{"id":229,"date":"2013-02-26T11:48:00","date_gmt":"2013-02-26T10:48:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=229"},"modified":"2026-08-11T08:23:29","modified_gmt":"2026-08-11T06:23:29","slug":"joint-history-project-i-povijesne-citanke-varazdin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2013\/joint-history-project-i-povijesne-citanke-varazdin\/","title":{"rendered":"Joint History Project i povijesne \u010ditanke (Vara\u017edin)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ugodnom ambijentu hotela \u201eTurist\u201c u Vara\u017edinu 23. i 24. velja\u010de 2013. odr\u017ean je prvi u novoj seriji seminara \u201eNastave suvremene povijesti Jugoisto\u010dne Europe\u201c koju zajedno organiziraju&nbsp; Centar za demokraciju i pomirenje u jugoisto\u010dnoj Europi (CDRSEE), Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) i Hrvatska udruga nastavnika povijesti (HUNP).&nbsp; U nazo\u010dnosti dvadesetak nastavnika povijesti s podru\u010dja \u017eupanija sjeverozapadne Hrvatske, seminar su otvorili Kre\u0161imir Erdelja (voditelj ovog projekta za Hrvatsku),&nbsp;<strong>Antonis Hadjiyannakis<\/strong>&nbsp;(voditelj projekta iz CDRSEE) i Tamara Jankovi\u0107 (predsjednica HUNP-a). Nakon rije\u010di dobrodo\u0161lice i kratkog predstavljanja samih organizatora,&nbsp;<strong>Tamara Jankovi\u0107<\/strong>&nbsp;je ukratko predstavila rad HUNP-a: suradnju u me\u0111unarodnim projektima (s CDRSEE i Eurocliom) te ujedno najavila i godi\u0161nju skup\u0161tinu koja \u0107e se odr\u017eati u Zagrebu ve\u0107 za dva tjedna ( 9. o\u017eujka).<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U&nbsp; nastavku &nbsp;<strong>Kre\u0161imir Erdelja<\/strong>&nbsp;predstavio je projekt \u010ditanki (kao dodatnog nastavnog materijala) ove nevladine neprofitne organizacije \u010diji su ciljevi pobolj\u0161ati nastavu povijesti, osvijestiti etnocentri\u010dnost u historiografiji, smanjiti \u0161irenje stereotipa te osna\u017eiti nastavnike povijesti da budu akteri promjene u dru\u0161tvu i razviti mre\u017eu nastavnika i znanstvenika koji se bave povije\u0161\u0107u jugoisto\u010dne Europe. \u010citanke koje su namijenjene srednjo\u0161kolskim i osnovno\u0161kolskim nastavnicima poti\u010du komparativni i multiperspektivni pristup prou\u010davanja regionalne povijesti ovih prostora. Pri tome Erdelja je naglasio i pedagogijski pristup ovih \u010ditanki \u2013 upu\u0107ivanje na vi\u0161e identiteta koji se dopunjavaju (mu\u0161ki\/\u017eenski, lokalni, navija\u010dkih skupina, europski i sli\u010dno, razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja kroz analizu kontradiktornih izvora, ali i metodolo\u0161ki cilj (postavljanje u\u010denika kao subjekta u nastavi) te odgojni \u2013 ocjenjivanje ljudskih postupaka i dono\u0161enje moralnih prosudbi. \u010cetiri \u010ditanke razra\u0111uju \u010detiri teme:&nbsp;<strong>1) Osmansko Carstvo<\/strong>&nbsp;(Je li Osmansko Carstvo bilo napredno ili nazadno, je li bilo multikulturni raj ili rigidna, represivna dr\u017eava?)&nbsp;<strong>2) Nacije i dr\u017eave u jugoisto\u010dnoj Europi<\/strong>&nbsp;(o evoluciji definicije nacije&nbsp; s geografskim i kronologijskim okvirom nacionalnih pokreta te fazama u formiranju nacionalne dr\u017eave),&nbsp;<strong>3) Balkanske ratove<\/strong>&nbsp;(kroz primjer kratkotrajne povijesti daju se razli\u010diti aspekti rata kao iskustva) i&nbsp;<strong>4) Drugi svjetski<\/strong>&nbsp;<strong>rat<\/strong>&nbsp;(\u010ditanka koja prou\u010dava lokalnu povijest u globalnom kontekstu, s posebnim naglaskom na odgojnim i moralnim ciljevima nastave povijesti i primjerima