{"id":206,"date":"2010-11-21T11:19:00","date_gmt":"2010-11-21T10:19:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=206"},"modified":"2026-08-11T08:17:23","modified_gmt":"2026-08-11T06:17:23","slug":"historiana-seminar-u-den-haagu-11-14-xi-2010","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2010\/historiana-seminar-u-den-haagu-11-14-xi-2010\/","title":{"rendered":"Historiana \u2013 seminar u Den Haagu, 11.-14. XI. 2010."},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111unarodnom seminaru&nbsp;<em>Historiane<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>Euroclia<\/em>&nbsp;koji se odr\u017eao u Den Haagu (11.-14. studenoga 2010.) nazo\u010dilo je vi\u0161e od 30 predstavnika iz 21 zemlje Europe. Ciljevi seminara bili su razvijanje upotrebe multiperspektivnosti i sadr\u017eajnosti u edukativnim materijalima na zajedni\u010dkim povijesnim temama; poticanje razvijanja izmjene ideja, uvje\u017ebavanje vje\u0161tine pou\u010davanja; interdisciplinarna suradnja u povijesti; promicanje konstruktivne rasprave i inovativnih metoda pou\u010davanja diljem Europe. Me\u0111unarodni stru\u010dnjaci predava\u010di s mnogih sveu\u010dili\u0161ta i dugogodi\u0161nji nastavnici u \u0161kolama iz svih dijelova Europe vodili su zanimljiva predavanja i kreativne radionice na kojima smo vidjeli primjere kako se izvorna gra\u0111a mo\u017ee upotrijebiti u nastavi te ju tako u\u010diniti \u0161to privla\u010dnijom mladim nara\u0161tajima.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S obzirom da je prva tema projekta \u00abLjudi u pokretu\u00bb (<em>People on move<\/em>), dodatni ciljevi seminara odnosili su se na suradnike u drugoj temi \u00abPrava i odgovornosti\u00bb (<em>Rights and resposibilities<\/em>): davanje potrebnih smjernica za po\u010detak istra\u017eivanja, prikupljanja podataka i informiranje sudionika o bazi podataka&nbsp;<em>Historiane<\/em>&nbsp;dostupnoj putem interneta.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong><em>Historiana<\/em><\/strong><strong>&nbsp;i&nbsp;<em>Euroclio<\/em><\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvi dan seminara odr\u017ean je u prostorijama Kraljevske knji\u017enice Nizozemske (<em>Royal Library of the Netherlands<\/em>). Ondje nas je&nbsp;<strong><em>Eleni Kanava<\/em><\/strong>&nbsp;(koordinatorica projekta u ime&nbsp;<em>Euroclia<\/em>) upoznala s programom rada za idu\u0107a tri dana, a&nbsp;<strong><em>Hubert Crijns<\/em><\/strong>&nbsp;predstavio je povijest knji\u017enice, na\u010dela njezina rada te visoke ambicije koje se kre\u0107u u smjeru digitalizacije knji\u017enice (do 2013. planiraju 10 % gra\u0111e objaviti na internetu, \u0161to \u0107e biti preko 70 milijuna stranica (!)). Poslije uvodnog predstavljanja svih nazo\u010dnih,&nbsp;<strong><em>Steven Stegers<\/em><\/strong>&nbsp;(<em>Euroclio<\/em>) vodio je radionicu u kojoj su sudionici u skupinama tra\u017eili krilaticu za nastavu povijesti budu\u0107nosti, a u drugom dijelu radionice nazo\u010dni su se trebali svrstati podr\u017eavaju li je ili ne. U nastavku je&nbsp;<strong>Joke van der Leeuw-Roord<\/strong>, ravnateljica&nbsp;<em>Euroclia,&nbsp;<\/em>predstavila rad,metodologiju i ciljeve ove europske udruge povjesni\u010dara: prihva\u0107anje da je povijest vi\u0161eslojna, multiperspektivna i slo\u017eena, te da njome u\u010denici stje\u010du znanja, ali tako\u0111er razvijaju vje\u0161tine i stavove, kao i sustav \u017eivotnih vrijednosti.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U sljede\u0107em predavanju&nbsp;<strong><em>Dr.