{"id":247,"date":"2017-06-20T12:07:00","date_gmt":"2017-06-20T10:07:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=247"},"modified":"2026-08-11T09:34:20","modified_gmt":"2026-08-11T07:34:20","slug":"predavanje-vucedolska-kultura-europski-odgovor-na-egipatske-piramide","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2017\/predavanje-vucedolska-kultura-europski-odgovor-na-egipatske-piramide\/","title":{"rendered":"Predavanje \u201eVu\u010dedolska kultura \u2013 Europski odgovor na egipatske Piramide\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U organizaciji \u017dupanijskog stru\u010dnog vije\u0107a nastavnika povijesti u srednjim \u0161kolama Vara\u017edinske i Me\u0111imurske \u017eupanije u utorak, 13. lipnja 2017. profesor dr.sc. <strong>Aleksandar Durman <\/strong>odr\u017eao je vrlo inspirativno predavanje o Vu\u010dedolskoj kulturi.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Aleksandar Durman, dr.sc. redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na odsjeku za arheologiju. Glavno znanstveno podru\u010dje njegova istra\u017eivanja prapovijesna je arheologija. Vodio je vi\u0161e od \u0161ezdeset arheolo\u0161kih iskopavanja- od Dubrovnika preko Istre do Vukovara. Opsegom se isti\u010du Vinkovci i Vu\u010dedol, koji ulaze u kategoriju najve\u0107ih prapovijesnih istra\u017eivanja u Hrvatskoj. Do 2014. godine voditelj je temeljnog znanstvenog projekta \u201e Vu\u010dedolska kultura na tlu Hrvatske\u201c. Sura\u0111uje s mnogim hrvatskim i svjetskim institucijama vezane uz prirodne znanosti koje mu analiziraju arheolo\u0161ki materijal. Predstavnik je Hrvatske u Me\u0111unarodnom odboru za prapovijesnu i ranu metalurgiju \u017eeljeza te aktivni sudionik najve\u0107eg projekta za apsolutno datiranje pro\u0161losti. Izlagao je na doma\u0107im i me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima, kao gost profesor predavao je na brojnim sveu\u010dili\u0161tima kao \u0161to su Tubingen, Heidelberg, Berlin, Be\u010d, Toronto, Atena, Cornell, Wake Forest, Al\u017eir\u2026 U tri je sezone vodio arheolo\u0161ku \u0161kolu na Rabu. Autor je projekta Muzej Vu\u010dedolske kulture, prekrasnog zdanja za kojeg je dobio i me\u0111unarodno priznanje. Obavljao je nekoliko du\u017enosti i na odsjeku za arheologiju FF Zagreb. Pripremio je vi\u0161e izlo\u017ebi u cilju popularizacije arheologije i boljeg razumijevanja pro\u0161losti, snimio je gotovo trideset arheolo\u0161kih emisija i tri serije za HRT, a sura\u0111ivao je i sa BBC-em. Dobitnik je brojnih dr\u017eavnih priznanja.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to smo to saznali od profesora Durmana?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istovremeno s prvim dr\u017eavama i pismom u Mezopotamiji i Egiptu i dva najstarija sloja u Troji. Ima najvi\u0161u razinu tehnologije i sli\u010dan standard u dnevnom \u017eivotu.<br>Naselje na Vu\u010dedolu pokriva oko \u0161est hektara povr\u0161ine, nalazi se uz Dunav, ispred naselja rije\u010dni je otok dug pet kilometara.<br>Vu\u010dedolska kultura iznimna je i rijetka u tada\u0161njoj Europi, naselje Vu\u010dedol imalo je oko 2 000 stanovnika.<br>Indoeuropljani su prvi sto\u010darski narodi koji dolaze u na\u0161e prostore, a s njima i njihove obitelji. Da bi to bilo mogu\u0107e dolaze s prvim svjetskim kolima na \u010detiri kota\u010da. Kola vu\u010de tarpan, prvi konj u Europi nakon 3 500.g. p. K.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vu\u010dedolci su poznavali bakrenu ruda\u010du: tenatit i tetrahedrit. Presti\u017e i \u0161irenje Vu\u010dedolska je kultura ostvarila prvim serijskim ljevanjem metala tj. protobronce. Najstarija prava bronca proizvedena je kasnoj Vu\u010dedolskoj kulturi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izra\u0111ivali su i pedeset razli\u010ditih tipova posuda, najpoznatije su terine.<br>Pripadnici Vu\u010dedolske kulture vjerovali su da poslije smrti nema povratka.Kao i u starim gr\u010dkim mitovima pokojnik mora prije\u0107i rijeku Stiks(tj. preko vode) bez nade u povratka.<br>Te poruke iz grobova upu\u0107uju na to da je gr\u010dka mitologija potekla iz Jugoisto\u010dne Europe u doba Vu\u010dedolske kulture. Elementi religije prikazani su na brojnim posudama.<br>Na horizontu je voda i sve ispod toga je mra\u010dno i nepoznato \u2013 kao i smrt sama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Profesor je u pravom zanosu istra\u017eiva\u010da i znanstvenika predavao gotova dva sata koja su protekli u trenu. Mislima nas je vratio u neko drugo vrijeme, nastoje\u0107i nam prikazati svo bogatstvo Vu\u010dedolske kulture s kojima se mi tako malo ponosimo. A Vu\u010dedol je u svoje vrijeme bio London ili Pariz danas. Imali smo prilike i u ruci dr\u017eati pet tisu\u0107a godina staru sjekiru kojom su se slu\u017eili drevni stanovnici Vu\u010dedola. Doista smo u\u017eivali i beskrajno smo zahvalni na njegovom dolasku u Vara\u017edin. I u maniri pravog sveu\u010dili\u0161nog profesora poklonio nam to predavanje. Vjerujem, da \u0107emo sve \u0161to smo \u010duli itekako mo\u0107i primijeniti u razredu kao nastavnu jedinicu ili neki u\u010deni\u010dki projekt.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U organizaciji \u017dupanijskog stru\u010dnog vije\u0107a nastavnika povijesti u srednjim \u0161kolama Vara\u017edinske i Me\u0111imurske \u017eupanije u utorak, 13. lipnja 2017. profesor dr.sc. Aleksandar Durman odr\u017eao je vrlo inspirativno predavanje o Vu\u010dedolskoj kulturi.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":248,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26,59],"tags":[94,95],"class_list":["post-247","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-profesionalni-razvoj","category-vijesti-za-edukatore","tag-aleksandar-durman","tag-vucedol"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=247"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1092,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247\/revisions\/1092"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/248"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=247"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=247"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=247"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}