![\"Ljetna](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/vodli-2-1024x613.jpg\")
Dragi kolega V\u00f3dli, gdje i \u0161to radite?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pou\u010davam povijest, povijest na engleskom jeziku, ma\u0111arsku gramatiku i knji\u017eevnost, gra\u0111anski odgoj i ponekad medijske studije u srednjoj \u0161koli u Sopronu. To su djeca starosti izme\u0111u 14 i 19 godina.<\/p>\n\n\n\n Kako je biti nastavnik povijesti u va\u0161oj zemlji? Koje su dobre i lo\u0161e strane?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Op\u0107enito govore\u0107i to je stvarno izazovno. Kada ste nastavnik povijesti obi\u010dno vas smatraju i povjesni\u010darem \u0161to u dru\u0161tvu donosi odre\u0111eni ugled. Volim posao nastavnika povijesti i ako mo\u017eete raditi ono \u0161to volite onda je to dobra stvar. Dobro je i to \u0161to, kao i ve\u0107ina kolega, pou\u010davam vi\u0161e predmeta \u0161to nam omogu\u0107ava sagledavanje neke teme iz vi\u0161e perspektiva i to \u010dini nastavu povijesti zanimljivijom. Usto, na taj na\u010din mo\u017eemo organizirati razne doga\u0111aje, putovanja, predavanja, izlo\u017ebe i izvannastavne aktivnosti povezane s povije\u0161\u0107u. Pritom nam ta nevjerojatna raznolikost poma\u017ee pre\u017eivjeti monotonu dnevnu rutinu. \u0160to je opet dobro! <\/p>\n\n\n\n \u0160to je lo\u0161e? Povijest je osjetljivi predmet. Ovisi o politici i politi\u010dkoj orijentaciji. Da to poka\u017eem na primjeru. Ono \u0161to smo morali pou\u010davati o demokraciji je bilo potpuno druga\u010dije prije 1989. i od onog nakon demokratskih promjena. Bio sam osnovno\u0161kolac kada sam morao \u0161trebati ono \u0161to je komunisti\u010dki ud\u017ebenik pisao o ma\u0111arskoj revoluciji 1956. godine. Sada je to klju\u010dni doga\u0111aj na\u0161e demokracije i jedan od najzna\u010dajnijih nacionalnih praznika je upravo 23. listopad, dan kada je po\u010dela revolucija.<\/p>\n\n\n\n Koliko je povijest zastupljena u ma\u0111arskom obrazovnom sustavu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Posljednji nacionalni kurikulum je uveden 2012. godine. Prema tom kurikulumu povijest je zastupljena na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n\n\n\n \u0160kole imaju odre\u0111enu slobodu i mogu dodati vi\u0161e sati za neke predmete. Na primjer u \u0161koli u kojoj pou\u010davam povijest i engleski jezik po 2 sata tjedno u 9. i 10. razredu i po 4 sata tjedno u 11. i 12. razredu. Raspored tema u kurikulumu je tako\u0111er izmijenjen. Tako je npr. ma\u0111arska i svjetska povijest od prapovijesti do 1849. u 9. i 10. razredu, a razdoblje nakon 1850. u 11. i 12. razredu.<\/p>\n\n\n\n Usporedimo li to s predmetima poput matematike, knji\u017eevnosti ili stranih jezika, povijest ima manje prostora u okviru kurikuluma. Povijest je tako\u0111er jedan od 5 obaveznih ispita pri zavr\u0161etku \u0161kolovanja. Omjer nacionalne i svjetske povijesti u usmenom dijelu je 60 – 40 %, a u pisanom dijelu 50 – 50%.<\/p>\n\n\n\n Kakvo je va\u0161e mi\u0161ljenje o nacionalnom kurikulumu? Planiraju li se neke novije izmjene i \u0161to bi trebalo mijenjati?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to sam ve\u0107 rekao trenutni kurikulum vrijedi od 2012. godine i novi je planiran za 2019. godinu. Izme\u0111u toga su se ve\u0107 dogodile odre\u0111ene izmjene. Radi velikih kritika s politi\u010dke desnice uvo\u0111enje Nacionalnog kurikuluma je odgo\u0111eno. Kao zamjerke su isticali preveliku liberalnost, premalo nacionalne svijesti i na\u010dina razmi\u0161ljanja o vrijednostima.<\/p>\n\n\n\n Mislim da bi puno toga trebalo mijenjati. Djelomi\u010dno zato jer se promijenio svijet oko nas, ljudi i u\u010denici su se promijenili, a djelom i radi promjene u razvoju pou\u010davanja u posljednjem desetlje\u0107u. Me\u0111utim, bilo bi previ\u0161e ako bi sve potrebne promjene do\u0161le odjednom.