<\/em><\/strong>&nbsp;<strong><em>Robert<\/em><\/strong>&nbsp;<strong><em>Stradling<\/em><\/strong><em>,<\/em>&nbsp;profesor sa Sveu\u010dili\u0161ta u Edinburghu, te glavni urednik cijelog projekta, predstavio&nbsp;<em>Historianu&nbsp;<\/em>\u2013 njezine ciljeve, te objasnio za\u0161to se koriste teme u pristupu. Naime, ovakav pristup olak\u0161ava uo\u010davanje veza izme\u0111u povijesnih doga\u0111aja, relevantnost za svijet u kojem \u017eivimo, a kojega ba\u0161tinimo iz pro\u0161losti. Op\u0107i cilj&nbsp;<em>Historiane<\/em>&nbsp;je stvaranje interaktivnog multimedijalnog alata, dostupnog putem ra\u010dunalne mre\u017ee, koji \u0107e mladima pomo\u0107i u u\u010denju povijesti i prou\u010davanju povijesnog naslje\u0111a. Historiana \u0107e, naglasio je Stradling, biti interaktivna, tematska, temeljena na izvorima, otvorena za suradnju, privla\u010dna mladima, ali ne\u0107e biti digitalni ud\u017ebenik povijesti, enciklopedija, pro\u0161irena povijest Europe ili ne\u0161to poput Wikipedije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku je&nbsp;<strong><em>Dr. Leo Lucassen<\/em><\/strong>, sa Sveu\u010dili\u0161ta u Leidenu, govorio o mogu\u0107nostima razvoja europskog kurikuluma u smjeru podu\u010davanja o migracijama. Tijekom svog izlaganja kritizirao je postoje\u0107e ud\u017ebenike, jer ne obra\u0111uju razdoblje migracija od po\u010detka 16. do po\u010detka 20. stolje\u0107a, ve\u0107 samo kasnijeg razdoblja, a uz pomo\u0107 grafikona i tematskih karata izlo\u017eio je niz primjera sezonskih i stalnih migracija prema nizozemskim gradovima (1600.-2007.) te iznio podatke o mjestu ro\u0111enja stanovnika Amsterdama (1626.-2008.). Tako\u0111er je upozorio i na postojanje triju velikih \u017eari\u0161ta migracija (1850.-:1940.): 1) iz Europe prema Sjevernoj Americi (55 mil. ljudi), 2) iz Indije u Indoneziju (50 mil.) i 3) iz Kine, Koreje i Japana prema sjeveru (48 mil.), pri \u010demu je naglasio da sva tri \u017eari\u0161ta imaju sli\u010dan migracijski ritam. Uputio nas je i na literaturu na njema\u010dkom \u00abEnzyklop\u00e4die Migration in Europe\u00bb, \u010dije \u0107e englesko izdanje biti objavljeno na prolje\u0107e 2011. godine.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"475\" height=\"284\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/historiana-team-haag.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-208\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/historiana-team-haag.jpg 475w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/historiana-team-haag-300x179.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 475px) 100vw, 475px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku su nazo\u010dni podijeljeni u dvije skupine \u2013 skupinu sudionika i suradnika. Prema programu, sudionici su sudjelovali u dvije radionice: 1) \u00abOtkrivanje zajedni\u010dke povijesti putem Historiane\u00bb, koju je vodila&nbsp;<strong><em>Dzintra<\/em><\/strong>&nbsp;<strong><em>Lepina<\/em><\/strong>&nbsp;iz Latvije i 2) \u00abO uporabi video i audio izvora u nastavi\u00bb&nbsp;<em>(<strong>Mire Mladenovski<\/strong><\/em>, Makedonija). Za to vrijeme, skupina suradnika nastavila je s radom pod vodstvom Dr. Roberta Stradlinga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Dr. Robert Stradling<\/em><\/strong>&nbsp;uveo nas je u temu \u00abPrava i odgovornosti\u00bb (pri \u010demu treba razlikovati gra\u0111anska i politi\u010dka prava, ekonomska i socijalna, te kulturna prava), a zatim nas je upoznao s etapama na\u0161eg rada: 1) Odabir istra\u017eiva\u010dkog pitanja\/problema povezanog s \u00abPravima i odgovornosti\u00bb, 2) Prikupljanje i konteksturalizacija izvora, 3) Preporuke glede pou\u010davanja i kategorizacija. U drugom je dijelu, po na\u010delu okruglog stola, svatko od nazo\u010dnih izlo\u017eio svoja gledi\u0161ta, a nakon&nbsp;<em>\u00abbrain-storminga\u00bb<\/em>&nbsp;pojedina\u010dno smo najavili okvirnu temu svoga istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku je&nbsp;<strong><em>Harry Rogge<\/em><\/strong>&nbsp;iz Europskog udru\u017eenja geografa (Eurogeo) prezentirao rad svoje udruge, pozvao nas na suradnju, izlo\u017eio neke primjere uporabe karata u nastavi, te nas uputio na izvore tematskih povijesnih karata koje mo\u017eemo na\u0107i na mre\u017enim stranicama Eurogea (<a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200804112513\/http:\/\/www.eurogeo.