{"id":213,"date":"2013-03-16T11:25:00","date_gmt":"2013-03-16T10:25:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=213"},"modified":"2026-08-11T08:23:20","modified_gmt":"2026-08-11T06:23:20","slug":"godisnja-skupstina-hunp-a-2013","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2013\/godisnja-skupstina-hunp-a-2013\/","title":{"rendered":"Godi\u0161nja skup\u0161tina HUNP-a 2013"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Seminar i godi\u0161nja skup\u0161tina Hrvatske udruge nastavnika povijesti odr\u017eana je 9. o\u017eujka 2013. u O\u0160 Jabukovac-Zagreb. Skup su otvorili Tamara Jankovi\u0107 (predsjednica) i Kre\u0161imir Erdelja (tajnik udruge,) a dobrodo\u0161licu i uspje\u0161an rad po\u017eelio je i Darko Ben\u010di\u0107, ravnatelj ove \u0161kole.&nbsp;<strong>Tamara Jankovi\u0107<\/strong>&nbsp;predstavila je rad udruge: suradnju u izradi i predstavljanju me\u0111unarodnih projekata s Eurocliom (me\u0111unarodnom udrugom povjesni\u010dara) te Centrom za demokraciju i pomirenje jugoisto\u010dne Europe (CDRSEE). Zahvalila se kolegama koji su svoje slobodno vrijeme odlu\u010dili posvetiti ovom cjelodnevnom seminaru, a posebno se zahvalila Eurocliu bez \u010dije financijske potpore ovaj seminar ne bi bio mogu\u0107.&nbsp;<strong>Kre\u0161imir Erdelja<\/strong>&nbsp;je najavio jo\u0161 tri seminara koje \u0107e udruga organizirati do kraja ove godine u suradnji s CDRSEE-om i Agencijom za odgoj i obrazovanje. Prvi je odr\u017ean u Vara\u017edinu prije dva tjedna, sljede\u0107i \u0107e biti u Slavoniji krajem travnja, a zatim \u0107e se odr\u017eati jo\u0161 dva:&nbsp; u Puli i na jugu Hrvatske (Dalmacija).<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kiti Jurica Korda ukratko je predstavila ovaj projekt koji se bavi pou\u010davanjem kontroverznih tema na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije u razdoblju 1900.-1945. a zatim dala i pregled svih tema timova dr\u017eava koje su njega uklju\u010dene. Krajnji rezultat projekta bit \u0107e knjiga prevedena na 7 jezika koja \u0107e sadr\u017eavati 23 radionice. Hrvatski tim \u010dine Denis Detling (Osijek), Igor Jovanovi\u0107 (Pula), Kiti Jurica- Korda( Dubrovnik) i Sanja Pere\u0161a- Macuka (Pula).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku su izvedene i dvije radionice hrvatskoga tima: \u201eJugoslavenski Sokol \u2013 nacionalni \u010duvar identiteta\u201c autora Sanje Pere\u0161a-Macuka i Igora Jovanovi\u0107a i \u201ePucnji u parlamentu \u2013 atentat na Stjepana Radi\u0107a i hrvatske zastupnike u Narodnoj skup\u0161tini 20. lipnja 1928.\u201d autorice Kiti Jurica-Korda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim ovih izvedenih radionica, ukratko su predstavljene i ostale dvije radionice hrvatskog tima: \u201cUmjetnost i re\u017eim u vrijeme \u0161estosije\u010danjske diktature\u201d autora Denisa Detlinga i \u201cNogomet u Kraljevini Jugoslaviji u vrijeme \u0161estosije\u010danjske diktature\u201d autora Igora Jovanovi\u0107a.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u201eJugoslavenski Sokol \u2013 nacionalni \u010duvar identiteta\u201c<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U uvodnoj kontekstualizaciji prve radionice&nbsp;<strong>Igor Jovanovi\u0107<\/strong>&nbsp;je nazo\u010dne upoznao s ovim slavenskim kulturnim i nacionalno-liberalnim pokretom kojega je osnovao \u010de\u0161ki lije\u010dnik Miroslav Tirsch u \u010ce\u0161koj 1862., a \u010diji su osnovni ciljevi bili \u0161irenje nacionalne svijesti, fizi\u010dko i duhovno uzdizanje ljudi putem obrazovanja i tjelovje\u017ebe. Pokret je dobio ime po ptici sokolu \u2013&nbsp;&nbsp; simbolu&nbsp; svjetlosti, sunca, visine i hrabrosti. Jugoslavenski