{"id":183,"date":"2008-10-07T10:57:00","date_gmt":"2008-10-07T08:57:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=183"},"modified":"2026-08-11T08:19:06","modified_gmt":"2026-08-11T06:19:06","slug":"kurikulum-i-nastava-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2008\/kurikulum-i-nastava-povijesti\/","title":{"rendered":"Kurikulum i nastava povijesti"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Suvremena pedagogijska znanost kurikulum odgoja, obrazovanja i \u0161kole stavlja u sredi\u0161te svog interesa. Kurikulum postaje znanstveno polazi\u0161te svih promjena u odgoju i obrazovanju, pa tako i temelj za promjene, izmjene i osuvremenjivanje u nastavi povijesti. Fenomen kuriukuluma postaje istra\u017eiva\u010dko podru\u010dje ne samo pedagogijske znanosti, ve\u0107 i \u0161iroko interdisciplinarno podru\u010dje humanisti\u010dkih, dru\u0161tvenih i prirodnih znanosti.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kurikulum u odgoju i obrazovanju<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kurikulum tako podrazumijeva znanstveno zasnivanje cilja, zadataka, sadr\u017eaja, plana i programa, organizaciju i tehnologiju provo\u0111enja, te razli\u010dite oblike evaluacije u\u010dinaka (Previ\u0161i\u0107 2007). On je relativno pouzdan, precizan i optimalan na\u010din provo\u0111enja fleksibilno planiranog procesa u\u010denja, obrazovanja te stjecanja kompetencijskih sposobnosti. Mo\u017eemo ga sagledati i kao svojevrstan katalog razra\u0111enih sadr\u017eaja, koji se procesima programiranja i planiranja transferiraju u nastavu kao organizirano i aktivno stjecanje znanja, sposobnosti i vje\u0161tina.( Marsh 1994). No nikako ga ne mo\u017eemo poistovjetiti samo s nastavnim planom i programom, ili nabrajanjem tema i sadr\u017eaja nastave povijesti. Kako postoje razli\u010diti teorijski pristupi izradi kurikuluma iz njih se ipak mo\u017ee ekstrahirati ono \u0161to je zajedni\u010dko svima: potreba utvr\u0111ivanja \u0161to u\u010denici moraju nau\u010diti, odre\u0111ivanje kroz koje sadr\u017eaje i izvore informacija \u0107e to u\u010diti, utvr\u0111ivanje pedago\u0161kih standarda, predvi\u0111anje razli\u010ditih sposobnosti i tempa rada u\u010denika, organizacijske i metodi\u010dke naputke, kompetencije koje \u0107e u\u010denici ste\u0107i i razra\u0111ene postupke vrednovanja. Novija istra\u017eivanja kurikuluma (Marsh, 1994; Stenhouse, 1995), navode klju\u010dne pojmove i rije\u010di, kategorije i module: cilj, svrha, zadaci, sadr\u017eaj, organizacija, metode, razvoj, evaluacija, kompetencija, odnosi i sl.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osnovne sastavnice kurikuluma nastave povijesti, izvedene iz ovih pristupa bile bi: cilj, svrha, zadaci, sadr\u017eaj, organizacija, metode, razvoj, vrednovanje, kompetencije u\u010denika i nastavnika. Kako planovi i programi nastave povijesti osobito u srednjim \u0161kolama kod nas nisu do\u017eivjeli temeljite promjene, kurikulumski pristup trebao bi biti osnova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Polazi\u0161ta i smjernice pri izradbi kurikuluma:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>promi\u0161ljanje i harmoniziranje predmeta povijesti kroz \u0161kolsku organizaciju nastave,<\/li>\n\n\n\n<li>jasno formuliran cilj u\u010denja i pou\u010davanja povijesti, znanstveno