U svojoj redovnoj kolumni u Jutarnjem listu od 11. 3. 2016. Ivo Banac iznio je kritiku prijedloga novog kurikuluma povijesti. Ban\u010devo je \u010ditanje Prijedloga, na\u017ealost, parcijalno i povr\u0161no, a zbog nezainteresiranosti za odgojno-obrazovni kontekst i pogre\u0161no (npr. mije\u0161a razine postignu\u0107a i ocjene, iako se na str. 14 obja\u0161njava da \u201crazine postignu\u0107a ne predstavljaju \u0161kolske ocjene\u201d). Ono \u0161to ne pozna i ne razumije \u2013 npr. teorije kurikuluma ili kognitivni razvoj u\u010denika \u2013 Banac otpisuje tvrdnjom o \u201cnaslagama metodolo\u0161kog paperja\u201d. Sve njegove primjedbe odnose se samo na teme za osnovnu \u0161kolu, dok srednju \u0161kolu ne spominje.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Dvije su klju\u010dne skupine prigovora \u2013 o prikazu nacija i nacionalnih pokreta u 19. stolje\u0107u te o prikazu 20. stolje\u0107a. Banac iznosi tezu da se u Prijedlogu mo\u017ee \u201cnazrijeti duboko konstruktivisti\u010dki koncept nacije\u201d, no ne obja\u0161njava u \u010demu je problem niti za svoju tvrdnju nudi dokaze. Zaobilazi dijelove teksta koji njegovoj tezi ne idu u prilog, pa tako i one u kojima se tra\u017ei upu\u0107ivanje u\u010denika u razli\u010dite koncepte nacije: \u201cU\u010denik obja\u0161njava temeljne pojmove povezane s pojavom nacije i nacionalizma te uspore\u0111uje razli\u010dite interpretacije tih fenomena\u201d. Tvrdi da se \u201cna jednom mjestu\u201d (za\u0161to ne ka\u017ee da se radi o temi Oblikovanje hrvatske nacije do po\u010detka 20. stolje\u0107a?) i \u201cbez dodatnih obja\u0161njenja\u201d tek spominje \u201cpretvaranje stale\u0161ke u modernu naciju\u201d.<\/p>\n\n\n\n
To\u010dnosti radi, nastavak te re\u010denice u tekstu Prijedloga glasi: \u201c\u2026 s fokusom na Hrvatski narodni preporod, zbivanja 1848. godine, promjene u polo\u017eaju hrvatskih zemalja u Monarhiji (1861., 1868.), preporod u Dalmaciji i Istri, klju\u010dne politi\u010dke ideje te klju\u010dne modernizacijske procese u gospodarstvu, dru\u0161tvu, obrazovanju, kulturi i politici\u201d. Pitanje uz tu temu ne spominje (\u201c\u0160to je najvi\u0161e utjecalo na oblikovanje moderne hrvatske nacije u 19. stolje\u0107u?\u201d), pa za neupu\u0107ena \u010ditatelja stvara dojam kako u Prijedlogu svega toga nema.<\/p>\n\n\n\n
U kritikama tema iz 20. stolje\u0107a stalno se provla\u010di teza da one predstavljaju \u201ckontinuitet apologije i ideologema titoizma\u201d. Banac tvrdi da se ideologije spominju samo u kontekstu fa\u0161izma i nacizma, iako je npr. u srednjoj \u0161koli predvi\u0111eno prou\u010davanje \u201cgeneze i razvoja politi\u010dke misli i ideologija modernog i suvremenog doba\u201d, pri \u010demu se izrijekom navode i komunizam i socijalizam.<\/p>\n\n\n\n
\u010citatelja navodi na zaklju\u010dak da se u temi Hrvatska od socijalisti\u010dke Jugoslavije do samostalnosti za razdoblje od po\u010detka 1950-ih naovamo spominje samo \u201ckriza SFRJ\u201d te da \u201cnema ni\u010dega osim samoniklog oblikovanja samostalne hrvatske dr\u017eave nakon 1990.\u201d Nasuprot, u Prijedlogu se spominje i sukob sa SSSR-om, i Pokret nesvrstanih, i Hrvatsko prolje\u0107e, i ustavne promjene, i raspad SFRJ.<\/p>\n\n\n\n
Banac tvrdi da nema \u201cjednog slovca\u201d o doga\u0111ajima u isto\u010dnoj Europi nakon 1945., iako je taj sadr\u017eaj predvi\u0111en u prethodnoj temi (hladni rat). Ono \u0161to navodno nedostaje \u2013 pad Zida, bar\u0161unasta revolucija itd. \u2013 obuhva\u0107eno je natuknicom \u201cslom komunisti\u010dkih re\u017eima u Europi\u201d. Navedeni doga\u0111aji nisu izrijekom spomenuti ni u va\u017ee\u0107em kurikulumu povijesti iz 2006. (ne sje\u0107amo se da je Banac zbog toga protestirao), a ipak su redovito bili sastavni dio ud\u017ebenika i nastave. Predmetni kurikulum nije ud\u017ebenik i ne razra\u0111uje sadr\u017eaje, ve\u0107 donosi op\u0107e smjernice koje ne isklju\u010duju ono \u0161to nije izrijekom re\u010deno, ako je to sastavni dio znanstvenih, profesionalnih i stru\u010dnih standarda.<\/p>\n\n\n\n
