{"id":2221,"date":"2006-08-30T07:43:00","date_gmt":"2006-08-30T05:43:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2221"},"modified":"2026-08-14T08:21:46","modified_gmt":"2026-08-14T06:21:46","slug":"povijesni-razvoj-interneta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2006\/povijesni-razvoj-interneta\/","title":{"rendered":"Povijesni razvoj interneta"},"content":{"rendered":"\n

Kada danas ka\u017eemo da smo \u201ena internetu\u201d, iza jednostavne radnje otvaranja stranice ili slanja poruke stoji vi\u0161e od pola stolje\u0107a razvoja tehnologija, institucija i zajednica. Ne postoji jedan izumitelj interneta<\/em>, jedan laboratorij u kojem je nastao ni jedan datum koji se bez ostatka mo\u017ee proglasiti njegovim ro\u0111endanom. Internet je rezultat desetlje\u0107a istra\u017eivanja, tehni\u010dkih rje\u0161enja, suradnje i suparni\u0161tva izme\u0111u znanstvenika, sveu\u010dili\u0161ta, dr\u017eavnih institucija i privatnih kompanija.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Jo\u0161 je va\u017enije razlikovati dvije stvari koje se u svakodnevnom govoru \u010desto poistovje\u0107uju. Internet je infrastruktura – globalna \u201emre\u017ea mre\u017ea\u201d koja omogu\u0107uje ra\u010dunalima da razmjenjuju podatke prema zajedni\u010dkim pravilima. World Wide Web samo je jedan od sustava koji se koriste tom infrastrukturom. Elektroni\u010dka po\u0161ta, prijenos datoteka, mre\u017ene igre i mnoge druge usluge postojale su prije Weba. Kada je Tim Berners-Lee krajem 1980-ih osmislio World Wide Web, Internet je ve\u0107 bio razvijena me\u0111unarodna mre\u017ena infrastruktura.<\/p>\n\n\n\n

Prije interneta<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Korijeni interneta mogu se tra\u017eiti u nekoliko razli\u010ditih intelektualnih i tehnolo\u0161kih tradicija. Jedna od njih bila je potraga za boljim na\u010dinima organiziranja znanja. Ameri\u010dki znanstveni administrator i in\u017eenjer Vannevar Bush<\/strong> objavio je 1945. esej \u201eAs We May Think<\/a>\u201d u kojem je opisao zami\u0161ljeni ure\u0111aj nazvan memex<\/em>. Bio je zami\u0161ljen kao osobni sustav za pohranu i povezivanje dokumenata prema asocijativnim vezama. Memex <\/em>nije bio ra\u010dunalo povezano na mre\u017eu i Bush nije sudjelovao u stvaranju ARPANET-a, ali njegova je zamisao va\u017ena u intelektualnoj povijesti hiperteksta <\/em>i kasnijih sustava za povezivanje informacija.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Drugu va\u017enu tradiciju predstavljala su istra\u017eivanja komunikacije, povratne sprege i upravljanja slo\u017eenim sustavima. Matemati\u010dar Norbert Wiener<\/strong> objavio je 1948. knjigu \u201eCybernetics: Or Control and Communication in the Animal and the Machine\u201d, kojom je utemeljio kibernetiku <\/strong>kao interdisciplinarno podru\u010dje prou\u010davanja kontrole, komunikacije i povratne sprege u strojevima i \u017eivim sustavima. Kibernetika nije bila izravni projekt razvoja interneta, ali pokazuje koliko su sredinom 20. stolje\u0107a pitanja komunikacije izme\u0111u ljudi i strojeva postajala sredi\u0161nja za novu informacijsku kulturu.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno su teoreti\u010dari medija poku\u0161avali razumjeti dru\u0161tvene posljedice elektroni\u010dke komunikacije. Marshall McLuhan<\/strong> po\u010detkom 1960-ih popularizira pojam \u201eglobalnog sela<\/strong>\u201d, upozoravaju\u0107i da elektroni\u010dki mediji smanjuju zna\u010denje fizi\u010dke udaljenosti i povezuju doga\u0111aje i ljude gotovo trenuta\u010dno. McLuhan nije predvidio tehni\u010dku arhitekturu interneta, ali je vrlo rano opisao dru\u0161tveni osje\u0107aj svijeta u kojem udaljene zajednice postaju neposredno povezane.<\/p>\n\n\n\n