zasnovan,<\/li>\n\n\n\n<li>postavljanje trajnih i suvremenih zadataka obrazovanja u nastavi povijesti,<\/li>\n\n\n\n<li>znanstveno aktualiziranje sadr\u017eaja pojedinih tema u nastavi povijesti,<\/li>\n\n\n\n<li>nastavni plan i program koji uz optimum op\u0107ih \u010dinjenica prihva\u0107a i razli\u010dite interpretacije tih \u010dinjenica,<\/li>\n\n\n\n<li>posebnost nacionalnog, me\u0111unarodnog, regionalnog i lokalnog u nastavi povijesti,<\/li>\n\n\n\n<li>treba odrediti obavezne teme i sadr\u017eaje te izborne sadr\u017eaje,<\/li>\n\n\n\n<li>koristiti nastavnu tehnologiju koja poti\u010de aktivnost i kreativnost u\u010denika,<\/li>\n\n\n\n<li>socijalizacija i samopotvr\u0111ivanje&nbsp; u\u010denika kroz nastavu povijesti,<\/li>\n\n\n\n<li>osposobljenog nastavnika za takav kurikulum,<\/li>\n\n\n\n<li>unutarnje i vanjsko vrednovanje takvog kurikuluma.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tipovi kurikuluma<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pedagozi, stru\u010dnjaci za pitanja kurikuluma, razlikuju tri tipa kurikuluma: otvoreni, zatvoreni i mje\u0161oviti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zatvoreni kurikulum<\/strong>&nbsp;mo\u017eemo djelomi\u010dno poistovjetiti sa sada\u0161njim planom i programom nastave povijesti u srednjim \u0161kolama u Hrvatskoj. Kronolo\u0161ki tijek povijesti detaljno je razra\u0111en kroz teme i sadr\u017eaje nastave, programiran u nastavu kroz godine u\u010denja i broj sati, i popra\u0107en ud\u017ebenicima koji su uglavnom kompatibilni u temama i sadr\u017eajima. Takav kurikulum ne dopu\u0161ta u\u010deniku, a ni nastavniku slobodu i kreativnost. U takvim kurikulumima tijekom nastave nema vremena za spontane izazove, neplanirane i slu\u010dajne odgojno-obrazovne ili socijalne situacije, koje isti\u010du individualnost, samopouzdanje i kreativnost u\u010denika. Nastavnik je sveden na dobrog majstora koji je uspje\u0161an ako sve to realizira, uglavnom kroz broj sati i faktografsku razinu znanja svojih u\u010denika. Kritika zatvorenog kurikuluma, razvija se pod utjecajem postmodernizma u znanosti, i otvorila je neke nove smjerove u kurikulumskim pristupima (1). Istra\u017eiva\u010di kurikuluma poistovje\u0107uju ga sa normiranim kurikulumom. Odgojno-obrazovni proces sagledava se kao proces ostvarivanja ciljeva kurikuluma i postizanje rezultata na testiranju, sve je obvezatno ud\u017ebenici, priru\u010dnici, na\u010dini rada, slu\u017ebeni testovi. Kako je Dr\u017eavna matura i nacionalni ispiti ra\u0111ena po starim planovima i programima za nastavu povijesti, tu najbolje prepoznajemo zatvoreni kurikulum, koji s obzirom na ciljeve u suvremenom obrazovanju i nastavi mo\u017eemo smatrati zastarjelim.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Otvoreni kurikulum<\/strong>&nbsp;karakterizira fleksibilnost u odabiru sadr\u017eaja i na\u010dina rada.