solidarnosti usprkos razlikama). Tako\u0111er je najavljen i novi krug radionica koje \u0107e se odr\u017eati tijekom teku\u0107e i idu\u0107e godine, \u010diji su ciljevi omogu\u0107iti dostupnost \u010ditanki, objasniti metodologijski pristup, olak\u0161ati njihovo kori\u0161tenje i potaknuti komunikaciju unutar regije. U izradu \u010ditanki bilo je uklju\u010deno 70 povjesni\u010dara iz 13 zemalja a u dosada\u0161njem radu kroz seminare u 45 radionica educirano je preko 1100 nastavnika, a do 2014. U planu je dosegnuti broj od 3 tisu\u0107e. Kolega Erdelja je tako\u0111er najavio i planove CDRSEE-a za budu\u0107nost koji uklju\u010duju izradu jo\u0161 dvije \u010ditanke: jedne koja bi obuhvatila razdoblje od 1945. do kraja hladnog rata i druge koja bi se bavila razdobljem nakon 1990. godine.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku seminara, nakon kratkog predstavljanja novog broja \u010dasopisa Povijest u nastavi&nbsp;<strong>Dr. sc. Snje\u017eana Koren&nbsp;<\/strong>(predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) odr\u017eala je prvo predavanje pod naslovom \u201eMultiperspektivnost, interpretacije i kontroverza\u201c u kojemu je objasnila ove pojmove, razliku izme\u0111u povijesnih doga\u0111aja i \u010dinjenica, pri \u010demu se dotaknula i postoje\u0107eg nastavnog plana i programa, te je objasnila za\u0161to je potrebno pou\u010davati o interpretacijama i \u0161to o njima treba nau\u010diti. U predavanju je iznijela niz primjera interpretacija (neandertalca, rimskog foruma, spomenika, muzejskih postava, urbanih prostora, geografskih i povijesnih karata, te zastupljenost selja\u010dke bune (1573.) u hrvatskim ud\u017ebenicima 1986., 1992. i danas). Kod pou\u010davanja u\u010denika kontroverzama naglasila je va\u017enost uklapanje novih informacija u postoje\u0107e sheme i suo\u010davanje s \u010dinjenicama te kao najbitnije \u2013 da se kroz pou\u010davanje o interpretacijama i kontroverzama razvija kriti\u010dko mi\u0161ljenje. Nazo\u010dne je uputila na niz inozemne i doma\u0107e literature te predlo\u017eila da u nedostatku izvora, nastavnici u u\u010dionicama naprave dijalog i tako pru\u017ee u\u010denicima sliku multiperspektivnosti. U raspravi su nastavnici naveli svoje primjere me\u0111unarodne suradnje na temu kontroverzi te iznijeli iskustva s novim sastavnicama pra\u0107enja i ocjenjivanja u skladu s revidiranom Bloomovom taksonomijom.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izuzetno sam zadovoljan seminarom u Vara\u017edinu. Kolegice i kolege djelovali su mi iznimno zainteresirano i motivirano. Spremno su prihva\u0107ali i odli\u010dno odra\u0111ivali zadatke koje smo pred njih stavljali i zaista je bio u\u017eitak raditi s njima. Na kraju, moram spomenuti izvrsnu, opu\u0161tenu, prijateljsku (ali zbog toga ne i manje radnu) atmosferu. Na svakom seminaru isti\u010dem da to smatram u najmanju ruku jednako va\u017enim kao i sam sadr\u017eaj predavanja i radionica, a seminar u Vara\u017edinu je to moje uvjerenje samo dodatno u\u010dvrstio.<\/p>\n<cite>Kre\u0161imir Erdelja<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku je&nbsp;<strong>Snje\u017eana Koren&nbsp;<\/strong>odr\u017eala radionicu pod naslovom \u201eKako koristiti izvore u \u010ditankama: primjer \u010ditanke \u2018Osmansko Carstvo\u2019\u201c. U uvodnom dijelu objasnila je razliku izme\u0111u analize izvora, interpretacija i u\u010denja o interpretacijama, nakon \u010dega su sudionici prou\u010davaju\u0107i izvore konkretno na materijalu prve \u010ditanke Osmansko carstvo poku\u0161ali odgovoriti na pitanje: Je li Osmansko carstvo bilo tipi\u010dan