Sokol bio je pokret koji je evoluirao od panslavenske ideje&nbsp; do promicatelja ideje integralnog jugoslavenstva i mo\u0107nog oru\u017eja diktatorskog re\u017eima. &nbsp;U sljede\u0107em koraku, nazo\u010dne je podijelio u pet skupina u kojima su analizirali izvore te u njima trebali izdvojiti pozitivne i negativne strane ovoga pokreta. Izvori su se rotirali po skupinama, a nakon \u0161to je svaka skupina se upoznala sa svim izvorima krenula je priprema igre uloga gdje je svaka skupina trebala interpretirati ovaj pokret iz razli\u010ditih kutova gledi\u0161ta (u\u010diteljice, sve\u0107enika, studenta, poljoprivrednika \u2013 svi iz drugih krajeva Jugoslavije). Nakon radionice uslijedila je diskusija o materijalu i njegovoj primjenjivosti u nastavi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u201e<\/strong><strong>Pucnji u parlamentu<\/strong><strong>\u201d<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na po\u010detku druge radionice&nbsp;<strong>Kiti Jurica Korda<\/strong>&nbsp;je u uvodnom dijelu objasnila za\u0161to je tema atentata u Narodnoj skup\u0161tini kontroverzna tema. &nbsp;Naime, kontroverznost ove teme proizlazi iz napetih odnosa na relaciji Hrvati-Srbi od osnivanja&nbsp; Kraljevstva SHS, a koji su se nakon atentata u Skup\u0161tini jo\u0161 vi\u0161e zao\u0161trili. Hrvati su atentat na hrvatske zastupnike u Parlamentu do\u017eivjeli kao atentat na hrvatski narod. Reakcije pune emocionalnog naboja za atentat optu\u017eivale su vladaju\u0107i re\u017eim, naro\u010dito pripadnike Srpske narodne radikalne stranke, predsjednika vlade Velju Vuki\u010devi\u0107a te ponekad i samog kralja Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a. Iako se nikad nije uspjela dokazati izravna umije\u0161anost kralja i vlade u pripremu atentata, kao da je ta optu\u017eba zauvijek ostala lebdjeti u ozra\u010dju osjetljivih me\u0111unacionalnih odnosa i prve i druge Jugoslavije. Isto tako, bahato pona\u0161anje Puni\u0161e Ra\u010di\u0107a nakon atentata, sudski proces u kojem je ovaj zlo\u010din progla\u0161en slu\u010dajnim aktom neuravnote\u017eena \u010dovjeka i izricanje kazne od 20 godina zatvora&nbsp; za trostruko ubojstvo ostavilo je dodatni prostor za sumnju na upletenost re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao motivaciju na po\u010detku radionice, voditeljica je skupinama podijelila sli\u010dice naslovnih stranica onovremenih novina koje su izvje\u0161tavale o doga\u0111aju u Narodnoj skup\u0161tini (20. VI. 1928.) i koje su&nbsp; \u010dlanovi skupina trebali slo\u017eiti po emocionalnom naboju. &nbsp;U sljede\u0107oj etapi, sudionici su desetak minuta po skupinama analizirali izvore, podatke i radili grafikone. Klju\u010dna pitanja po skupinama bila su sljede\u0107a: \u201e Za\u0161to je i na koji na\u010din re\u017eim poku\u0161ao onemogu\u0107iti Radi\u0107u politi\u010dko djelovanje? Kakve je izborne rezultate imala Radi\u0107eva stranka i koji dio dru\u0161tva prvenstveno okuplja Radi\u0107 na svojim skupovima? \u010cije je interese ugrozio Radi\u0107 svojim&nbsp; kritikama i prijedlozima i kakve&nbsp; prijetnje zbog toga dobiva? Mo\u017ee li se iz samog doga\u0111aja zaklju\u010diti i o nekom od uzroka atentata?