&nbsp; Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvarala\u010dki realizira izvedbeni program, sukonstrukcijskim aktivnostima i promjenama u hodu, inicijativi u\u010denika i nastavnika, spontanosti doga\u0111anjima u nastavi i kreativnom pristupu svih sudionika u obrazovanju. Uzimaju se u obzir prikriveni utjecaji u obrazovanju i neplanirano obrazovno djelovanje, a nagla\u0161ava se socijalno komunikativna komponenta u odnosima u\u010denik, nastavnik, roditelj, a posebna pa\u017enja posve\u0107uje se strategijama pou\u010davanja u nastavi. Nastava se sagledava i s odgojnog i s obrazovnog aspekta. Primjenjuje se, primjerice, u&nbsp; waldorfskim \u0161kolama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Mje\u0161oviti kurikulum<\/strong>, danas se smatra modernim oblikom, manje je propisan, postoje samo kurikulumski okviri u koje su ugra\u0111ene izvedbene jezgre koje se mogu realizirati na slobodan i kreativan na\u010din, ali tako da aktiviraju u\u010denika u stjecanju znanja, sposobnosti i vje\u0161tina, op\u0107ih i specifi\u010dnih, u nastavi povijesti. U takvim suvremenim kurikulumima koji su na snazi u naprednim zemljama ne tra\u017ei se enciklopedijska potpunost i op\u0161irnost, ve\u0107 se nude kurikulumske jezgre kao radne cjeline, koje nastavnik ili nastavnici zajedno sa u\u010denicima pretvaraju u kreativne projekte, istra\u017eiva\u010dke i radne zadatke. U njemu je nastavni plan vi\u0161e upravlja\u010dki mehanizam i orijentir za nastavnika koji mu omogu\u0107ava lak\u0161u organizaciju rada, na\u010dina izvo\u0111enja i kontrole u\u010dinjenog i dostignutog.(2)<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Konstrukcija kurikuluma i nastava povijesti<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svaka zemlja u izradbi nacionalnog kurikuluma polazi od osnovnih na\u010dela i sastavnica (prethodno navedenih) ali unosi svoj cilj, zadatke, sadr\u017eaje i provedbenu didakti\u010dku tehnologiju&nbsp; koji odgovaraju stanju dosegnutog stupnja razvoja zemlje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tradicionalno i aktualno, nacionalno i internacionalno, regionalno i lokalno nikako pri tome ne trebaju biti u sukobu a ni strogo razdvojeno, kao \u0161to je to slu\u010daj u sada\u0161njem planu i programu nastave povijesti u srednjim \u0161kolama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Treba te\u017eiti harmonizaciji dostignutog u nastavi i postupnim, planiranim promjenama izbje\u0107i kaos i \u0161tetu u razvoju u\u010denika. Optimalno usvajanje odre\u0111enih znanja i postizanje stvarnih i razli\u010ditih kompetencija koje Bloom taksonomijski precizno odre\u0111uje.(3) Postavljeni cilj razla\u017ee se na realne zada\u0107e, a onda se biraju svrhoviti sadr\u017eaji, predla\u017ee metodi\u010dka izvedba, organizacija rada i evaluacija postignu\u0107a, dakle, samo tako dobivamo vi\u0161e razine usvojenog i primjenjivog znanja, razvijaju\u0107i pri tome kompetencije u\u010denika potrebne u suvremenom svijetu. Kompetencije kao \u0161to su inovativnost, kreativnost, informati\u010dka pismenost, timski rad, stjecanje stalno novih znanja, brzo prilago\u0111avanje promjenama treba razvijati svaki kurikulum, pa tako i kurikulum nastave povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nacionalni kurikulum shva\u0107en kao tijek odgoja i obrazovanja, djelatnosti i procesa, odnosno pou\u010davanja i u\u010denja, koji se temelji na zakonitostima razvoja u\u010denika, vertikalnoj obrazovnoj strukturi i razvojnim promjenama u dru\u0161tvu, gdje se zakonitostima razvoja primjeravaju obrazovni ciklusi i obrazovne razine, a dru\u0161tvenim razvojnim promjenama primjeravaju modeli kurikulumskog planiranja i programiranja. Ciljno usmjereni pristup odgoju i obrazovanju koji ne mo\u017eemo reducirati na nastavni plan i program, jer