Svemirska utrka i novi na\u010din razmi\u0161ljanja o ra\u010dunalima<\/h2>\n\n\n\n

Neposredniji institucionalni korijen ameri\u010dkog mre\u017enog istra\u017eivanja nalazi se u Hladnom ratu. Sovjetski Savez lansirao je Sputnik 1<\/em> u listopadu 1957. godine. Tehnolo\u0161ki \u0161ok u Sjedinjenim Dr\u017eavama potaknuo je niz organizacijskih odgovora. Ameri\u010dko Ministarstvo obrane 7. velja\u010de 1958. osnovalo je Advanced Research Projects Agency (ARPA)<\/strong>, agenciju zadu\u017eenu za visokorizi\u010dna i napredna istra\u017eivanja. Naziv DARPA<\/strong>, s dodatkom \u201eDefense\u201d, uveden je tek 1972. godine.<\/p>\n\n\n\n

U okviru ARPA-e po\u010detkom 1960-ih posebno va\u017enu ulogu dobio je Information Processing Techniques Office (IPTO). Njegov prvi ravnatelj J. C. R. Licklider razmi\u0161ljao je o ra\u010dunalima kao komunikacijskim i intelektualnim alatima, a ne samo kao strojevima za numeri\u010dke izra\u010dune. U svojim je bilje\u0161kama govorio o mogu\u0107nosti \u0161iroko povezane ra\u010dunalne mre\u017ee \u2013 duhovito nazvane \u201eIntergalactic Computer Network\u201d \u2013 preko koje bi korisnici mogli pristupati podacima i programima na udaljenim ra\u010dunalima.<\/p>\n\n\n\n

To je bilo va\u017eno jer su ra\u010dunala tada bila velika, skupa i me\u0111usobno vrlo razli\u010dita. Istra\u017eiva\u010dke ustanove koje je ARPA financirala koristile su razli\u010dite strojeve i programske sustave. Povezivanje tih centara obe\u0107avalo je prakti\u010dnu korist: istra\u017eiva\u010di bi mogli razmjenjivati podatke i koristiti udaljene ra\u010dunalne resurse bez potrebe da svaka ustanova posjeduje svaku vrstu skupog ra\u010dunala.<\/p>\n\n\n\n

Paketno komutiranje i mit o \u201emre\u017ei za nuklearni rat\u201d<\/h2>\n\n\n\n

Za povezivanje ra\u010dunala trebalo je napustiti logiku klasi\u010dne telefonske mre\u017ee, u kojoj se za razgovor uspostavlja odre\u0111ena veza izme\u0111u dviju to\u010daka. Ra\u010dunalni podaci pojavljuju se u kratkim naletima i takav bi pristup bio neu\u010dinkovit. Rje\u0161enje se razvijalo kroz ideju paketnog komutiranja: poruka se razla\u017ee na manje dijelove – pakete – koji se prenose mre\u017eom i na odredi\u0161tu ponovno sastavljaju.<\/p>\n\n\n\n

Srodne ideje razvijale su se na vi\u0161e mjesta. Paul Baran<\/strong> u RAND Corporationu po\u010detkom 1960-ih istra\u017eivao je distribuirane komunikacijske sustave koji bi mogli nastaviti raditi i nakon uni\u0161tenja dijela infrastrukture u nuklearnom sukobu. U britanskom National Physical Laboratoryju Donald Davies<\/strong> i njegov tim od sredine 1960-ih razvijali su packet switching<\/em> za ra\u010dunalnu komunikaciju; Daviesov izraz \u201epacket\u201d u\u0161ao je i u ameri\u010dki mre\u017eni projekt.<\/p>\n\n\n\n

