{"id":220,"date":"2012-12-26T11:36:00","date_gmt":"2012-12-26T10:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=220"},"modified":"2026-08-11T08:23:39","modified_gmt":"2026-08-11T06:23:39","slug":"europska-unija-jucer-danas-sutra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2012\/europska-unija-jucer-danas-sutra\/","title":{"rendered":"Europska unija \u2013 ju\u010der, danas, sutra"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na \u017eupanijskom stru\u010dnom vije\u0107u geografa odr\u017eanom u prostorijama zagreba\u010dke XI. gimnazije 12. prosinca 2012. u organizaciji Suzane Para\u0161ilovac, profesor \u2013 mentor, odr\u017eana su dva vrlo interesantna predavanja koja osim geografima jednako zanimljiva i korisna mogu biti i profesorima povijesti. Prvo predavanje pod naslovom \u201eEuropska unija \u2013 ju\u010der, danas, sutra\u201c odr\u017eao je kolega&nbsp;<strong>Hermenegildo Gall<\/strong>, profesor-mentor i koautor brojnih ud\u017ebenika iz geografije, a drugo&nbsp;<strong>Sa\u0161a \u010capri\u0107<\/strong>, koji je uz kolekciju vlastitih fotografija govorio o \u010cernobilu i Pripyatu. Posebnu vrijednost predavanju dali su marljivo prikupljeni i pregledno sistematizirani podatci o BDP-u, stanovni\u0161tvu i drugim pokazateljima stanja u dr\u017eavama Europske unije. Zahvaljuju\u0107i susretljivosti prof. Galla i voditeljice prof. Para\u0161ilovac nastavnicima su omogu\u0107eni sa\u017eetci i prezentacije te je ovaj \u010dlanak mogao sti\u0107i i do Hrvatskog povijesnog portala. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to je Europska unija nastala?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U prvom predavanju prof. Gall govorio je o tome\u0161to je Europska unija i koji su njezini ciljevi, objasnio je njezine simbole (zastavu, himnu i nov\u010danu jedinicu), tijek stvaranja ujedinjene Europe te njezino \u0161irenje, ali je naveo i probleme Unije, te se posebno osvrnuo na Hrvatsku u Europskoj uniji i naveo projekcije perspektive daljnjeg razvoja unije.&nbsp;Europsku uniju &nbsp;predstavio je kao najve\u0107u ekonomsku organizaciju na svijetu koja je s 4 326 000 km\u00b2 druga po povr\u0161ini u svijetu (iza NAFTA-e). Europska unija danas okuplja 27 zemalja \u010dlanica s ukupno 509 mil. stanovnika (\u0161to je 7 % svjetske populacije), a ostvaruje \u010dak 30 % svjetskog BDP-a. Smatra se najuspje\u0161nijim svjetskim modelom za ostvarivanje mira i demokracije (stoga ne bi trebalo \u010duditi \u0161to je dobitnica Nobelove nagrade za mir u Oslu 10. 12. 2012). Kao njezine prednosti istaknuo je najotvorenije tr\u017ei\u0161te na svijetu za uvoz proizvoda i dobara iz zemalja u razvoju; vrijednosti kao \u0161to su sloboda, demokracija, po\u0161tivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavinu prava. U za\u010detku stvaranja EU, cilj udru\u017eivanja europskih zemalja bilo je prvenstveno ja\u010danje gospodarstva stvaranjem zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta, no s pro\u0161irenjem Unije postavljeni su novi \u2013 jedinstveno tr\u017ei\u0161te, jedinstveni monetarni sustav, ravnopravni uvjeti zapo\u0161ljavanja unutar zemalja Unije za sve njene gra\u0111ane, zajedni\u010dka vanjska politika i obrana, za\u0161tita okoli\u0161a (kao osnovni preduvjet odr\u017eivog razvoja) te stvaranje mira i stabilnosti ne samo unutar Unije ve\u0107 i \u010ditave Europe.