{"id":193,"date":"2015-11-19T11:07:00","date_gmt":"2015-11-19T10:07:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=193"},"modified":"2026-08-11T08:29:05","modified_gmt":"2026-08-11T06:29:05","slug":"sesti-hrvatski-simpozij-o-nastavi-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2015\/sesti-hrvatski-simpozij-o-nastavi-povijesti\/","title":{"rendered":"\u0160esti hrvatski simpozij o nastavi povijesti"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160esti hrvatski simpozij o nastavi povijesti odr\u017ean je u Puli, a organizator simpozija je Agencija za odgoj i obrazovanje. Kao i ve\u0107inu do sada odr\u017eanih simpozija o nastavi povijesti &nbsp;i ovaj je izvrsno organizirala, priredila i vodila vi\u0161a savjetnica za povijest Marijana Marinovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">11. studenog u srijedu nakon sve\u010danog otvaranja i pozdravnih govora, u Hotelu Pula otpo\u010dela su plenarna priop\u0107enja znanstvenika o temi. Mr. sc. Marijana Marinovi\u0107 imala je izlaganje:&nbsp;<em>Nove historiografske i sociolo\u0161ke spoznaje o Prvome svjetskom ratu u nastavi povijesti u Republici Hrvatskoj.<\/em>&nbsp;U svom iscrpnom izlaganju sagledava nove historiografske spoznaje, vrijeme u kojem \u017eivimo i stanje u nastavi povijesti. Sukus njezina pogleda na te teme mo\u017eda je ponajbolje sa\u017eet u sljede\u0107em navodu:&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dok se \u0161kolska povijest upotrebljava i zloupotrebljava izvan razreda, u\u010ditelji i nastavnici trebaju ja\u010dati svoje kompetencije i osobito gra\u0111ansku hrabrost dakle krenuti na intelektualno putovanje i dubinski \u010ditati i prou\u010davati raznolike historiografske i&nbsp; druge humanisti\u010dke tekstove, a zatim nastavne programe i ud\u017ebenike. Zatim bi se trebali potruditi \u201eda svojim u\u010denicima pru\u017ee alat, odnosno znanja i vje\u0161tine, da se kasnije kao odrasli ljudi, mogu nositi s tim \u010dinjenicama i tako kriti\u010dki preispitivati sve izvore&nbsp; informacija, a osobito medijska predo\u010denja. Drugim rije\u010dima u\u010ditelji i nastavnici povijesti trebali bi usmjeriti&nbsp; svoj rad prema vje\u0161tinama koje ima jedan povjesni\u010dar kao znanstvenik i&nbsp; istra\u017eiva\u010d. Jedino na taj na\u010din nastavni predmet Povijest mo\u017ee uspostaviti vezu s povijesnom znano\u0161\u0107u i ona \u0107e postati njezino ishodi\u0161te. U\u010denik dobiva osnovni uvid u to kako radi znanstvenik povjesni\u010dar, a ne da samo puni svoju memoriju golim \u010dinjenicama.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr. sc. \u017deljko Holjevac u svom izlaganju<em>: Konfuzno nali\u010dje La Belle Epoque i put u \u201eVeliki rat\u201c1914.-1918.<\/em>&nbsp;dao je izvrstan uvod za temu Prvi svjetski rat koji bi svakako mogao biti od koristi nastavnicima u nastavi, prilikom sintetiziranja sadr\u017eaja o Velikom ratu ili kao uvodni dio. U\u010denici u gimnazijama prolaze kroz sve predmete, sadr\u017eaje koje navodi izlaga\u010d, pa takve sinteze ne bi trebalo biti te\u0161ko napraviti, a kurikulumski pristup nastavi trebao bi podr\u017eavati ovakva interdisciplinarna sintetiziranja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Andrej Bader, mag. hist. u izlaganju&nbsp;<em>Prisilna evakuacija civilnog stanovni\u0161tva iz Istre 1915. godine i \u017eivotne prilike u ratnim logorima Austrije<\/em>&nbsp;otvorio je kroz lokalnu povijest jednu relativno slabo istra\u017eenu temu u hrvatskoj historiografiji: prisilne migracije i logori u ovom razdoblju. Tema iz perspektive nastave mo\u017ee biti privla\u010dna za samostalne istra\u017eiva\u010dke radove u\u010denika iz povijesti.