Upravo je ovdje nastao jedan od najtvrdokornijih mitova povijesti interneta. Baranova RAND-ova istra\u017eivanja doista su bila povezana s pre\u017eivljavanjem komunikacija u slu\u010daju nuklearnog rata, ali ARPANET nije nastao jednostavno kao realizacija tog projekta. Ljudi koji su izravno sudjelovali u razvoju interneta nagla\u0161avali su da je va\u017ena po\u010detna motivacija ARPANET-a bilo dijeljenje ra\u010dunalnih resursa i povezivanje istra\u017eiva\u010dkih skupina. Otpornost i decentralizacija jesu postale va\u017ene osobine mre\u017enih arhitektura, ali pri\u010du o internetu kao vojnoj mre\u017ei projektiranoj prvenstveno za pre\u017eivljavanje nuklearnog udara treba smatrati pojednostavljenjem nastalim spajanjem razli\u010ditih istra\u017eiva\u010dkih programa.<\/p>\n\n\n\n

ARPANET po\u010dinje raditi<\/h2>\n\n\n\n

Krajem 1960-ih plan za eksperimentalnu mre\u017eu dobio je konkretan oblik. Lawrence Roberts u ARPA-i vodio je izradu ARPANET-a, a tvrtka Bolt, Beranek and Newman (BBN) dobila je posao izrade Interface Message Processora (IMP), posebnih ra\u010dunala koja su povezivala velika ra\u010dunala doma\u0107ine s mre\u017eom i bila prete\u010da dana\u0161njih usmjeriva\u010da.<\/p>\n\n\n\n

Prva \u010detiri \u010dvora ARPANET-a<\/strong> 1969. godine nalazila su se na University of California Los Angeles (UCLA), Stanford Research Instituteu (SRI), University of California Santa Barbara i University of Utah. Dakle, nije rije\u010d o \u201e\u010detiri sveu\u010dili\u0161ta\u201d: SRI je bio neovisna istra\u017eiva\u010dka ustanova.<\/p>\n\n\n\n

Prva komunikacija izme\u0111u udaljenih ra\u010dunala na novoj mre\u017ei izvedena je 29. listopada 1969.<\/strong> izme\u0111u UCLA-e i SRI-ja. Taj se doga\u0111aj \u010desto navodi kao simboli\u010dan po\u010detak ARPANET-a. Ipak, jo\u0161 nije postojao Internet u dana\u0161njem smislu. ARPANET je bio jedna mre\u017ea, s vlastitim protokolima i ograni\u010denom istra\u017eiva\u010dkom zajednicom. Njegova povijesna va\u017enost le\u017ei u tome \u0161to je omogu\u0107io testiranje paketnog komutiranja, mre\u017enih protokola i aplikacija u stvarnim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n

Od dijeljenja ra\u010dunala do komunikacije me\u0111u ljudima<\/h2>\n\n\n\n

Ve\u0107 u prvim godinama pokazalo se da mre\u017ee ne\u0107e slu\u017eiti samo za pristup udaljenim ra\u010dunalnim resursima. Korisnicima je posebno va\u017ena postala me\u0111usobna komunikacija. Ray Tomlinson<\/strong> iz BBN-a 1971. prilagodio je elektroni\u010dku po\u0161tu<\/strong> za slanje poruka izme\u0111u ra\u010dunala povezanih ARPANET-om i upotrijebio znak @<\/strong> za odvajanje korisni\u010dkog imena od naziva ra\u010dunala doma\u0107ina. Elektroni\u010dka po\u0161ta ubrzo je postala jedna od najpopularnijih mre\u017enih aplikacija. Mre\u017ea je postajala prostor suradnje, rasprave i stvaranja zajednica, a ne samo tehni\u010dki sustav za prijenos podataka.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom 1970-ih pojavljuju se i drugi oblici mre\u017ene komunikacije i zajedni\u010dkog rada. MUD<\/strong>-ovi, koji se razvijaju od kraja desetlje\u0107a, stvaraju tekstualne virtualne svjetove u kojima istodobno sudjeluje vi\u0161e korisnika. USENET<\/strong>, pokrenut 1979., omogu\u0107uje distribuirane tematske rasprave izme\u0111u ra\u010dunala, premda u po\u010detku nije bio dio Interneta u tehni\u010dkom smislu. Takvi sustavi najavljuju kasnije mre\u017ene forume, dru\u0161tvene mre\u017ee i vi\u0161ekorisni\u010dke internetske igre.<\/p>\n\n\n\n

