Ve\u0107 27 godina radim u istoj \u0161koli, u Osnovnoj \u0161koli Tihomir Milo\u0161evski u blizini Skoplja. Pou\u010davam povijest od 6. do 9. razreda, a povremeno i gra\u0111anski odgoj.<\/p>\n\n\n\n
Kako je biti nastavnik povijesti u va\u0161oj zemlji? Koje su dobre i lo\u0161e strane?<\/strong> Koliko je povijest zastupljena u osnovnom i srednjem obrazovanju?<\/strong> Mo\u017eete li podijeliti neke misli o va\u017ee\u0107em kurikulumu koji ste spomenuli? Kada je posljednji put promijenjen? Planira li se neka nova promjena? Postoji li ne\u0161to \u0161to treba promijeniti?<\/strong> Kakvo je va\u0161e iskustvo u kori\u0161tenju IKT-a u pou\u010davanju povijesti? Postoji li neki slu\u017ebeni dr\u017eavni stav o tome?<\/strong> Kome je prepu\u0161tena izrada takvih sadr\u017eaja – nastavnicima, izdava\u010dkim ku\u0107ama ili nekome tre\u0107em?<\/strong> Koliko \u010desto birate ud\u017ebenike? Kakvi su ud\u017ebenici po va\u0161em mi\u0161ljenju?<\/strong> Kakva je situacija s usavr\u0161avanjem nastavnika. Postoje li obavezno i slu\u017ebeno usavr\u0161avanje?<\/strong> Mogu li se va\u0161i nastavnici prijaviti na me\u0111unarodne treninge?<\/strong> Imate li udrugu nastavnika povijesti koja se bavi ovim problemom?<\/strong> Jesu li nastavnici povijesti u va\u0161oj zemlji povezani s aktivnostima EUROCLIO-a? Kakvo je Va\u0161e iskustvo s tom organizacijom?<\/strong> Je li povijest zna\u010dajan dio svakodnevnoga javnog \u017eivota primjerice glede imena dr\u017eave?<\/strong> Postoje li kakve kontroverzne ili osjetljive teme o kojima raspravljaju stru\u010dnjaci i javnost?<\/strong> Postoje li neki poku\u0161aji revizije dijelova va\u0161e nacionalne povijesti?<\/strong> Zahvaljujem na razgovoru i puno sre\u0107e u daljnjem radu!<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zapo\u010dinjemo serijal razgovora s nastavnicima povijesti iz susjednih i pone\u0161to udaljenijih zemalja. Sugovornike \u0107emo pitati o pou\u010davanju, kurikulumu, ud\u017ebenicima, polo\u017eaju povijesti u dru\u0161tvu i drugim pitanjima o njihovu radu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2408,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[567,566],"class_list":["post-2407","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-pov-kod-drugih","tag-makedonija","tag-mire-mladenovski"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2407","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2407"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2407\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2411,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2407\/revisions\/2411"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2408"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2407"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2407"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2407"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Biti nastavnik povijesti vrlo je komplicirano u odnosu na nastavnike ostalih predmeta. To je prije svega uvjetovano \u010dinjenicom da \u017eivimo u vrlo turbulentnim i slo\u017eenim vremenima gdje je povijest \u010desto u slu\u017ebi politike. Dobrih se strana u prvi mah ne mogu sjetiti, ali to su svakako one koje su povezane s u\u010diteljskim pozivom uop\u0107e – rad s djecom, pou\u010davanje drugih, sloboda u u\u010dionici, kreativnost. Lo\u0161e strane su mi br\u017ee pale na pamet – prevelika i \u010desto komplicirana administracija, jako lo\u0161i ud\u017ebenici, zastarjeli i centralizirani kurikulum.<\/p>\n\n\n\n