<\/p>\n\n\n\n Morali bi promijeniti fokus pou\u010davanja – pomaknuti ga s u\u010ditelja na u\u010denika. Morali bi zaboraviti na kronolo\u0161ko pou\u010davanje povijesti. Bilo bi bolje da nam pou\u010davanje bude usmjereno na projektno u\u010denje, npr. u\u010denje o demokraciji, modi, EU ili drugim temama u projektnom tjednu, gdje mo\u017eete u neku temu u\u0107i duboko ukazuju\u0107i na sli\u010dnosti i razlike u razli\u010ditim podru\u010djima. Sli\u010dne ideje su djelomi\u010dno implementirane, ali ne generalno.<\/p>\n\n\n\n Morali bi naglasiti kompetencije potrebne u 21. stolje\u0107u i zaboraviti na bubanje podataka. Vi\u0161e prostora posvetiti vrijednostima Europske unije. Raznolikost, demokracija, jednake mogu\u0107nosti i cjelo\u017eivotno u\u010denje bit \u0107e najva\u017eniji \u010dimbenici u nadolaze\u0107im desetlje\u0107ima. Trebamo pripremiti na\u0161e u\u010ditelje i u\u010denike za te izazove.<\/p>\n\n\n\n Kakvo je va\u0161e iskustvo s kori\u0161tenjem IKT-a u pou\u010davanju povijesti? Postoji li neko slu\u017ebeno dr\u017eavno stajali\u0161te o tome?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Da, imamo slu\u017ebeno stajli\u0161te. Vlada je uvela Digitalnu obrazovnu strategiju (DOS) koja uklju\u010duje nekoliko elemenata. Osnovni je princip da \u0161kole moraju pripremiti u\u010denike za izazove 21. stolje\u0107a:<\/p>\n\n\n\n Moje iskustvo ukazuje na vrlo sporu implementaciju. DOS je jedna stvar, a njezina implementacija i realizacija je druga\u010dija. Osobno se ne mogu po\u017ealiti jer moja \u0161kola u svakoj u\u010dionici ima be\u017ei\u010dni internet, pametnu plo\u010du i projektor. Ali moja je \u0161kola u zapadnom dijelu dr\u017eave. Posjetite li \u0161kole na istoku Ma\u0111arske, posebno u slabije razvijenim regijama, situacija je potpuno druga\u010dija.<\/p>\n\n\n\n Kako izgleda usavr\u0161avanje u\u010ditelja? Je li obavezno?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Da, obavezno je. Svaki u\u010ditelj mora unutar 7 godina prikupiti normu od 120 bodova. To mo\u017eete dosegnuti na organiziranim skupovima na raznim lokacija ili uz pomo\u0107 virtualnog u\u010denja kod ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Imate li organizaciju u\u010ditelja povijesti koja sudjeluje u tome?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ma\u0111arska udruga nastavnika povijesti je nastarija u dr\u017eavi. Udruga je fokusirana na razli\u010dita podru\u010dja. Organiziramo konferencije, rasprave i radionice, dajemo stru\u010dna mi\u0161ljenja, pru\u017eamo stru\u010dnu pedago\u0161ku potporu na\u0161im \u010dlanovima i zastupamo interese na\u0161ih \u010dlanova. Osnovni cilj udruge je podi\u0107i kvalitetu pou\u010davanja povijesti kroz aktivnosti u\u010ditelja.<\/p>\n\n\n\n Mogu li u\u010ditelji povijesti sudjelovati u me\u0111unarodnim edukacijama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Da, imaju tu mogu\u0107nost i za sudjelovanje je potrebna dozvola ravnatelja \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n Jesu li u\u010ditelji povijesti povezani s organizacijom EUROCLIO?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zahvaljuju\u0107i udruzi, kvalitetni stru\u010dnjaci i kolege bez predrasuda, jesu. Na\u0161a je udruga slu\u017ebeni partner EUROCLIO-a.<\/p>\n\n\n\n Koliko je povijest dio svakodnevice u va\u0161em dru\u0161tvu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rekao bih da se obi\u010dni ljudi u svakodnevnom \u017eivotu ne brinu previ\u0161e za povijest, ali imaju svoje mi\u0161ljenje koje ovisi o njihovim politi\u010dkim stavovima.<\/p>\n\n\n\n Imate li neke povijesne teme koje smatrate kontroverznim ili osjetljivim u javnom prostoru?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Da, imamo. Vrlo je povezano s politikom sje\u0107anja. Imamo nekoliko trajnih rasprava povezanih s politikom sje\u0107anja. Na primjer, razli\u010dita mi\u0161ljenja o Hortyjevom razdoblju (1920.-1944.), tada\u0161njim politi\u010darima i njihovoj ulozi u holokaustu. Ili odre\u0111eni kipovi na javnim mjestima, poput kipa Imre Nagyja kod parlamenta. Taj je kip nedavno ipak uklonjen<\/a>.<\/p>\n\n\n\n\n
![\"S](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/vodli-3-1024x613.jpg\")
\n
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/vodli-4-1024x613.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n