Od jedne mre\u017ee prema \u201emre\u017ei mre\u017ea\u201d<\/h2>\n\n\n\n

Klju\u010dni problem 1970-ih vi\u0161e nije bio samo kako povezati ra\u010dunala unutar jedne mre\u017ee, nego kako me\u0111usobno povezati razli\u010dite mre\u017ee. ARPANET, paketne radijske mre\u017ee, satelitske mre\u017ee i europski eksperimenti koristili su razli\u010dite tehnologije. Budu\u0107i Internet morao je omogu\u0107iti da svaka od njih zadr\u017ei vlastitu unutarnju strukturu, a da podaci ipak mogu putovati iz jedne mre\u017ee u drugu.<\/p>\n\n\n\n

Robert Kahn<\/strong> pokrenuo je 1973. rad na arhitekturi otvorenog povezivanja mre\u017ea i pozvao Vintona Cerfa <\/strong>da s njim razvije odgovaraju\u0107i komunikacijski protokol. Prvi rezultati predstavljeni su tijekom 1973., a njihov utjecajni \u010dlanak \u201eA Protocol for Packet Network Intercommunication<\/a>\u201d objavljen je u svibnju 1974. godine. Rani prijedlog s vremenom je razdvojen na Transmission Control Protocol <\/strong>(TCP), zadu\u017een za pouzdan prijenos, i Internet Protocol<\/strong> (IP), zadu\u017een za adresiranje i proslje\u0111ivanje paketa izme\u0111u mre\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Arhitektura TCP\/IP-a dopu\u0161tala je povezivanje razli\u010ditih mre\u017ea bez stvaranja jednog sredi\u0161njeg upravlja\u010dkog sustava. Mre\u017ee su mogle ostati razli\u010dite, ali su morale prihvatiti zajedni\u010dka pravila me\u0111usobne komunikacije. Upravo ta sposobnost povezivanja heterogenih mre\u017ea stoji u korijenu izraza internetworking i nastanka Interneta kao \u201emre\u017ee mre\u017ea\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedan ro\u0111endan?<\/h2>\n\n\n\n

ARPANET je u po\u010detku koristio Network Control Protocol<\/strong> (NCP). Nakon godina razvoja i testiranja donesena je odluka da svi njegovi doma\u0107ini prije\u0111u na TCP\/IP. Prijelaz je proveden 1. sije\u010dnja 1983. i \u010desto se navodi kao jedan od najva\u017enijih datuma u povijesti interneta. Taj datum ne zna\u010di da su Cerf i Kahn tada \u201eizumili TCP\/IP\u201d; razvoj je trajao cijelo prethodno desetlje\u0107e. Ono \u0161to se dogodilo 1983. bilo je prihva\u0107anje TCP\/IP-a kao temeljnog protokolskog skupa ARPANET-a. U isto vrijeme vojni dio mre\u017ee izdvojen je u MILNET, dok je ARPANET nastavio slu\u017eiti istra\u017eiva\u010dkoj zajednici.<\/p>\n\n\n\n

Ako \u017eelimo odabrati simboli\u010dan trenutak kada je zamisao \u201emre\u017ee mre\u017ea\u201d postala operativna svakodnevica, 1983. ima sna\u017ean argument. Ipak, jednako je opravdano isticati 1969. kao po\u010detak ARPANET-a, 1973.\u20131974. kao oblikovanje internetske arhitekture ili kasnije \u0161irenje mre\u017ee izvan prvotne istra\u017eiva\u010dke zajednice. Povijest interneta zato je prikladnije razumjeti kao proces nego kao jedan doga\u0111aj.<\/p>\n\n\n\n