U osnovnom obrazovanju povijest je zastupljena od 6. do 9. razreda po 2 sata tjedno, odnosno 72 sata godi\u0161nje. U srednjim strukovnim \u0161kolama stanje je razli\u010dito. Ovisno o struci povijest se pou\u010dava od jedne do tri godine maknuti po 2 sata tjedno. U gimnazijama se pou\u010dava kao obvezni predmet od 1. do 3. razreda po 2 sata tjedno, dok je u 4. razredu povijest izborna, tako\u0111er po 2 sata tjedno.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/mire-2-1024x613.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n
Nisam zadovoljan nastavnim programom jer vrlo sli\u010di onom istom koji sam ja koristio kao u\u010denik prije vi\u0161e od 35 godina. Posljednji je put promijenjen 2005. godine i promjena se odnosila na uno\u0161enje vi\u0161e nastavnog sadr\u017eaja o Albancima i Albaniji. Ujedno je uveden princip da se ne mora predavati nekih 5 – 10% programa, bez ikakvih smjernica oko obveznih sadr\u017eaja. To dovodi do situacije da se sadr\u017eaji povijesti Albanaca ne predaju u makedonskim razredima i obrnuto. Vrijedi spomenuti da se nastava u Makedoniji odr\u017eava u tzv. jezi\u010dno podijeljenim \u0161kolama, tako da na neki na\u010din imamo binacionalnu povijest jer su na taj na\u010din kreirani i programi. Sve je to u velikoj suprotnosti s nali\u010djem multikulturalnog dru\u0161tva za kakvo se predstavljamo kao dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161 nastavni program predvi\u0111a da se 30% nastave treba izvoditi primjenom IKT-a i tako pripremamo nastavne planove. Realnost je sasvim druga\u010dija, iako je svaka \u0161kola opremljena umre\u017eenim ra\u010dunalima i internetom, tako da svaki u\u010denik ispred sebe ima ra\u010dunalo s Edubuntu platformom. Me\u0111utim adekvatni softver i sadr\u017eaji ne postoje, posebno ne za nastavnike povijesti i zato se sve svodi na individualne sposobnosti i kreativnost nastavnika. Postojale su neke obuke za nastavnike, me\u0111utim samo za osnovno kori\u0161tenje ra\u010dunala, a ne za mogu\u0107nost njihova kori\u0161tenja u konkretnim predmetima poput povijesti.<\/p>\n\n\n\n
Izdava\u010dke ku\u0107e uop\u0107e nisu zainteresirane za takvo \u0161to. Primjerice ono \u0161to ve\u0107 godinama postoji u Hrvatskoj ili u Sloveniji, kod nas je tek ideja. Tako da je sve prepu\u0161teno nastavnicima.<\/p>\n\n\n\n
Za svaki razred postoje po dva ud\u017ebenika koja nastavnici mogu birati. Od 2008. godine uvedeni su tzv. besplatni ud\u017ebenici koje u\u010denici koriste i nakon zavr\u0161etka predaju sljede\u0107oj generaciji. Zbog prakti\u010dnih razloga svi nastavnici i danas koriste one ud\u017ebenike koje su odabrali jo\u0161 2008. godine. Ud\u017ebenike dr\u017eava kupuje od izdava\u010da, no to je ura\u0111eno prije mnogo godina i sada su ti ud\u017ebenici u o\u010dajnom stanju. Jedino oni koju su previ\u0161e o\u0161te\u0107eni mijenjaju se novima. Zanimljivo je da se u isto vrijeme ud\u017ebenici ne mogu kupiti u maloprodaji. To se sre\u0107om ove godine promijenilo i oni koji \u017eele mogu ih kupiti.<\/p>\n\n\n\n