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nastanak Europske unije: od ideje do realizacije i pro\u0161irenja<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ideje o ujedinjenoj Europi pod jednom vla\u0161\u0107u nisu nove i traju vi\u0161e tisu\u0107a godina. Povezane su i s velikim osvaja\u010dima od doba Rimskog carstva, preko srednjeg vijeka (Karlo Veliki) a i kasnije (Napoleon i drugi). Prve moderne ideje o ujedinjenoj Europi pojavljuju se ve\u0107 u 19. stolje\u0107u. Francuski knji\u017eevnik Victor Hugo (1802.-1885.) zami\u0161ljao je miroljubive \u201cSjedinjene Europske Dr\u017eave\u201d zasnovane na humanisti\u010dkim idealima. Snove mnogih filozofa i vizionara toga doba uni\u0161tili su ratovi koji su se u Europi vodili tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Novu nadu o \u201cnovoj i mirnoj\u201d Europi od 1945.\u20131950. godine dalo je nekoliko naprednih i hrabrih europskih politi\u010dara kao \u0161to su Robert Schuman, Winston Churchill i&nbsp; Konrad Adenauer. Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman je&nbsp;<strong>9. svibnja 1950.<\/strong>&nbsp;objavio dokument o politi\u010dkom i gospodarskom povezivanju zemalja Europe. Schumanovom deklaracijom postavljeni su temelji stvaranja ujedinjene Europe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokumentom iz 1951. stvorena je Europska zajednica za ugljen i \u010delik (ECSC) u koju su u\u0161le Francuska, Italija, Zapadna Njema\u010dka, te zemlje Beneluksa. Rimskim ugovorom iz 1957. osnovana je Europska ekonomska zajednica (EEZ).&nbsp; Ciljevi EEZ-a bili su: ukidanje carina, slobodno kretanje osoba, roba, usluga, kapitala me\u0111u zemljama \u010dlanicama \u2013 Francuske, SR Njema\u010dke, Italije, Nizozemske, Belgije i Luksemburga. Iste godine osniva se i Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM) \u010diji je cilj bio razvoj atomske energije u mirnodopske svrhe, osiguranje sirovina, pomo\u0107 u investicijama i drugo. Godine 1967. EEZ je promijenila naziv u EZ (Europska zajednica).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ugovorom iz Maastrichta (1992.) ove tri zajednice (EZ, ESCS i EURATOM) zajedni\u010dki formiraju Europsku uniju (EU). \u0160irenje Europske unije imalo je nekoliko faza. Jezgri koju su \u010dinile Francuska, Italija, SR Njema\u010dka i Beneluks (1957.), priklju\u010dilo se Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Danska (1973.), Gr\u010dka (1981.), Portugal i \u0160panjolska (1986.). U sljede\u0107oj etapi va\u017eno je bilo Ujedinjenje Njema\u010dke (1990.), zatim priklju\u010denje Austrije, Finske i \u0160vedske (1995.), kao i Estonije, Letonije, Litve, Poljske, \u010ce\u0161ke (2004.), Slova\u010dke, Slovenije, Ma\u0111arske, Malte, Cipra i &nbsp;\u0160vedske (2004.). Bugarska i Rumunjska priklju\u010dile su se 2007., a Hrvatska bi trebala postati 28. \u010dlanica 1. srpnja 2013. godine. Sljede\u0107e dr\u017eave-kandidati su Makedonija, Turska, Island, Crna Gora i Srbija, a potencijalne dr\u017eave-kandidati Albanija te Bosna i Hercegovina.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Institucije Europske unije<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za razliku od ostalih me\u0111unarodnih organizacija, Europsku uniju odlikuje njezina institucionalna struktura: zemlje koje su je prihvatile,&nbsp; potvrdile su spremnost da dio svojih suverenih prava ustupe neovisnim institucijama koje uz nacionalne interese istodobno zastupaju i interese Unije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glavna institucija je Vije\u0107e ministara, koje okuplja ministre vlada svih zemalja \u010dlanica te &nbsp;donosi sve zna\u010dajnije pravne odluke i zaklju\u010dke, a zajedno s Europskim parlamentom donosi uredbe i prora\u010dun Unije. Vije\u0107em ministara svakih \u0161est mjeseci, naizmjeni\u010dno predsjeda druga dr\u017eava \u010dlanica i to prema rasporedu kojega utvrdi Vije\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Europsko vije\u0107e (engl.