NSFNET i \u0161irenje izvan ARPANET-a<\/h2>\n\n\n\n

Tijekom 1980-ih ra\u010dunalne mre\u017ee ubrzano se \u0161ire me\u0111u sveu\u010dili\u0161tima i istra\u017eiva\u010dkim ustanovama. Posebno va\u017enu ulogu u Sjedinjenim Dr\u017eavama imao je National Science Foundation Network (NSFNET), pokrenut 1986. kako bi istra\u017eiva\u010dima omogu\u0107io pristup novim superra\u010dunalnim centrima. NSFNET je prihvatio TCP\/IP i ubrzo postao glavna ameri\u010dka akademska mre\u017ena okosnica.<\/p>\n\n\n\n

Kako se NSFNET \u0161irio, ARPANET je postupno gubio svoju sredi\u0161nju ulogu. ARPANET je uga\u0161en 1990. godine; nije jednostavno \u201epreba\u010den\u201d u NSFNET, nego je postao suvi\u0161an u mnogo ve\u0107em ekosustavu me\u0111usobno povezanih mre\u017ea. Tijekom prve polovice 1990-ih rastu i komercijalne mre\u017ee i pru\u017eatelji internetskih usluga. NSF je 1995. ugasio svoju posebnu nacionalnu okosnicu, a komercijalna infrastruktura preuzela je glavnu ulogu u prijenosu internetskog prometa.<\/p>\n\n\n\n

Time je Internet iza\u0161ao iz okvira vojnog i akademskog istra\u017eivanja te postao infrastruktura dostupna sve \u0161irem krugu ustanova, poduze\u0107a i pojedinaca<\/strong>. No najve\u0107a promjena u javnoj percepciji tek je slijedila.<\/p>\n\n\n\n

Web nije Internet<\/h2>\n\n\n\n

Godine 1989. britanski ra\u010dunalni znanstvenik Tim Berners-Lee<\/strong>, rade\u0107i u CERN-u, predlo\u017eio je sustav kojim bi istra\u017eiva\u010di jednostavnije dijelili i povezivali dokumente pohranjene na razli\u010ditim ra\u010dunalima. Spojio je postoje\u0107e ideje hiperteksta, ra\u010dunalnih mre\u017ea i internetskih protokola u sustav koji \u0107e dobiti ime World Wide Web<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\"Tim
Tim Berners-Lee<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Do kraja 1990. Berners-Lee je razvio prvi web-poslu\u017eitelj<\/strong> i prvi web-preglednik<\/strong> te osnovne elemente Weba: adrese resursa, protokol za prijenos hipertekstualnih dokumenata i jezik za njihovo ozna\u010davanje. Prva web-stranica bila je posve\u0107ena upravo obja\u0161njenju projekta World Wide Web. CERN je 30. travnja 1993. omogu\u0107io slobodno kori\u0161tenje klju\u010dnog softvera za Web, \u010dime je uklonjena va\u017ena prepreka njegovu globalnom \u0161irenju. Internet je omogu\u0107io da ra\u010dunala budu povezana, a Web je korisnicima ponudio jednostavan na\u010din kretanja me\u0111u povezanim dokumentima i informacijama. Web je bio izgra\u0111en na Internetu, ali Internet nije nastao s Webom.<\/p>\n\n\n\n

Mosaic i pretvaranje mre\u017ee u masovni medij<\/h2>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedan va\u017ean korak dogodio se 1993. u ameri\u010dkom National Center for Supercomputing Applications (NCSA) na University of Illinois. Ondje je razvijen Mosaic<\/strong>, grafi\u010dki web-preglednik koji je tekst i slike prikazivao u istom, relativno jednostavnom korisni\u010dkom su\u010delju. Mosaic nije bio prvi web-preglednik, ali je postao prvi \u0161iroko popularan grafi\u010dki preglednik i sna\u017eno pridonio izlasku Weba iz uskog kruga ra\u010dunalnih stru\u010dnjaka.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U samo nekoliko godina pojavljuju se komercijalni preglednici, internetski portali, tra\u017eilice, internetske trgovine i brojni novi oblici komunikacije. Internet se iz istra\u017eiva\u010dke infrastrukture pretvara u svakodnevni komunikacijski prostor i masovni medij. Taj proces nije zavr\u0161en 1990-ih: \u0161irokopojasne veze, Wi-Fi, pametni telefoni, ra\u010dunalstvo u oblaku, dru\u0161tvene mre\u017ee i streaming nastavili su mijenjati na\u010din na koji se globalna mre\u017ea koristi.<\/p>\n\n\n\n