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr.&nbsp; sc Darko Dukovski govorio je u svom izlaganju pod naslovom&nbsp;<em>Politi\u010dki \u017eivot u Istri za Prvoga svjetskog rata&nbsp;<\/em>o tomu kako je uop\u0107e te\u0161ko statisti\u010dki utvrditi etni\u010dke odnose u Istri potkraj 19. i po\u010detkom 20.stolje\u0107a jer se nije uzimala narodna pripadnost nego samo govorni jezik kojim se stanovni\u0161tvo slu\u017eilo. Kako su politi\u010dki \u017eivot i stranke u Istri u ovom razdoblju teme koje su u nastavnim sadr\u017eajima malo zastupljene, bila je to prilika nastavnicima da pro\u0161ire i prodube svoje spoznaje o tim temama.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"940\" height=\"705\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/simpozij2015-2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-196\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/simpozij2015-2.jpg 940w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/simpozij2015-2-300x225.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/simpozij2015-2-768x576.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 940px) 100vw, 940px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Mornari\u010dko groblje<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr. sc. Marko Medved, u zanimljivom izlaganju&nbsp;<em>Katoli\u010dka Crkva i izazovi Prvoga svjetskog rata<\/em>&nbsp;govorio je o pontifikatu pape Benedikta XV., koji je zara\u0107ene pozivao na mir i nudio mirovne inicijative. Govorio je i o odnosu Katoli\u010dke Crkve prema katolicima Azije i Afrike i njenom teritorijalnom ustroju nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije. I ova tema je bila interesantna i mogla bi se &nbsp;implementirati u nastavu povijesti i nastavi nekih drugih predmeta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr. sc. Bruno Dobri\u0107 u svom op\u0161irnom i detaljnom izlaganju&nbsp;<em>Zbivanja u glavnoj ratnoj luci Puli na kraju Prvog svjetskog rata kraj c. i kr. Ratne mornarice i predaja ratne flote Dr\u017eavi SHS&nbsp;<\/em>&nbsp;otkrio je puno nepoznatih detalja, a i potrebu novih istra\u017eivanja i vrednovanja ove teme.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr, sc. \u017deljko Bartulovi\u0107, kroz temu&nbsp;<em>Londonski ugovor i hrvatske granice (obe\u0107ano i ostvareno)<\/em>&nbsp;ustvr\u0111uje<em>&nbsp;\u201dda svaka generacija ima svoje vi\u0111enje i tuma\u010denje \u010dinjenica, i da to ne zna\u010di znanstvenu neobjektivnost<\/em>.\u201d Na kraju zaklju\u010duje da su nakon razgrani\u010denja sve strane isticale svoje nezadovoljstvo i svi su se me\u0111usobno optu\u017eivali. Nastavnici su mogli kroz ovo izlaganje osuvremeniti svoje znanstvene spoznaje, a i sam Londonski ugovor mogu pou\u010davati na jedan suvremeniji na\u010din.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">12.11. 2015. u \u010detvrtak radilo se po radionicama. Ve\u0107ina radionica odr\u017eana je u Osnovnoj \u0161koli Veruda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radionicu 1 u Domu hrvatskih branitelja (nekada\u0161nji Mornari\u010dki kasino)&nbsp;<em>Mornari\u010dka spomen knji\u017enica<\/em>&nbsp;odr\u017eao je dr. sc. Bruno Dobri\u0107. Uz kratak povijesni osvrt na osnutak i rad knji\u017enice sudionici su mogli u sklopu prigodne izlo\u017ebe pogledati i pojedina rijetka izdanja koja se \u010duvaju u ovoj knji\u017enici.