redoviti program. Proteklih je godina u eksperimentalnoj provjeri bilo nekoliko predmetnih kurikuluma za strukovne \u0161kole. Takvi eksperimenti, koliko nam je poznato, dosad nisu ostavljali te\u0161ke posljedice po djecu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nazor, na kraju, ne poznaje niti organizacijske procese. On ne vidi u \u010demu je problem da se jedno operativno tijelo, \u010dija je zada\u0107a upravljati slo\u017eenim procesom kurikularne reforme (a ne ulaziti u sadr\u017eaj pojedinih kurikularnih dokumenata) pro\u0161iri sa sedam na sedamnaest \u010dlanova, \u010dime bi se o\u010dito drasti\u010dno smanjila operativnost takvog tijela. On tako\u0111er ne poznaje niti zada\u0107e Ekspertne radne skupine, jer se ina\u010de ne bi slagao s prijedlogom Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu da se Ekspertna radna skupina pro\u0161iri s deset pripadnika razli\u010ditih struka koji bi trebali nadgledati proces uno\u0161enja ispravaka i dopuna u pojedine kurikularne dokumente. Tako bi stru\u010dnjak za \u201elikovni odgoj\u201c trebao valjda nadzirati, osim Likovne kulture, jo\u0161 i Glazbenu kulturu te, primjerice, kurikulum za strukovne \u0161kole, jer kurikularnih dokumenata ima vi\u0161e od pedeset, pa bi svaki taj pridodani \u010dlan trebao nadzirati barem pet raznorodnih kurikuluma.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Primjedbe koje je izrekao dr. sc. Ante Nazor u emisiji Otvoreno pokazuju da se radi o nestru\u010dnim i, na\u017ealost, nedobronamjernim kritikama, pri \u010demu nije ostao usamljen. Mo\u017eemo se nadati da \u0107e javna rasprava te\u0107i u tolerantnijem tonu, bez ideolo\u0161kih diskvalifikacija i s vi\u0161e stru\u010dnih priloga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegovo imenovanje posebnim savjetnikom ministra znanosti, obrazovanja i sporta, me\u0111utim, dodatno zabrinjava. U opisu njegovih zada\u0107a stoji: \u201eOsim rada na kurikulumu povijesti, Nazorov doprinos bit \u0107e i suradnja na kurikularnoj reformi u cjelini.\u201c Temeljem \u010dega \u0107e Nazor biti uklju\u010den u rad na kurikulumu povijesti? Nije se javio na javni natje\u010daj kada je bio raspisan, a o pro\u0161irenju stru\u010dne radne skupine za kurikulum povijesti nije jo\u0161 donesena nikakva odluka niti je za to odre\u0111ena procedura. Ministarstvo o\u010dito namjerava prekr\u0161iti dosada\u0161nju proceduru imenovanja \u010dlanova stru\u010dnih radnih skupina i intervenirati u sastav skupina i vi\u0161e no \u0161to je to tra\u017eio saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu predla\u017eu\u0107i deset novih \u010dlanova Ekspertne radne skupine (no ne i nove \u010dlanove stru\u010dnih radnih skupina). Nadalje, kakve to posebne kompetencija ima Ante Nazor da bi ba\u0161 on sura\u0111ivao na kurikularnoj reformi u cjelini? Sam je ve\u0107 izjavio da nema potrebno \u201epedago\u0161ko obrazovanje\u201c (\u0161to god to zna\u010dilo), psihologijsko obrazovanje nema uop\u0107e, a nije poznato niti da ima znanja iz nekih drugih podru\u010dja osim povijesti. Sa \u017ealjenjem se mora zaklju\u010diti da mu je namijenjena uloga cenzora i provoditelja politike onih krugova koji ideologiju u oblikovanju i provo\u0111enju reforme pretpostavljaju stru\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stru\u010dna radna skupina za izradu prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta Povijest<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sonja Ban\u010di\u0107, Neven Budak, Rona Bu\u0161ljeta, Mirela Caput, Martina Glu\u010dina, Miljenko Hajdarovi\u0107, Daniela Jugo-Superina, Snje\u017eana Koren, Valeria Turk-Prese\u010dki i&nbsp;Loranda Mileti\u0107 (JSAP)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Objavljeno u Nacionalu, 7. lipnja 2016.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Veliki dio komentara dr. sc. Ante Nazora, ravnatelja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata, odnosi se na navodnu ideologizaciju kurikuluma Povijesti, odnosno tvrdnju da \u201ekurikulum vi\u0161e li\u010di na jugoslavenski nego na hrvatski\u201c. Ta se tvrdnja zasniva samo na \u010dinjenici da se u kurikulumu na jednome mjestu spominju \u201eratovi na postjugoslavenskom prostoru\u201c. Iznose\u0107i takvu tvrdnju, Nazor je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2568,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[587,116,73],"class_list":["post-2567","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kurikulum-i-vrednovanje","tag-ante-nazor","tag-kurikularna-reforma","tag-kurikulum-povijesti"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2567","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2567"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2567\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2569,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2567\/revisions\/2569"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2568"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2567"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2567"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2567"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}