{"id":210,"date":"2011-12-08T11:23:00","date_gmt":"2011-12-08T10:23:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=210"},"modified":"2026-08-09T11:25:44","modified_gmt":"2026-08-09T09:25:44","slug":"zupanijsko-strucno-vijece-za-nastavnike-gimnazija-grada-zagreba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2011\/zupanijsko-strucno-vijece-za-nastavnike-gimnazija-grada-zagreba\/","title":{"rendered":"\u017dupanijsko stru\u010dno vije\u0107e za nastavnike gimnazija Grada Zagreba"},"content":{"rendered":"\n

U idili\u010dnim zimskim uvjetima i unato\u010d prometnom kolapsu koji se redovito pojavljuje u Zagrebu pri svakom najavljenom ve\u0107em snijegu, u ugodnom prostoru i toplini zagreba\u010dke V. gimnazije odr\u017eano  je \u017dupanijsko stru\u010dno vije\u0107e za nastavnike gimnazija grada Zagreba. Od po\u010detka ove \u0161kolske godine razdvojena su \u017eupanijska vije\u0107a za strukovne i srednje \u0161kole od onih gimnazijskih, a oba uklju\u010duju zanimljiva predavanja i kreativne radionice koje isti\u010du prednosti novih nastavnih metoda. Tako je ovo \u017eupanijsko vije\u0107e voditeljice Svjetlane Vorel, drugo po redu, sadr\u017eavalo predavanje dr. sc. \u017deljka Holjevca Mogu\u0107i pristupi tuma\u010denju fenomena nacije i nacionalizma<\/em>, kao i radionicu Karoline Ujakovi\u0107 i Svjetlane Vorel pod naslovom Povijesni izvori i ishodi u\u010denja u nastavi povijesti.<\/em><\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Premda je u uvodnom dijelu svoga predavanja dr. sc. \u017deljko Holjevac<\/strong> najavio da se radi o \u201erepeticiji na znano i (njegovom)  osvrtu na literaturu\u201c, u kona\u010dnici je dao i prijedlog jednog sasvim novog pogleda na pou\u010davanje nacija i nacionalizma o kojemu \u0107e podrobnije napisati u \u010dlanku za \u010dasopis Povijest u nastavi<\/em>.  Podsjetio je nazo\u010dne na distinkciju ideje nacije prije 19. stolje\u0107a  kada su europski narodi bili dru\u0161tva etni\u010dkih zajednica obilje\u017eenih lokalnim ili pokrajinskim osje\u0107ajem pripadnosti s labavim me\u0111usobnim zajedni\u0161tvom u stale\u0161kim uvjetima, s onom koja je nastupila nakon 19. stolje\u0107a kada su nacije znatno umre\u017eenije zajednice ljudi iz svih dru\u0161tvenih slojeva i krajeva na odre\u0111enom teritoriju sa zajedni\u010dkim jezikom, vjerom i sli\u010dno. Naglasio je pogre\u0161nu sintagmu \u201ebu\u0111enja nacionalne svijesti\u201c koju \u010desto susre\u0107emo u na\u0161im ud\u017ebenicima (kao da je do tada spavala), jer nacionalna svijest nije pretpostavka, ve\u0107 je jedan od rezultata.  U\u010dinci nacionalne ideje su prerastanje seniorno-vazalnih saveza vladara i podanika u moderne nacionalne dr\u017eave te raspadanje starih vi\u0161enarodnih imperijalnih tvorevina. U cijeloj \u0161umi teorija o nacijama, me\u0111u pregledima novijih teorija o naciji i nacionalnizmu nastavnicima je preporu\u010dio djela Vjerana Katunari\u0107a: Sporna zajednica<\/em> i Adama Smitha: Nacionalizam i modernizam.<\/em> Predstavio je ABC model nacionalne integracije kojega je izlo\u017eio Miroslav Hroch (Dru\u0161tveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi)<\/em> prema kojem osnovu \u010dini A) patriotska skupina (koja izra\u0111uje program), B) agitacija i C) omasovljenje. Pri tome je naglasio da je ovaj model vrlo pogodan za obja\u0161njenje hrvatskog preporoda, ali da je neprimjenjiv na Francusku ili Ma\u0111arsku. Ako ovaj model primijenimo na Hrvatsku, onda je skupina koja je izradila program ona iz prve polovice 19. stolje\u0107a (Gaj i ostali), agitirali su od druge polovice 19. do po\u010detka 20. stolje\u0107a, a zavr\u0161ni pe\u010dat daje Stjepan Radi\u0107 koji je izborio bira\u010dko pravo za punoljetne mu\u0161karce. Nadalje, spomenuo je i hrvatske autore Nik\u0161u Stan\u010di\u0107a (razlikuje gra\u0111anski \u2013 politi\u010dki nacionalizam i etnonacionalizam) i Petra Koruni\u0107a (bavi se ra\u0161\u010dlambom hrvatskog nacionalnog identiteta). Osvrnuo se i na vanjske \u010dimbenike (prirodno okru\u017eenje \u2013 klimatske promjene) te naglasio va\u017enost opismenjavanja i urbanizacije. Zaklju\u010dio je da je kod oblikovanje nacija va\u017ena jednakost<\/em> \u2013 kao vertikalno povezivanje i komunikacijska revolucija<\/em> \u2013 kao horizontalno. U okviru toga uvjetno re\u010deno \u201ekri\u017ea\u201c nastaje nacija.<\/p>\n\n\n\n