Takvo ne\u0161to ne postoji i samim time nije obavezno. Zakon predvi\u0111a 30 sati usavr\u0161avanja nastavnika, no nitko od nastavnika to ne tra\u017ei. U biti, zbog nedostatka ponude organizirane od Biroa za razvoj obrazovanja, nastavnici ih ne posje\u0107uju. Ako idu na nekakvo usavr\u0161avanje to se prije svega odnosi na strane jezike ili u temama poput multikulturalizma, ekologije i sl. Usavr\u0161avanje posve\u0107eno nastavi povijesti ne postoji.<\/p>\n\n\n\n
Mogu, ali je procedura komplicirana. Primjerice Erasmus+ ima dodatne procedure za nastavnike iz Makedonije u odnosu na one iz drugih europskih zemalja \u0161to vrlo \u010desto odvra\u0107a nastavnike od apliciranja.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/mire-3-1024x613.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n
Da, imamo. Ja sam jedan od osniva\u010da i trenutno predsjednik Asocijacije nastavnika istorije Makedonije (ANIM). Mo\u017eda bih dodao da na\u0161a udruga godinama poku\u0161ava modernizirati pou\u010davanje povijesti. Pritom smo se \u010desto pozivali i na va\u0161a hrvatska pozitivna iskustva kolikogod vama to \u010dudno zvu\u010dalo. Znam za va\u0161e napore da unaprijedite nastavu povijesti, naro\u010dito imaju\u0107i u vidu \u201cpropale\u201d kurikularne reforme u Hrvatskoj. U njoj smo vidjeli vrlo pozitivan otklon u pravcu unapre\u0111enja nastave. Me\u0111utim, mi ovdje nismo dobili nikakvu priliku da se \u010duje glas nastavnika, makar i taj proces propao.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161a udruga je \u010dlanica EUROCLIO-a jo\u0161 od 1999. godine i imamo jako pozitivnu suradnju. Bez njihove pomo\u0107i nastavnici povijesti u Makedoniji ostali bi bez ikakvoga kvalitetnog treninga. Zajedno smo organizirali brojne seminare i usavr\u0161avanja nastavnika kako u Makedoniji, tako i regionalne i me\u0111unarodne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n
Povijest zauzima zna\u010dajan dio svakodnevnoga javnog \u017eivota. Po mom mi\u0161ljenju i previ\u0161e. Pritom moram napomenuti da i politika u dr\u017eavi (odnosno politi\u010dke stranke) imaju veliki udio u tome. U biti, pitanje imena i jest povijesno pitanje. S obzirom na to da smo prisiljeni promijeniti svoje ustavno ime kako bismo otvorili vrata Europskoj uniji i \u010dlanstvu u NATO savezu, oni koji su bili \u201cza\u201d ili \u201cprotiv\u201d \u010desto se etiketiraju kao \u201cnacionalne izdajice\u201d. Politi\u010dari se u svojim izlaganjima nadovezuju na povijest kako bi opravdali svoje stavove.<\/p>\n\n\n\n
Itekako da postoje, ali na\u017ealost nema velikog prostora za diskusiju na razini stru\u010dnjaka. Pritom mislim prije svega na akademsku javnost koja, imam osje\u0107aj, ne \u017eeli napustiti komoditet zatvorenih akademskih krugova, a ujedno iskazuje i strah od suo\u010davanja s kontroverzama. Ve\u0107a aktivnost na tom planu je vidljiva kod odre\u0111enih nastavnika koji iskazuju spremnost i hrabrost za suo\u010davanje s osjetljivim i kontroverznim temama. Na\u0161a udruga ANIM prednja\u010di u tome i \u010desto sudjeluje u takvim aktivnostima. Sama javnost isto tako nije \u201craspolo\u017eena\u201d za takve teme, \u010dak suprotno, vrlo je konzervativna i osjetljiva u tom pogledu.<\/p>\n\n\n\n
Dosad to nije bio slu\u010daj, bar ne u javnosti. Mo\u017eda u skorijoj budu\u0107nosti, ovisno o stavu i politici Vlade Makedonije, jer ovdje se ne mo\u017ee ni\u0161ta promijeniti bez njezine suglasnosti i podr\u0161ke. Uostalom i sama je akademska javnost naviknula reagirati na taj na\u010din. <\/p>\n\n\n\n