\u201c Nakon \u0161to je svaka skupina odradila svoj zadatak, voditeljica je na plo\u010du zapisala odgovore na klju\u010dna pitanja svake grupe. Prema odgovorima nazo\u010dni su trebali zajedni\u010dki napraviti popis mogu\u0107ih uzroka atentata, te navedene uzroke pojedina\u010dno zapisati na karton\u010di\u0107e koje su zatim trebali poredati u \u201cdijamant\u201d prema va\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Klju\u010dno pitanje drugog dijela radionice bilo je: &nbsp;Koji je razlog kontroverznim reakcijama na ubojstvo Stjepana Radi\u0107a? U sljede\u0107em koraku voditeljica je koristila skupni rad i igru uloga. Nazo\u010dne je<strong>&nbsp;&nbsp;<\/strong>podijelila u osam skupina, a svaka skupina je na temelju izvora trebala pripremiti po jednu izjavu (dakle kao pripadnik Hrvatske stranke prava, Svetozar Pribi\u010devi\u0107, Sekula Drljevi\u0107, slikar Ljubo Babi\u0107, &nbsp;Ivan Me\u0161trovi\u0107, \u010dlan Srpske narodne radikalne stranke, glasnogovornik vlade Kraljevine SHS&nbsp; te kao strani novinar). U zavr\u0161noj diskusiji trebalo je dati odgovor na klju\u010dno pitanje: Koji je glavni uzrok kontroverznim reakcijama na ubojstvo Stjepana Radi\u0107a?<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Predstavljanje rada Inicijatvnog odbora za obilje\u017eavanje stogodi\u0161njice Prvog svjetskog rata<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tijekom skup\u0161tine&nbsp;<strong>Igor Despot&nbsp;<\/strong>i&nbsp;<strong>Ivan Duki\u0107<\/strong>&nbsp;upoznali su nazo\u010dne i s dosada\u0161njim radom Inicijativnog&nbsp; odbora za obilje\u017eavanje stogodi\u0161njice Prvog svjetskog rata \u010dija je predsjednica dr. sc. Vijoleta Herman-Kauri\u0107 (Hrvatski institut za povijest). Cilj&nbsp; odbora je potaknuti kulturne i znanstvene ustanove na suradnju, a potom koordinirati zajedni\u010dke projekte, kako bi se \u0161to primjerenije u Hrvatskoj obilje\u017eila ova va\u017ena obljetnica. &nbsp;Sastanci se odr\u017eavaju redovito u Hrvatskom institutu za povijest, a do sada su rad uklju\u010deni Hrvatski dr\u017eavni arhiv (HDA), Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica (NSK), te Dr\u017eavni arhivi u Osijeku, Puli, Zagrebu, Zadru, Pazinu i Dubrovniku. U me\u0111uvremenu sve ve\u0107i broj kulturnih i znanstvenih ustanova, te posebice pojedinaca iz cijele Hrvatske \u017eeli sudjelovati u radu Odbora, a podr\u0161ku &nbsp;je pru\u017eio i Austrijski kulturni forum. Obilje\u017eavanje ove obljetnice je idealna prilika za suo\u010davanje i prou\u010davanje politi\u010dke i moralne, individualne i kolektivne katastrofe pred kojom se na\u0161la Europa prije stotinu godina, a time i Hrvatska kao njezin sastavni dio. U dosada\u0161njem radu Inicijativni odbor je predlo\u017eio i okvirni Kalendar doga\u0111anja. Obilje\u017eavanje bi zapo\u010delo ve\u0107 u listopadu 2013. znanstvenim skupom \u201e1913. \u2013 posljednja godina mira\u201c (HDA) u Zagrebu, a nastavilo bi se tijekom 2014. godine novim skupovima, okruglim stolovima i&nbsp; izlo\u017ebama u Zagrebu, Vara\u017edinu, Puli, Zadru i ostalim dijelovima Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku je&nbsp;<strong>Igor Despot<\/strong>&nbsp;ukratko predstavio svoju knjigu \u201eThe Balkan Wars In the Eyes of the Warring Parties: Perceptions and Interpretations\u201c&nbsp; koja \u0107e uskoro iza\u0107i i na hrvatskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Daljnji tijek rada: uklju\u010denje s kolegama iz Makedonije<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao i obi\u010dno, posebnu \u010dar ovakvim seminarima &nbsp;dalo je me\u0111usobno dru\u017eenje kolega te izmjena iskustava i mi\u0161ljenja. Nakon svake od ovih radionica uslijedila bi plodonosna rasprava, a po prvi put na skup\u0161tini HUNP-a ostvareno je i uklju\u010denje u\u017eivo s kolegama iz Makedonije koji su tako\u0111er istovremeno imali svoju skup\u0161tinu u Bitoli. HUNP je tako najavio nove oblike rada i me\u0111unarodne suradnje s drugim udrugama regije i \u0161ire.