postoje i skriveni kurikulumi u \u0161koli i izvan nje (Previ\u0161i\u0107, 2005). Kurikulum koji \u0107e omogu\u0107iti u\u010denicima da steknu temeljne i stru\u010dne kompetencije za \u017eivot u suvremenom globaliziranom dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nacionalni kurikulum polazi iz obrazovnih vrijednosti i ciljeva koji se donose konsenzusom odgojno-obrazovne strukture, a ciljevi se izra\u017eavaju dr\u017eavnim (nacionalnim) odgojno-obrazovnim standardima, okvirima za izradu \u0161kolskog kurikuluma. Kompetencijski standardi slu\u017ee za permanentno vrednovanje odgoja i obrazovanja, a vrednovanje omogu\u0107uje i poti\u010de stalno pobolj\u0161anje i usavr\u0161avanje procesa u\u010denja i pou\u010davanja, odnosno stalnu povezanost znanosti i obrazovne prakse. Realizacija kurikuluma istodobno uklju\u010duje i nadzor i kontrolu realizacije. Nacionalni kurikulum ne nagla\u0161ava nacionalno izvan europskog i svjetskog konteksta, a najmanje usko nacionalisti\u010dko poimanje odgoja i obrazovanja.On obuhva\u0107a \u0161iroko i tolerantno poimanje odgoja i obrazovanja, u\u010denja i pou\u010davanja obaveznog za sve u\u010denike u dr\u017eavi ne isklju\u010duju\u0107i nikoga, ne odnosi se samo na ve\u0107insku nacionalnost jedne dr\u017eave, ne degradira i ne obespravljuje nacionalne manjine (Vican i sur., 2007).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nacionalni kurikulum pe\u017eorativno shva\u0107eno bilo bi kakve mlade \u017eelimo, \u0161to se konkretizira kroz \u0161kolski kurikulum: pou\u010davanjem, u\u010denjem, organizacijom, metodama, ud\u017ebenicma itd.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nacionalni kurikulum razra\u0111uje se u \u0161kolskim i predmetnim kurikulumima kroz ciljeve, sadr\u017eaje (podru\u010dja), kriterije vrednovanja i napredovanja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kurikulumski pristup u nastavi povijesti<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kurikulumski pristup podrazumijeva definiranje ciljeva kao rezultata koje u\u010denik pou\u010davanjem i u\u010denjem treba posti\u0107i. Stupanj ostvarenja odgojno-obrazovnih ciljeva postaje temelj za vrednovanje kvalitete obrazovanja, ali i ponovno promi\u0161ljanje, pobolj\u0161anje i unapre\u0111enje ciljeva. Kurikulum nije stati\u010dan, na njegovu promjenljivost utje\u010du rezultati vrednovanja kurikulumskih sastavnica ali i promjene u dru\u0161tvu, znanosti i tehnologiji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kurikulum je tijek odgoja i obrazovanja, i ima sljede\u0107e sastavnice: odgojno-obrazovne vrijednosti, odgojno-obrazovni ciljevi, kurikulumska na\u010dela, odgojno obrazovni sadr\u017eaji, organizacija, metode i na\u010dini rada, vrednovanje i samovrednovanje. Polazi\u0161ta za nacionalne vrijednosti su kulturne vrijednosti: jezik, povijest, kulturna ba\u0161tina, moral, tradicija, civilizacijska i znanstvena dostignu\u0107a, informacijsko-tehnologijske, gospodarske, dru\u0161tvene i politi\u010dki dosezi, ali i op\u0107e deklaracije i konvencije primjerice: Op\u0107a deklaracija o pravima \u010dovjeka, Europska konvencija o ljudskim pravima, konvencija o pravima djeteta. Temelje se na univerzalnim vrijednostima: slobodi, jednakosti, miru, dru\u0161tvenoj pravdi, ljudskim pravima i toleranciji; i kao takve predstavljaju op\u0107i cilj kurikuluma.