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">www.eurogeo.eu<\/a>) i drugim stranicama.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Radionice i posjet muzeju<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugoga su se dana radionice odr\u017eale u Maerlant Lyceumu, gimnaziji u Den Haagu koja od 2004. nastavu dr\u017ei na engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Yosanne<\/em><\/strong>&nbsp;<strong><em>Vella<\/em><\/strong>&nbsp;(Malta) tijekom radionice pod naslovom \u00abPovijesni izvor: kori\u0161tenje slikovnih izvora\u00bb naglasila je da se analiza slikovnih izvora (crte\u017ea, stripova, filmova, slika, fotografija\u2026) pokazala kao izuzetno u\u010dinkovit na\u010din podu\u010davanja povijesti, jer se na taj na\u010din u\u010denicima daje mogu\u0107nost interakcije i izravnog sudjelovanja u nastavi, ali je pri tome bitno imati potpuno konkretizirane zadatke. Iznijela je nekoliko svojih primjera: analizirali smo fotografiju medicinskih sestara s Malte i portret kraljice Elizabete, pri \u010demu je voditeljica posebno naglasila i objasnila simboliku detalja s kralji\u010dinog portreta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U drugoj radionici,&nbsp;<strong><em>Mire Mladenovski<\/em><\/strong>&nbsp;(Republika Makedonija) dao je upute i primjere kako prikupljati povijesne izvore u svrhu istra\u017eivanja, pri \u010demu je posebno koristan bio pregled klju\u010dnih pitanja. U radioni\u010dkom dijelu istaknuli su se&nbsp;<strong><em>Hanna Kokkonen<\/em><\/strong>&nbsp;(Finska) i&nbsp;<strong><em>Joel Rudnert<\/em><\/strong>&nbsp;(\u0160vedska) koji su zajedno napravili analizu fotografije imigranata u Malm\u00f6, a&nbsp;<strong><em>Ivan<\/em><\/strong>&nbsp;<strong><em>Duki\u0107<\/em><\/strong>&nbsp;(Hrvatska) prezentirao je analizu slikovnih izvora izbjeglica i prognanika tijekom Domovinskog rata na primjeru Vukovara i \u00abOluje\u00bb, \u0161to \u0107e biti i tema istra\u017eivanja \u00abLjudskih prava u ratu\u00bb (u okviru teme \u00abPrava i odgovornosti\u00bb).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uslijedila je radionica&nbsp;<strong><em>Dzintre<\/em><\/strong>&nbsp;<strong><em>Liepine<\/em><\/strong>&nbsp;(Latvia) pod naslovom \u00abMotivacija za samostalno istra\u017eivanje: Historiana kao izazov za u\u010denike\u00bb. U uvodnom je dijelu navela devet pravila ispravnog pou\u010davanja: 1) jasan cilj i va\u017enost (primjenjivost); 2) povezivanje novih znanja sa starim, 3) raznolikost prezentacija, 4) aktivnostima poticati znati\u017eelju u\u010denika, 5) u\u010denici postavljaju pitanja i primjenjuju nove ideje, 6) u\u010denici vide svoja postignu\u0107a, 7) nastavom analiziramo i njihova razmi\u0161ljanja, 8) u\u010denici su zadovoljni pou\u010davanjem i 9) u\u010denici stvaraju pozitivnu sliku. Zatim je pokazala nekoliko primjera razrade projekata iz svoje nastavni\u010dke prakse: 1)&nbsp;<em>Arapsko-izraelski sukobi: Dokle \u0107e trajati?<\/em>; i 2)&nbsp;<em>Slike govore<\/em>. U prvom primjeru objasnila je cijelu razradu po etapama: a) Razvoj projekta, b) Priprema rasprave izme\u0111u dva tima, c) Debata, d) Esej pod naslovom&nbsp;<em>Arapsko-izraelski sukobi: Dokle \u0107e trajati?