&nbsp;<em>European Council<\/em>) najvi\u0161e je politi\u010dko tijelo Europske unije. Vije\u0107em predsjeda \u0161ef dr\u017eave ili vlade koja predsjeda Vije\u0107em ministara. Glavna zada\u0107a Vije\u0107a je odre\u0111ivanje glavnih smjernica koje EU mora slijediti kako bi napredovala, kao \u0161to su uvo\u0111enje jedinstvenog novca ili potpisivanje nekog novog ugovora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Europski parlament tijelo je demokratskog izraza i politi\u010dkog nadzora \u010diji se \u010dlanovi biraju na petogodi\u0161nje razdoblje. Parlament zajedno s Vije\u0107em ministara donosi zakone i prora\u010dun Europske unije te potvr\u0111uje \u010dlanove Europske komisije. Europska komisija (engl.&nbsp;<em>European Commission<\/em>) \u2013 najvi\u0161e administrativno tj. institucionalno tijelo Europske Unije, definirana je kao izvr\u0161no tijelo te se brine o primjeni odluka i ugovora koje donose institucije Unije i donosi odluke, preporuke i mi\u0161ljenja o raznim pitanjima zna\u010dajnim za funkcioniranje Unije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ostale va\u017enije institucije Europske unije su: Europski sud pravde, Europski revizorski sud, Europska centralna banka, Europska investicijska banka, Europski ombudsman (pu\u010dki pravobranitelj), Europsko zastupni\u0161tvo za okoli\u0161, Europol (Europska policija), Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija<strong>.<\/strong><\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kriteriji za \u010dlanstvo, trenuta\u010dan polo\u017eaj kandidata i mogu\u0107a pro\u0161irenja<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po Ugovoru iz Maastrichta (\u010dlanak 49.) svaka europska zemlja koja po\u0161tuje na\u010dela Europske unije mo\u017ee se prijaviti za \u010dlanstvo. Europsko vije\u0107e odredilo je uvjete za \u010dlanstvo u EU u lipnju 1993. godine tzv. kopenha\u0161kim kriterijima. Je li zemlja europska ili ne, ovisi o procjeni institucija Europske unije. Danas, ve\u0107ina zemalja koje se nalaze u Vije\u0107u Europe \u017eele postati \u010dlanice Unije, premda odre\u0111en broj njih spadaju u Europu samo u kulturnom smislu dok u geografskom pripadaju Aziji (npr. Cipar). Otok Europa, primjerice, nalazi se jugozapadno od Madagaskara i pripada francuskom departmanu Reunion te je tako dio Europske unije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kolega Gall nas je izvijestio i o trenuta\u010dnom statusu zemalja potencijalnih \u010dlanica EU. Makedonija, koja je podnijela prijavu za EU jo\u0161 2004. Ima problema s Gr\u010dkom, koja joj osporava naziv Makedonija (zbog toga se i koristi ime \u201cBiv\u0161a Jugoslavenska Republika Makedonija\u201d), a Turska, koja je pridru\u017eeni \u010dlan EEZ-a od 1964. godine, slu\u017ebeni kandidat postala 1999. Godine, ali ima najmanju potporu stanovni\u0161tva Unije za primitak (zbog slu\u010dajeva diskriminacije nacionalnih manjina \u2013 Kurda, prevelike uloga vojske u politi\u010dkom \u017eivotu, prisutnosti vi\u0161e od 40 000 vojnika na turskom dijelu Cipra i nepriznavanje Cipra, te polo\u017eaja u Aziji). Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat kojeg usporavaju brojni problemi, kao i Srbiju koja je od o\u017eujka&nbsp; 2012. u statusu kandidata, ali \u0107e je u budu\u0107im pregovorima optere\u0107ivati problemi vezani uz etni\u010dke napetosti, Kosovo, siroma\u0161tvo i korupciju. Crna Gora je&nbsp; od kraja 2010. u statusu kandidata i \u201cuskoro\u201d \u0107e pregovarati,&nbsp; no brzina zavr\u0161etka pregovora i ulaska u Uniju ovisit \u0107e o&nbsp; rje\u0161avanju problema vezanih uz korupciju i organizirani kriminal. Albanija je od 2009. \u010dlanica NATO-a i podnijela je zahtjev za \u010dlanstvo, ali zbog lo\u0161e gospodarske i politi\u010dke situacije je \u201cna \u010dekanju\u201d, a Kosovo je u specifi\u010dnoj situaciji zbog sjevernog dijela zemlje i pet \u010dlanica EU&nbsp; koje ga nisu me\u0111unarodno priznale. Nakon 2008. i sloma islandske ekonomije zapo\u010deli su pregovori o ulasku u Islanda Uniju, ali jedan od glavnih razloga opiranju ulasku je strah od gubitka kontrole nad ribolovom (i kitolovom) u vlastitim teritorijalnim vodama, te mogu\u0107a potra\u017enja britanskih i nizozemskih vlada da se podmire dugovanja prema njihovim \u0161tedi\u0161ama koje su uzrokovale islandske on-line banke. Norve\u0161ka, jedna od najbogatijih zemalja svijeta, \u010dak se \u010detiri puta prijavljivala za&nbsp; \u010dlanstvo u EEZ i EU (ve\u0107inu puta narod referendumom odbio ulazak), a glavni razlozi za Norve\u0161ko&nbsp;<strong>NE<\/strong>&nbsp;ulasku u Uniju su \u017eelja za zadr\u017eavanjem kontrole nad izvorima nafte i prirodnog plina te nad ribolovnim pravima, ali i strah da bi nov\u010dano morala znatno pridonositi prora\u010dunu Unije. \u0160vicarska je predala zahtjev za ulaskom u Uniju 1992., ali on nije pro\u0161ao na&nbsp; referendumima 1992. i 2001. godine. Glavni razlog euroskepticizma me\u0111u \u0161vicarskim stanovni\u0161tvom jest strah od gubitka neutralnosti \u2013 \u0161vicarske banke \u010duvaju me\u0111unarodni kapital. Lihten\u0161tajn svoj pristup EU ve\u017ee uz ulazak \u0160vicarske, a njegov ulazak zbog &nbsp;malobrojnog stanovni\u0161tva donio bi velike promjene u na\u010dinu glasovanja u Europskom parlamentu. Andora nema potrebe za ulaskom i boji se prevelikih tro\u0161kova, Monako ne \u017eeli u\u0107i u Uniju, a u San Marinu&nbsp; vladaju\u0107a je stranka redovito protiv \u010dlanstva, dok je oporba za ulazak.&nbsp; U budu\u0107im desetlje\u0107ima moglo bi se govoriti i o kandidaturama Moldavije, Ukrajine, Bjelorusije, Gruzije, Armenije, Azerbajd\u017eana, Kazahstana i Ruske Federacije. Me\u0111utim, Europa je fokusirana na rje\u0161avanje du\u017eni\u010dke krize pa se njezine vlade nemaju vremena baviti s pro\u0161irenjem EU-a.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Problemi Europske unije<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u glavne suvremene probleme Europske unije, Gall je ubrojio: krizu u eurozoni, migracije iz zemalja u razvoju, sve ve\u0107u centralizaciju pri odlu\u010divanju, prenagla\u0161enu dominaciju Njema\u010dke i Francuske, nejedinstvenost ekonomskih i politi\u010dkih stavova te novu tehnokratsku elitu. Ovo nam je duhovito ilustrirao i s nizom zanimljivih karikatura.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>&nbsp;<\/strong>Euro koji je uveden 1999. godine koristilo je 11 od 15 dr\u017eava \u010dlanica, a danas je u 17 od 27 \u010dlanica. Medijski je \u010desto popra\u0107ena du\u017eni\u010dka kriza u Gr\u010dkoj, Italiji, \u0160panjolskoj, Portugalu i Irskoj&nbsp; \u201cuzdrmala\u201d je stabilnost&nbsp; zajedni\u010dke valute . Gr\u010dki javni dug, primjerice iznosi 350 milijardi eura (\u0161to je 162 %&nbsp; BDP-a).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kakva je budu\u0107nost Europske unije?