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cilj se dalje razra\u0111uje u odgojno-obrazovna podru\u010dja kroz sve razine odgoja i obrazovanja i odnose se na sve kurikulumske sastavnice i ugra\u0111uju u \u0161kolske i predmetne kurikulume. Procesima pou\u010davnja i u\u010denja ciljevi postaju o\u010dekivani rezultati sa stupnjevima postignu\u0107a \u2013 ishodi. U kurikulumu ishodi\/ postignu\u0107a se iskazuju kompetencijama koje u\u010denik treba ste\u0107i u odre\u0111enom obrazovnom ciklusu, razini, obrazovnom podru\u010dju i predmetu. Kompetencija je skup znanja, vje\u0161tina, sposobnosti i stavova. Kompetencije koje&nbsp; kurikulum povijesti posebice razvija odnose se na kognitivno podru\u010dje, a to su: pam\u0107enje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje, evaluiranje i kreativnost. Dalje, tu spadaju i usmene i pismene komunikacijske kompetencije, razvijanje kreativnosti, radnih navika i samopuzdanja kod u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Da bi odredili ciljeve i ishode, rukovodimo se odre\u0111enim na\u010delima. Na\u010dela nam poma\u017eu da lak\u0161e do\u0111emo do cilja, poma\u017eu kod odabira metoda kojima te ciljeve ostvarujemo. Neka od na\u010dela, koja treba imati u vidu&nbsp; prilikom sastavljanja nacionalnih kurikuluma, \u0161kolskih i predmetnih, su na\u010dela: jedinstvenosti, obveznosti, dobrovoljnosti, fleksibilnosti, demokrati\u010dnosti, decentralizacije, znanstvenosti, konzistentnosti, koherentnosti, autonomije, multidisciplinarnosti, horizontalna i vertikalna povezanost i pokretljivost i na\u010delo timskog rada. Konstrukcija kurikuluma nastave povijesti tako\u0111er uklju\u010duje ova na\u010dela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sadr\u017eaji pou\u010davanja definiraju se u podru\u010dja i predmete kroz obvezne i izborne sadr\u017eaje. Suvremeni kurikulumi polaze od kurikulumskih podru\u010dja: jezi\u010dno-komunikacijsko, dru\u0161tveno-humanisti\u010dko, matemati\u010dko, prirodoslovno, tehnologijsko, umjetni\u010dko, tjelesno-zdravstveno, radno i podru\u010dje osobnog razvoja, s naglaskom na multidisciplinarnost sadr\u017eaja pou\u010davanja. \u0160ira kurikulumska podru\u010dja predstavljaju integrirane cjeline srodnih predmeta, a formiranje me\u0111upredmetnih tematskih cjelina ili modula (crosscurricular themes\/ moduls) odnosi se na obrazovanje za poduzetni\u0161tvo, gra\u0111anski odgoj, tehnologije i okoli\u0161. Kurikulumska podru\u010dja tako omogu\u0107uju stjecanje novih kompetencija, efikasniju racionalizaciju i bolju povezanost odgojno-obrazovnih sadr\u017eaja. Predvi\u0111aju se i sadr\u017eaji za djecu s posebnim potrebama: za u\u010denike s pote\u0161ko\u0107ama u razvoju i u\u010denju (minimalne kompetencije) i darovite u\u010denike (kroz dodatne sadr\u017eaje i akceleraciju u obrazovanju). Postoje i sadr\u017eaji za pripadnike nacionalnih manjina. Na srednjo\u0161kolskoj razini kurikulumska podru\u010dja podijeljena su u predmete, op\u0107e, izborne i fakultativne.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Metodi\u010dko i medijsko opremanje kurikuluma odnosi se na upute, opremu i materijale koji olak\u0161avaju nastavnicima pou\u010davanje, razvijaju kreativnost nastavnika, pospje\u0161uju kvalitetu, ali i olak\u0161avaju nastavniku pripremu za nastavu.