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radionicu 2&nbsp;<em>Prikupljanje, obrada i prezentacija arhivske gra\u0111e o Prvom svjetskom ratu&nbsp;<\/em>odr\u017eali su dr. sc. \u017deljko Bartulovi\u0107 i Vesna Slavi\u010dek, prof. Nakon uvodnog predavanja o arhivskoj gra\u0111i i istra\u017eivanjima u arhivu, sudionici su radili na arhivskoj gra\u0111i op\u0107ine Veprinac iz razdoblja 1915.-1916. Sudionici su dobili uvid kako mogu s u\u010denicima napraviti istra\u017eivanje na lokalnoj razini i na taj na\u010din razvijati kod u\u010denika vje\u0161tine koje podr\u017eava nastava usmjerena prema ishodima u\u010denja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radionicu 3&nbsp;<em>Uzroci Prvoga svjetskog rata- interpretacije u historiografiji i u ud\u017ebenicima,&nbsp;<\/em>odr\u017eale su Svjetlana Vorel, prof. i Karolina Ujakovi\u0107, prof.. U uvodnom predavanju predstavljena su novija historiografska dostignu\u0107a o temi i vje\u0161tina interpretacije koju treba razvijati kod u\u010denika. Rade\u0107i na ud\u017ebeni\u010dkim tekstovima iz odabranih ud\u017ebenika (iz Hrvatskog \u0161kolskog muzeja) nastavnici su zapa\u017eali povezanosti razli\u010ditih interpretacija u historiografiji s povijesnim kontekstom i uo\u010davanje te povezanosti s tekstom u ud\u017ebenicima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radionicu 5 odr\u017eao je Tomislav Bogdanovi\u0107, prof. pod nazivom&nbsp;<em>Raspad Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje Zelenog kadra,<\/em>&nbsp;nakon uvodnog predavanja i radionice koja se odnosila na istra\u017eivanje i djelovanje Zelenog kadra na prostoru Podravine sudionici su dobili ideje za samostalne istra\u017eiva\u010dke radove u\u010denika na tu temu ili uop\u0107e potaknuti istra\u017eivanja o Zelenom kadru na lokalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radionicu 6 odr\u017eale su Du\u0161a \u0160aruni\u0107,prof. i Suzana Pe\u0161orda,prof. pod nazivom&nbsp;<em>Prvi svjetski rat \u2013 primjer projektne nastave i timskog rada i suradnje u osnovnoj \u0161koli i gimnaziji.<\/em>&nbsp;Prikazav\u0161i projekt&nbsp;<em>Ptice,<\/em>&nbsp;profesorica \u0160aruni\u0107 je naglasila timski rad i suradnju u osnovnoj \u0161koli, ogromne mogu\u0107nosti povezivanja nastavnih sadr\u017eaja i aktivnosti u\u010denika u projektu, gotovo kroz sve predmete. Iz projekta&nbsp;<em>\u201eRecimo ratu ne\u201c Obilje\u017eavanje stogodi\u0161njice Prvog svjetskog rata, u Gimnaziji Sesvete,<\/em>&nbsp;koji je imao isto interdisciplinarnu, suradni\u010dku i dvojezi\u010dnu dimenziju prikazan je jedan od ishoda projekta kratki dokumentarni film koji su snimili u\u010denici. Na kraju radionice sudionici su uvje\u017ebavali postavljanje ishoda na srednjoj razini vezanih uz projektnu temu o Prvom svjetskom ratu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radionicu 6 odr\u017eali su Jadranka Jagen\u010di\u0107 \u0160u\u0161nji\u0107, prof. i Fabijan Ip\u0161a, prof.&nbsp;<em>Izbori za Hrvatski sabor uo\u010di Prvoga svjetskog rata i Svibanjska deklaracija i bu\u0111enje hrvatske politi\u010dke scene u Prvom svjetskom ratu.&nbsp;<\/em>Tijekom radionice radilo se na materijalima, povijesnim izvorima, izjavama politi\u010dara, zapisnicima, novinskim \u010dlancima koje mogu ponuditi i svojim u\u010denicima, i na ovaj na\u010din obraditi naveden doga\u0111aje i razvijati kod u\u010denika pet vje\u0161tina vezanih uz suvremenu nastavu povijesti.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"940\" height=\"494\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/simpozij2015-3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-198\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/simpozij2015-3.jpg 940w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/simpozij2015-3-300x158.