islamski imperij ili je bilo tolerantno prema pokorenom stanovni\u0161tvu? Radili su \u010detrdesetak minuta u 5 skupina na 10-tak izvora. \u201cizvore su trebali razvrstati ovisno o tome da li podupiru jednu ili drugu tezu\u201d. Nakon rada, zaklju\u010dili su da je broj izvora koji govore u prilog jedne i druge teze podjednak. Uslijedio je razgovor o tome kako bi mi kao u\u010ditelji mogli to primijeniti u nastavi , pri \u010demu su se mogli \u010duti konstruktivni prijedlozi na\u0161ih kolega, a zaklju\u010dak je bio da su u osnovnoj \u0161koli neki od izvora ipak ne\u0161to te\u017ee primjenljivi.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugu radionicu pod naslovom \u201e\u010cuvala je \u017eenski obraz svoj naj\u010dednije \u2013 prilozi analizi polo\u017eaja \u017eene na Balkanu\u201c odr\u017eao je&nbsp;<strong>Ivan Duki\u0107<\/strong>. Koriste\u0107i izvore iz tri \u010ditanke sudionici su istra\u017eivali ima li i kakav je stereotip o \u017eeni na Balkanu te odudara li njezin polo\u017eaj od polo\u017eaja \u017eene u drugim dijelovima Europe. Nakon rada u skupinama u kojima su kroz izvore obra\u0111ivali razli\u010dite aspekte dru\u0161tvenog polo\u017eaja&nbsp; \u017eena (tradicionalnu sliku \u017eene; \u017eenu u ratu (iza boji\u0161nice); \u017eena izme\u0111u ljubavi, ideologije i predrasuda; heroine i idealiziranje \u017eene; \u017eenu-\u017ertvu u potrazi za identitetom i \u017eenu u Drugom svjetskom ratu), sudionici su nakon predstavljanja rada skupina, napravili sintezu te odgovorili na klju\u010dno pitanje: \u0161to je pridonijelo afirmaciji i emancipaciji \u017eene na Balkanu u prvoj polovici 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zahvala AZOO, HUNP, a posebice CDRSEE za odli\u010dnu organizaciju radionica, poticajnu atmosferu i dodatni nastavni materijal za pou\u010davanje povijesti jugoisto\u010dne Europe. \u010cetiri povijesne \u010ditanke s izvorima koje sadr\u017ee omogu\u0107avaju u\u010diteljima i nastavnicima odr\u017eavanje nastave usredoto\u010dene na razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja kroz pou\u010davanje o interpretacijama i kontroverzama. Metodi\u010dki materijal uz odre\u0111enu je prilagodbu mogu\u0107e koristiti ve\u0107 u osnovnoj \u0161koli za pou\u010davanje zajedni\u010dkih povijesnih, vrlo \u010desto, kontroverznih tema.<\/p>\n<cite>Suzana Jagi\u0107<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugoga dana seminara odr\u017eane su jo\u0161 dvije radionice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvu pod naslovom \u201eSu\u0111enje Osmanskom Carstvu\u201c odr\u017eao je&nbsp;<strong>Kre\u0161imir Erdelja<\/strong>. Koriste\u0107i metodu debate na interesantan i dinami\u010dan na\u010din organizirao je &nbsp;\u201esu\u0111enje\u201c Osmanskom Carstvu prema sa\u017eetku izmi\u0161ljene optu\u017enice koja je glasila: \u201eTurci Osmanlije stigli su na podru\u010dje jugoisto\u010dne Europe poput elementarne nepogode, ru\u0161e\u0107i sve pred sobom, i vojnom silom pokorili taj prostor. Njime \u0107e potom stolje\u0107ima vladati koriste\u0107i se brutalnom represijom, gu\u0161e\u0107i identitete pokorenih naroda, prisiljavaju\u0107i kr\u0161\u0107ansko stanovni\u0161tvo da prije\u0111e na islam pa \u010dak otimaju\u0107i im malodobnu djecu. Zbog svega navedenog vi\u0161estoljetnu osmansku vlast smatramo mra\u010dnim periodom pro\u0161losti svih naroda jugoisto\u010dne Europe i za nju tra\u017eimo najo\u0161triju osudu.