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zahvala<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">HUNP se posebno zahvaljuje O\u0160 Jabukovcu-Zagreb na ustupljenom prostoru i organizaciji, Eurocliu na financijskoj podr\u0161ci, \u0160kolskoj knjizi, Povijesnom portalu na medijskoj potpori&nbsp; te naravno svim nastavnicima-sudionicima ovog seminara bez \u010dijeg kvalitetnog anga\u017emana ovaj seminar ne bi bio mogu\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Osvrt na evaluaciju radionica projekta \u201e Kako pou\u010davati osjetljive i kontroverzne teme u dr\u017eavama biv\u0161e&nbsp; Jugoslavije 1900.-1945\u201c. (Igor Jovanovi\u0107)<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Evaluacijski listi\u0107 projekta podijeljen je na dva dijela. Prvi&nbsp; se dio odnosi na evaluaciju radionica:&nbsp;<em>Jugoslavenski sokol- \u010duvar nacionalnog identiteta<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>Pucnji u parlamentu- atentat na Stjepana Radi\u0107a<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sudionici seminara su nakon aktivnog sudjelovanja u radionicama &nbsp;odgovorili na devet &nbsp;pitanja koja su se odnosila na multiperspektivnost izvora, klju\u010dna pitanja, raznolikost zadataka na za u\u010denike, povijesni kontekst navedenog razdoblja,&nbsp; primjerenost tema uzrastu u\u010denika te samu kontroverznost tema radionica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radionice su&nbsp; ocijenjene veoma pozitivno, tako da je prosje\u010dna ocjena radionice o<em>&nbsp;Jugoslavenskom<\/em>&nbsp;<em>sokolu<\/em>&nbsp;4,34, a<em>&nbsp;Atentat na Stjepana Radi\u0107a<\/em>&nbsp;dobio je prosje\u010dnu ocjenu 4,65.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi dio evaluacije odnosio se na sam projekt\u201c Pou\u010davanje kontroverznih i osjetljivih tema u dr\u017eavama biv\u0161e Jugoslavije 1900.-1945\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sam je projekt dobio prosje\u010dnu ocjenu 4,40 jer &nbsp;razvija kriti\u010dko mi\u0161ljenje kod u\u010denika, poti\u010de u\u010deni\u010dku znati\u017eelju te ih motivira za aktivno u\u010denje.&nbsp; Ve\u0107ina sudionika seminara smatra&nbsp; da su prezentirane radionice projekta relevantne za pou\u010davanje povijesti u Republici Hrvatskoj, a svaki bi sudionik mogao koristiti desetak radionica u nastavi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mi\u0161ljenje o&nbsp; projektu je veoma pozitivno, projekt je zanimljiv i koristan i otvara mogu\u0107nost za sagledavanje odre\u0111enih povijesnih doga\u0111aja iz razli\u010ditih perspektiva zaklju\u010duju u\u010ditelji i nastavnici povijesti sa godi\u0161nje skup\u0161tine Hrvatske udruge nastavnika povijest odr\u017eane u Zagrebu&nbsp; 9. o\u017eujka 2013. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Seminar i godi\u0161nja skup\u0161tina Hrvatske udruge nastavnika povijesti odr\u017eana je 9. o\u017eujka 2013. u O\u0160 Jabukovac-Zagreb. Skup su otvorili Tamara Jankovi\u0107 (predsjednica) i Kre\u0161imir Erdelja (tajnik udruge,) a dobrodo\u0161licu i uspje\u0161an rad po\u017eelio je i Darko Ben\u010di\u0107, ravnatelj ove \u0161kole.&nbsp;Tamara Jankovi\u0107&nbsp;predstavila je rad udruge: suradnju u izradi i predstavljanju me\u0111unarodnih projekata s Eurocliom (me\u0111unarodnom udrugom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":140,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[62],"class_list":["post-213","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti-za-edukatore","tag-hunp"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=213"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1022,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213\/revisions\/1022"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/140"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}