(4) Djelotvornije pou\u010davanje je pou\u010davanje raznolikim metodama, \u017eivom, aktivnom, dinami\u010dnom i suradni\u010dkom nastavom, usmjerenom prema u\u010deniku i novim oblicima u\u010denja za stjecanje i razvoj kompetencija. Metodi\u010dko i medijsko opremanje kurikuluma uklju\u010duje raznovrsne materijale koje nastavnici, koriste\u0107i interaktivne metode, prilago\u0111avaju svojem pou\u010davanju i u\u010denju u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vrednovanje i samovrednovanje tako\u0111er je neophodan sastavni dio svakog valjanog kurikuluma. Vanjsko vrednovanje odnosi se na vrednovanje stupnja postignu\u0107a odgojno-obrazovnih ciljeva \/ ishoda odre\u0111enih u kurikulumu ili stupnja u\u010dinkovitosti kurikulumskih sastavnica. Provode ga ustanove ili povjerenstva koja odre\u0111uje ministarstvo.(5) Provodi se nakon odre\u0111enih obrazovnih ciklusa da bi se znanstveno odredio stupanj ostvarenja ciljeva i dalje unapre\u0111ivala kvaliteta kurikuluma. Provode se nacionalni ispiti, osposobljavaju nastavnici za izradu instrumenata kontrole kvalitete i provodi se na razrednoj, \u0161kolskoj, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vrednovanje kao sastavnica kurikuluma, ne odnosi se samo na nastavnikovo ocjenjivanje ishoda ili vanjsko testiranje, nego ima puno \u0161iru dimenziju. Vrednuje se svaka sastavnica kurikuluma, a rezultati vrednovanja mogu biti ishodi\u0161ta za kurikularne promjene, pobolj\u0161anje kvalitete kurikuluma i procesa pou\u010davanja i u\u010denja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Samovrednovanje odnosi se na sve one koji su uklju\u010deni u kurikulum, nastavnike, u\u010denike, roditelje i institucije. Za nastavnike ono bi se trebalo temeljiti na istra\u017eivanjima vlastite nastave, i analizom dobivenih rezultata planirati i pobolj\u0161avati vlastiti proces pou\u010davanja, kako bi bili \u0161to u\u010dinkovitiji. Za kurikulum povijesti vrlo je va\u017eno da nastavnici razvijaju dokimolo\u0161ke vje\u0161tine, i samim time utje\u010du na razvoj vrednovanja u kurikulmu povijesti.(6)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastavnici trebaju razvijati kompetencije vrednovanja i samovrednovanja, a u tome im uvelike poma\u017eu kvalitetna stru\u010dna usavr\u0161avnja. U\u010denici vrednuju proces svoga u\u010denja, ali isto tako i proces pou\u010davanja, jer ako se pou\u010davanje ne temelj na suvremenim strategijama i metodama, rezultati u\u010denja i kompetencije biti \u0107e ni\u017ee od o\u010dekivanih.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zaklju\u010dak<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kurikulumska problematika i terminologija sveprisutna je u procesima pou\u010davanja i u\u010denja, pa tako i u nastavi povijesti. Sada\u0161nji nastavni plan i program povijesti je zastario i zasigurno ga o\u010dekuju temeljite promjene, kao i kurikulumski pristup tim promjenama, kako bi nastava povijesti mogla zadovoljiti suvremene zahtjeve odgoja i obrazovanja. Prilikom konstrukcije kurikuluma potrebno je dobro poznavati kurikulumsku terminologiju, sastavnice kurikuluma, a i upoznati kurikulume drugih zemalja. Nastavnici prakti\u010dari, koji dobro poznaju kurikulumsku problematiku, me\u0111u najpozvanijima i najkompetentnijima su da budu i sukreatori kurikuluma nastave povijesti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Bilje\u0161ke<\/h3>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Razvila se u Njema\u010dkoj sedamdesetih godina 20.stolje\u0107a.