<\/em>&nbsp;i e) samostalna evaluacija. Kad je govorila koje nam mogu\u0107nosti nudi&nbsp;<em>Historiana,<\/em>&nbsp;naglasila je va\u017enost povijesnog konteksta, stjecanje vje\u0161tine istra\u017eivanja, razvijanje vje\u0161tine pisanja povijesti, te ispreplitanje pro\u0161losti oko zajedni\u010dkih projekta. U radioni\u010dkom dijelu trebali smo izabrati temu za mogu\u0107i projekt, definirati postignu\u0107a i preporu\u010diti tri mogu\u0107e metode pou\u010davanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon radionica u&nbsp;<em>Lyceumu<\/em>&nbsp;posjetili smo&nbsp;<em>Povijesni muzej Haga<\/em>&nbsp;kojega smo razgledali uz stru\u010dno vodstvo, s posebnim naglaskom na migracije, a nakon toga nam je muzejska pedagoginja izlo\u017eila primjer jedne radionicu koju obi\u010dno izvodi s u\u010denicima koji posje\u0107uju muzej.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u00abGra\u0111ani, granice, migracije i njihova percepcija Europe\u00bb<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zavr\u0161ni dan seminara uklju\u010divao je predavanje, novu radionicu i evaluaciju. Predavanje pod naslovom \u00abGra\u0111ani, granice, migracije i njihova percepcija Europe\u00bb odr\u017eao nam je&nbsp;<strong><em>Alain Servantie<\/em><\/strong>&nbsp;(savjetnik u Europskoj komisiji). Pri tome je analizirao niz grafikona i tematskih karata kojima te pojasnio nacionalnu slo\u017eenost dana\u0161nje Europe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U drugoj radionici&nbsp;<strong>Yosanne Velle<\/strong>&nbsp;(Malta) pod naslovom \u00abPovijesni izvori \u2013 kori\u0161tenje pisanih izvora\u00bb na nekoliko smo primjera vidjeli \u0161to su predrasude koje tako\u0111er mo\u017eemo prona\u0107i u primarnim i sekundarnim pisanim izvorima, zbog \u010dega treba biti oprezan pri njihovu kori\u0161tenju. Radioni\u010dki dio uklju\u010divao je analizu novinskih napisa o dvaju protagonistima povijesti Malte 20. stolje\u0107a: nadbiskupa Gonzija i Doma Mintoffa, vo\u0111e laburisti\u010dke stranke Malte (MLP).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Idu\u0107i seminar odr\u017eat \u0107e se u Turskoj u sije\u010dnju 2011., a okupit \u0107e suradnike na ostalim temama predvi\u0111enim projektom, dok \u0107e se zavr\u0161ni seminar odr\u017eati u Latviji u srpnju idu\u0107e godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodnom seminaru&nbsp;Historiane&nbsp;i&nbsp;Euroclia&nbsp;koji se odr\u017eao u Den Haagu (11.-14. studenoga 2010.) nazo\u010dilo je vi\u0161e od 30 predstavnika iz 21 zemlje Europe. Ciljevi seminara bili su razvijanje upotrebe multiperspektivnosti i sadr\u017eajnosti u edukativnim materijalima na zajedni\u010dkim povijesnim temama; poticanje razvijanja izmjene ideja, uvje\u017ebavanje vje\u0161tine pou\u010davanja; interdisciplinarna suradnja u povijesti; promicanje konstruktivne rasprave i inovativnih metoda pou\u010davanja diljem [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":207,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[61,76,78,77,79],"class_list":["post-206","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti-za-edukatore","tag-euroclio","tag-historiana","tag-joke-van-der-leeuw-roord","tag-robert-stradling","tag-steven-stegers"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=206"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":998,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206\/revisions\/998"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/207"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=206"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=206"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=206"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}