Kratka kronologija<\/h2>\n\n\n\n
Godina<\/strong><\/th>Doga\u0111aj<\/strong><\/th><\/tr><\/thead>
1945.<\/td>Vannevar Bush opisuje memex, zami\u0161ljeni sustav asocijativnog povezivanja informacija.<\/td><\/tr>
1958.<\/td>Nakon \u0161oka izazvanog Sputnikom osnovana je ameri\u010dka agencija ARPA.<\/td><\/tr>
1960-e<\/td>Licklider, Baran, Davies, Roberts i drugi razvijaju klju\u010dne ideje umre\u017eavanja i paketnog komutiranja.<\/td><\/tr>
29. listopada 1969.<\/td>Prva komunikacija izme\u0111u UCLA-e i SRI-ja na ARPANET-u.<\/td><\/tr>
1971.\u20131972.<\/td>Mre\u017ena elektroni\u010dka po\u0161ta postaje va\u017ena aplikacija ARPANET-a.<\/td><\/tr>
1974.<\/td>Vint Cerf i Robert Kahn objavljuju \u201eA Protocol for Packet Network Intercommunication\u201d.<\/td><\/tr>
1. sije\u010dnja 1983.<\/td>ARPANET prelazi s NCP-a na TCP\/IP.<\/td><\/tr>
1986.<\/td>NSFNET se pokre\u0107e kao mre\u017ea koja povezuje istra\u017eiva\u010de i superra\u010dunalne centre.<\/td><\/tr>
1989.<\/td>Tim Berners-Lee u CERN-u predla\u017ee World Wide Web.<\/td><\/tr>
1990.<\/td>Prvi web-poslu\u017eitelj i preglednik rade u CERN-u; ARPANET se gasi.<\/td><\/tr>
1993.<\/td>CERN omogu\u0107uje slobodno kori\u0161tenje Weba; NCSA Mosaic popularizira grafi\u010dko pregledavanje Weba.<\/td><\/tr>
1995.<\/td>NSFNET-ova posebna okosnica gasi se u trenutku brzog rasta komercijalnog Interneta.<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

Napomena uz novu verziju (2026.):<\/strong> Tekst je sadr\u017eajno revidirana i pro\u0161irena verzija \u010dlanka \u201ePovijesni razvoj interneta\u201d, prvi put objavljenog na Hrvatskom povijesnom portalu 2006. godine. U odnosu na izvornu verziju ispravljena je kronologija, jasnije su razdvojeni Internet i World Wide Web te je napu\u0161ten ra\u0161ireni mit prema kojem je ARPANET nastao prvenstveno kao komunikacijska mre\u017ea koja je trebala pre\u017eivjeti nuklearni rat.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada danas ka\u017eemo da smo \u201ena internetu\u201d, iza jednostavne radnje otvaranja stranice ili slanja poruke stoji vi\u0161e od pola stolje\u0107a razvoja tehnologija, institucija i zajednica. Ne postoji jedan izumitelj interneta, jedan laboratorij u kojem je nastao ni jedan datum koji se bez ostatka mo\u017ee proglasiti njegovim ro\u0111endanom. Internet je rezultat desetlje\u0107a istra\u017eivanja, tehni\u010dkih rje\u0161enja, suradnje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2236,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[34],"tags":[525,527,526,520,524,521,518,523,522,528,529,519],"class_list":["post-2221","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-znanosti-i-tehnologije","tag-arpa","tag-arpanet","tag-darpa","tag-elektronicka-posta","tag-globalno-selo","tag-hiperteksta","tag-internet","tag-kibernetika","tag-norbert-wiener","tag-robert-kahn","tag-tim-berners-lee","tag-world-wide-web"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2221","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2221"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2221\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2238,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2221\/revisions\/2238"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2236"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2221"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2221"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2221"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}