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Poslije jedne neozbiljne, \u0161aljive projekcije budu\u0107nosti Europske Unije kako \u0107e izgledati nakon primitka Hrvatske, kolega Gall je predstavio i dva stru\u010dna mogu\u0107a scenarija budu\u0107nosti ove organizacije. Prema prvima Unija \u0107e se raspasti zbog du\u017eni\u010dke krize mnogih ju\u017enih \u010dlanica, zbog sve ve\u0107e nedemokrati\u010dnosti, te dominacije Njema\u010dke i Francuske pred ostalima. Ovo je potkrijepio sljede\u0107im citatom: \u201c<em>Njema\u010dka \u0161tednja \u0107e uni\u0161titi EU. Njema\u010dka je ta koja kreditira, ona je glavna u ku\u0107i i ona je ta koja name\u0107e \u0161tednju koja \u0107e Europi u najmanju ruku donijeti izgubljeno desetlje\u0107e. Kriza podriva politi\u010dku koheziju Europske unije i ima potencijal da je uni\u0161ti. Sada smo u procesu politi\u010dke dezintegracije, \u0161to \u0107e politikom \u0161tednje samo biti ubrzano\u201c<\/em>. (Soros)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi scenarij, u koji vjeruje vi\u0161e ljudi, predvi\u0111a stabilizaciju eurozone i daljnje ja\u010danje europskog jedinstva te \u0161irenje Unije na ostale potencijalne kandidate. Prema Mariju Montiju&nbsp;<em>\u201cEuropska unija jest sigurno u procesu ja\u010danja politi\u010dkog nezadovoljstva me\u0111u svojim \u010dlanicama, ali da je \u201czapravo u procesu sve sna\u017enije politi\u010dke integracije. Du\u017eni\u010dka kriza je na europsku scenu vratila pogre\u0161na shva\u0107anja, predrasude \u2013 o sjeveru, jugu, velikim i malim zemljama, \u0161to je dugoro\u010dno gledano daleko opasnije od same krize u eurozoni. U Europi nije potreban povratak fantoma iz pro\u0161losti\u201d.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koji scenarij \u0107e se u kona\u010dnici odigrati najbolje \u0107e pokazati vrijeme, a i Hrvatska \u0107e u njemu sudjelovati kao 28. europska zvjezdica.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Literatura<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gall, Matas: Geografija 3 \u2013 ud\u017ebenik za tre\u0107i razred gimnazije, \u0160kolska knjiga, Zagreb 2010.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gall, Kralj, Slunjski: Geografija 4 \u2013 ud\u017ebenik za \u010detvrti razred gimnazije, \u0160kolska knjiga, Zagreb 2011.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Emma Hartley: 50 \u010dinjenica koje treba znati o Europi, Naklada Ljevak, Zagreb 2007.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jean-Benoit Durand: Europa malim koracima, \u0160kolska knjiga, Zagreb 2004.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dra\u017een \u0160imi\u0107: Europska Unija \u2013 danas i sutra, Meridijani, Samobor 2002.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na \u017eupanijskom stru\u010dnom vije\u0107u geografa odr\u017eanom u prostorijama zagreba\u010dke XI. gimnazije 12. prosinca 2012. u organizaciji Suzane Para\u0161ilovac, profesor \u2013 mentor, odr\u017eana su dva vrlo interesantna predavanja koja osim geografima jednako zanimljiva i korisna mogu biti i profesorima povijesti. Prvo predavanje pod naslovom \u201eEuropska unija \u2013 ju\u010der, danas, sutra\u201c odr\u017eao je kolega&nbsp;Hermenegildo Gall, profesor-mentor i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":221,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26,59],"tags":[84,85,81],"class_list":["post-220","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-profesionalni-razvoj","category-vijesti-za-edukatore","tag-europska-unija","tag-hermenegildo-gall","tag-zsv"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1024,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220\/revisions\/1024"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}