U drugom dijelu seminara, na po\u010detku radionice kolegica prof. Svjetlana Vorel<\/strong> naglasila je va\u017enost pisanih povijesnih izvora u nastavi povijesti. Pri tome se poslu\u017eila i prigodnim citatom: \u201ePovijest postoji samo ukoliko je ostavila tragove povjesni\u010daru koji ih zna upotrijebiti.\u201c (Erna Paris: Duge sjene).  Izvori su va\u017eni jer ih nalazimo me\u0111u ciljevima nastave povijesti (multiperspektivnost, upoznavanje s ulogom izvora i literature, uo\u010davanje i evaluiranje razli\u010ditih interpretacija i sl.), uvodimo u\u010denike u metodologiju rada povjesni\u010dara, osposobljavamo ih za samostalno rje\u0161avanje problema i pobu\u0111ujemo u njima ve\u0107i interes za bolje razumijevanje povijesti. Kod kori\u0161tenja izvora u nastavi moramo kombinirati primarne i sekundarne izvore, te znanstvenu literaturu (interpretaciju). Pri tome je bitna selekcija materijala i va\u017ena je njegova metodi\u010dka obrada.  Koriste\u0107i izvore u nastavi, susre\u0107emo se i s brojnim izazovima: pro\u0161lost je na taj na\u010din gledana \u201enao\u010dalama\u201c autora, jer svaki je povjesni\u010dar \u201edijete\u201c svoga vremena. Kolegica Vorel dala nam je i nekoliko savjeta u kori\u0161tenju izvora: naglasila je da je potrebno u\u010denicima postaviti klju\u010dno pitanje (pri \u010demu su oni postavljeni u aktivnu ulogu partnera u nastavnom procesu), postaviti jasne zadatke koji \u0107e motivirati u\u010denike na kritiku izvora (a ne na samo \u010ditanje), te izraditi mogu\u0107u tablicu za tra\u017eene podatke. Navela je i \u201esedam smrtnih grijeha\u201c u radu s izvorima: ukloniti razliku izme\u0111u izvora i suvremenog teksta, izbaciti iz izvora sve \u0161to je karakteristi\u010dno za pro\u0161lost, skratiti izvor da u\u010denici mogu kratko odgovarati, ne navoditi vrstu izvora kako bi se ote\u017eala interpretacija izvora, ne govoriti u\u010denicima o razli\u010ditim mogu\u0107nostima interpretacije izvora, izbjegavati u\u010denje metoda interpretacija, te izbjegavati upoznati u\u010denike s heuristikom pitanja kako bi ih sprije\u010dili u postavljanju pitanja.<\/p>\n\n\n\n

U samoj radionici koju je vodila prof. Karolina Ujakovi\u0107<\/strong> trebali smo odrediti ciljeve i ishode nastavnog sata na temelju povijesnih izvora (Konstantin VI.I Porfirogenet, Ljetopis popa Dukljanina i Historia Salonitana Maior) i historiografije (F. \u0160i\u0161i\u0107, N. Klai\u0107, R. Kati\u010di\u0107 i N.Budak-T. Raukar ) o kralju Tomislavu.  Pri izradi smo koristili tablicu revidirane Bloomove taksonomije.<\/p>\n\n\n\n

Posebnu vrijednost ovom \u017eupanijskom vije\u0107u dala je me\u0111usobna razmjena informacija te  iskustva i plodna diskusija na kraju i izme\u0111u predavanja na temu  nastave povijesti, stru\u010dnog usavr\u0161avanja, dr\u017eavne mature, upisa na studij i sli\u010dno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U idili\u010dnim zimskim uvjetima i unato\u010d prometnom kolapsu koji se redovito pojavljuje u Zagrebu pri svakom najavljenom ve\u0107em snijegu, u ugodnom prostoru i toplini zagreba\u010dke V. gimnazije odr\u017eano  je \u017dupanijsko stru\u010dno vije\u0107e za nastavnike gimnazija grada Zagreba. Od po\u010detka ove \u0161kolske godine razdvojena su \u017eupanijska vije\u0107a za strukovne i srednje \u0161kole od onih gimnazijskih, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":211,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[83,82,80,81],"class_list":["post-210","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti-za-edukatore","tag-karolina-ujakovic","tag-svjetlana-vorel","tag-zeljko-holjevac","tag-zsv"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=210"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":212,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210\/revisions\/212"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/211"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=210"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=210"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=210"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}