Bancu smeta naslov teme \u201cDrugi svjetski rat na prostoru Jugoslavije\u201d, pa pita za\u0161to je ba\u0161 Jugoslavija zadatost. Ako i ostavimo po strani to \u0161to se u prvoj re\u010denici opisa nagla\u0161ava da je \u201cfokus na prilikama u Hrvatskoj (NOB, NDH)\u201d, ipak je to \u010dudno pitanje za povjesni\u010dara.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017ee li se hrvatska povijest tog razdoblja razumjeti izvan jugoslavenskog konteksta? Teza o navodnoj apologiji titoizma argumentira se i tvrdnjom da se u tekstu ne spominje Tito (!). Ne spominje se dodu\u0161e ni Paveli\u0107, pa zato Banac ne tvrdi da je Prijedlog apologija usta\u0161tva. (To naravno ne zna\u010di da se oni ne\u0107e spominjati u ud\u017ebenicima, nego samo da se osobe generalno ne navode u kondenziranim opisima tema koji upu\u0107uju na klju\u010dne pojave i procese.)<\/p>\n\n\n\n
Banac nadalje kritizira to \u0161to se spominje \u201cperspektiva revolucije, ali se ne ka\u017ee \u010dije ili kakve\u201d. Ponovno izvla\u010di iz konteksta samo jedan pojam jer ta re\u010denica glasi ovako: \u201c[U\u010denik] istra\u017euje razli\u010dita gledi\u0161ta i perspektive sukobljenih strana, kolaboraciju, otpor, revoluciju, gra\u0111anski rat, genocid i masovne zlo\u010dine te propituje ulogu povijesnih osoba u ratu\u201d. Ni za kolaboraciju se ne ka\u017ee \u010dija je ili kakva bila, no to ipak, \u010dini se, ne smeta. Banac isti\u010de samo one segmente koji bi navodno trebali dokazati da je Prijedlog na tragu apologije titoizma i tako neupu\u0107enom \u010ditatelju servira iskrivljenu sliku.<\/p>\n\n\n\n
Pri samom kraju teksta Banac postavlja pitanje koje nas, kao profesionalne povjesni\u010dare i obrazovne stru\u010dnjake, iskreno rastu\u017euje: \u201cTko je ovo podmetnuo Tomislavu Karamarku<\/strong>?\u201d Doista se nadamo da smo u 2016. dosegli nivo na kojemu se pitanja obrazovanja \u2013 koliko god ona imala i svoju politi\u010dku dimenziju \u2013 kona\u010dno mogu rje\u0161avati stru\u010dnim raspravama, a ne politi\u010dkim intervencijama. Ovaj prijedlog kurikuluma promatra nastavu povijesti kao \u010din kreacije, a ne reprodukcije zadanih obrazaca. Upravo time \u010dini bitan odmak od krutih modela kojima se u pro\u0161lim desetlje\u0107ima agresivno zadiralo u izgradnju u\u010deni\u010dke osobnosti, te kontroliralo u\u010ditelje i nastavu. Nadamo se da nitko vi\u0161e ne misli da bi nam takvi modeli trebali i dalje slu\u017eiti kao uzor.<\/p>\n\n\n\n * Uz Snje\u017eanu Koren, voditeljicu radne skupine, tekst potpisuje kompletna Stru\u010dna radna skupina za povijest: Sonja Ban\u010di\u0107, Neven Budak, Rona Bu\u0161ljeta, Mirela Caput, Martina Glu\u010dina, Miljenko Hajdarovi\u0107, Daniela Jugo-Superina, Loranda Mileti\u0107 (JASP), Valerija Turk-Prese\u010dki<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U svojoj redovnoj kolumni u Jutarnjem listu od 11. 3. 2016. Ivo Banac iznio je kritiku prijedloga novog kurikuluma povijesti. Ban\u010devo je \u010ditanje Prijedloga, na\u017ealost, parcijalno i povr\u0161no, a zbog nezainteresiranosti za odgojno-obrazovni kontekst i pogre\u0161no (npr. mije\u0161a razine postignu\u0107a i ocjene, iako se na str. 14 obja\u0161njava da \u201crazine postignu\u0107a ne predstavljaju \u0161kolske ocjene\u201d). […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":2337,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[553,116,73],"class_list":["post-2336","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kurikulum-i-vrednovanje","tag-ivo-banac","tag-kurikularna-reforma","tag-kurikulum-povijesti"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2336"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2336\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2338,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2336\/revisions\/2338"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2337"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2336"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2336"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}