\u201c Poslije \u010detrdesetominutne analize gotovo 30 izvora iz \u010ditanke, sudski proces je zapo\u010deo, a nakon toga nezavisni suci donijeli su \u201epresudu\u201c u kojoj je zbrojem bodova obrana ipak uspjela pobijediti. U zavr\u0161noj raspravi sudionici su zaklju\u010dili da je ova metoda vrlo primjenljiva u razredu, posebno ako se u\u010denicima ranije zadaju izvori za analizu (bez obja\u0161njenja \u0161to \u0107e raditi) te se tako dobije na vremenu u samoj izvedbi radionice u nastavi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zavr\u0161na radionica seminara nosila je naslov \u201e\u2019U ime pastirske du\u017enosti\u2019 \u2013 o polo\u017eaju vjerskih zajednica u Drugom svjetskom ratu\u201c a u njoj su sudionici trebali utvrditi gdje je mjesto crkve u ratnim prilikama. Nakon zajedni\u010dke uvodne analize jednog izvora (Poslanice nadbiskupa Janjine svim kr\u0161\u0107anima pod njegovom nadle\u017eno\u0161\u0107u, 10. IX. 1943, \u010ditanka 4, str. 53.), voditelj&nbsp;<strong>Ivan Duki\u0107<\/strong>&nbsp;podijelio je nazo\u010dne u pet skupina u kojima su analizirali izvore o polo\u017eaju \u017eidovske i islamske zajednice, katoli\u010dke crkve, srpske i rumunjske pravoslavne crkve te prijelazu pravoslavnih Srba na katoli\u010danstvo. Kroz predstavljanje rada skupina i zavr\u0161nu debatu sudionici su poku\u0161ali ocijeniti vjerske poglavare i prilike te odrediti: mo\u017ee li vjerski poglavar utjecati na prilike ili je njegovo djelovanje odre\u0111eno ratnim (ne)prilikama; jesu li sve\u0107enici smjeli ili su \u010dak bili du\u017eni, zauzeti odre\u0111enu stranu tijekom rata i ako je mjesto vjerskog poglavara uz narod, dokle se\u017ee taj pojam.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema rezultatima evaluacijskih listi\u0107a seminar je bio dinami\u010dan, koristan i zanimljiv, a uz radnu atmosferu ostavio je i dovoljno prostora za obilazak vara\u017edinskih znamenitosti.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Seminar je bio pou\u010dan i koristan za rad u nastavi. Na radionicama kori\u0161teni su materijali iz \u010ditanki za analizu niza tema i razli\u010ditih metodolo\u0161kih pristupa s posebnim naglaskom \u0161to je mogu\u0107e realizirati u nastavi srednjih odnosno osnovnih \u0161kola. U ugodnoj atmosferi razmijenjena su iskustva i prikazane dobre ideje za rad u praksi.<\/p>\n<cite>\u017deljka Trupkovi\u0107<\/cite><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U ugodnom ambijentu hotela \u201eTurist\u201c u Vara\u017edinu 23. i 24. velja\u010de 2013. odr\u017ean je prvi u novoj seriji seminara \u201eNastave suvremene povijesti Jugoisto\u010dne Europe\u201c koju zajedno organiziraju&nbsp; Centar za demokraciju i pomirenje u jugoisto\u010dnoj Europi (CDRSEE), Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) i Hrvatska udruga nastavnika povijesti (HUNP).&nbsp; U nazo\u010dnosti dvadesetak nastavnika povijesti s podru\u010dja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":260,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26,59],"tags":[89,57,65,88,90,87,86],"class_list":["post-229","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-profesionalni-razvoj","category-vijesti-za-edukatore","tag-antonis-hadjiyannakis","tag-azoo","tag-cdrsee","tag-ivan-dukic","tag-joint-history-project","tag-kresimir-erdelja","tag-tamara-jankovic"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=229"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1023,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229\/revisions\/1023"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=229"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=229"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=229"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}