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/simpozij2015-3-768x404.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 940px) 100vw, 940px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radionicu 7 odr\u017eala je \u0110ur\u0111ica Cesar, prof. pod nazivom&nbsp;<em>Kako se Vara\u017edinsko podru\u010dje uklju\u010dilo u veliku akciju spa\u0161avanja gladne djece pred kraj Velikoga rata<\/em>. Nastavnici su tijekom radionice dobili uvid u dobrotvorstvo i humanost koja se je razvijala tijekom Velikog rata, posebno na lokalnoj razini, a temu bi trebalo \u0161to vi\u0161e uklju\u010divati u sadr\u017eaje nastave jer je i humanost bila va\u017ena dimenzija ovoga rata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U stankama izme\u0111u i nakon radionica nastavnici su imali priliku razgledati i dvije izlo\u017ebe:&nbsp;<em>Sloboda narodu! Antifa\u0161izam u Istri<\/em>&nbsp;u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre i&nbsp;<em>Istra, lav i orao<\/em>&nbsp;u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na plenarnoj sjednici nastavnici su izrazili zadovoljstvo radom i organizacijom simpozija i korisnosti takvih oblika stru\u010dnog usavr\u0161avanja, kojih bi trebalo biti vi\u0161e. Upu\u0107ena je i zahvala svima koji su se na bilo koji na\u010din uklju\u010dili u organizaciju, osobito nastavnicima i u\u010diteljima iz Pule i svima drugim na gostoljubivosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">13.11. 2015. petak bio je odre\u0111en za terensku nastavu koju su vodili Igor \u0160aponja, prof. i Igor Jovanovi\u0107, prof. pod nazivom&nbsp;<em>Spomeni\u010dka ba\u0161tina austro-ugarske mornarice i pulske vojne fortifikacije<\/em>. Sudionici su obi\u0161li austrougarske fortifikacije-vojarnu Muzil, utvrdu Turtijan, crkvu Gospe od mora i Mornari\u010dko groblje. Zahvaljuju\u0107i dobrom vodstvu i zanimljivosti lokacija nastavnici su dobili uvid u ogroman austrougarski utjecaj na uzlet i razvoj Pule i ponijeli sa sobom jednu novu sliku Pule.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I nakon ovoga simpozija nastavnici i u\u010ditelji \u0107e mo\u0107i osuvremeniti svoju nastavu i pripremiti se za nove promjene i izazove koji ih o\u010dekuju.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"940\" height=\"584\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/simpozij2015-4.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-199\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/simpozij2015-4.jpg 940w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/simpozij2015-4-300x186.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/simpozij2015-4-768x477.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 940px) 100vw, 940px\" \/><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160esti hrvatski simpozij o nastavi povijesti odr\u017ean je u Puli, a organizator simpozija je Agencija za odgoj i obrazovanje. Kao i ve\u0107inu do sada odr\u017eanih simpozija o nastavi povijesti &nbsp;i ovaj je izvrsno organizirala, priredila i vodila vi\u0161a savjetnica za povijest Marijana Marinovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":194,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[57,75,74],"class_list":["post-193","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti-za-edukatore","tag-azoo","tag-marijana-marinovic","tag-simpozij-o-nastavi-povijesti"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=193"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1038,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/193\/revisions\/1038"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/194"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}