<\/li>\n\n\n\n<li>Ovaj tip razra\u0111uje Marsh.<\/li>\n\n\n\n<li>U ispitnom katalog za Dr\u017eavnu maturu iz Povijesti, ciljevi i ishodi su navedeni u kategoriji kognitivnih procesa: pam\u0107enje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje, evaluiranje i kreiranje, i ujedno su i obrazovni ishodi, koji se ispituju.<\/li>\n\n\n\n<li>Metodi\u010dke priru\u010dnike koji do udetalja razra\u0111uju teme i nastavne jedinice, nikako nije potrebno doslovno shva\u0107ati i realizirati, ve\u0107 imati kao zbirku ideja za nastavu, opreme i izvor gotovih materijala za nastavu.<\/li>\n\n\n\n<li>U Hrvatskoj je 2005. osnovan Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja -NCVVO, koji preuzima tu ulogu.<\/li>\n\n\n\n<li>Misli se prvenstveno na razvoj kriterija za vrednovanje razli\u010ditih na\u010dina provjeravanja, osobito kriterije za esejske zadatke, usmene odgovore, razine ste\u010denih kompetencija, itd.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Literatura:<\/h3>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Agi\u010di\u0107, d. (2003), Nastava povijesti u Hrvatskoj, Povijest u nastavi, 2 (1), 140-148.<\/li>\n\n\n\n<li>Baranovi\u0107, B. (ur.) (2006), Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje: razli\u010dite perspektive. Zagreb: IDIZ.<\/li>\n\n\n\n<li>Bognar, L. i Matijevi\u0107, M. (2000), Didaktika. Zagreb: \u0160kolska knjiga.<\/li>\n\n\n\n<li>Koren, S. (2004), Svrha i ciljevi suvremene nastave povijesti. Povijest u nastavi, 3 (1), 142-147.<\/li>\n\n\n\n<li>Koren, S. i Najbar-Agi\u010di\u0107, M. (2007), Europska iskustva i nastava povijesti u obveznom obrazovanju. Povijest u nastavi, 10 (2), 117-174.<\/li>\n\n\n\n<li>Marsh, C. J.&nbsp; (1994), Kurikulum \u2013 temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.<\/li>\n\n\n\n<li>Pe\u0161orda, S. ( 2007), Kurikulum povijesti i slobodno vrijeme u\u010denika. Povijest u nastavi, 9 (1), 37-50.<\/li>\n\n\n\n<li>Previ\u0161i\u0107, V. (ur.) (2007),&nbsp; Kurikulum: Teorije-metodologija-sadr\u017eaj-struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju i \u0160kolska knjiga<\/li>\n\n\n\n<li>Previ\u0161i\u0107, V. ( 2005), Kurikulum suvremenog odgoja i \u0161kole: metodologija i struktura. Pedagogijska istra\u017eivanja, 2 (2), 165-173.<\/li>\n\n\n\n<li>Stradling, R. (2003), Nastava europske povijesti 20.stolje\u0107a. Zagreb: Srednja Europa<\/li>\n\n\n\n<li>Vican, D., Bognar, V. i Previ\u0161i\u0107, V.( 2007), Hrvatski nacionalni kurikulum. Kurikulum: teorije-metodologija-sadr\u017eaji-struktura. 157-2004.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>NAPOMENA:&nbsp;<\/strong>Ovaj je \u010dlanak u izvorniku objavljen u \u010dasopisu \u201cPovijest u nastavi\u201d br. 11 (2008)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Suvremena pedagogijska znanost kurikulum odgoja, obrazovanja i \u0161kole stavlja u sredi\u0161te svog interesa. Kurikulum postaje znanstveno polazi\u0161te svih promjena u odgoju i obrazovanju, pa tako i temelj za promjene, izmjene i osuvremenjivanje u nastavi povijesti. Fenomen kuriukuluma postaje istra\u017eiva\u010dko podru\u010dje ne samo pedagogijske znanosti, ve\u0107 i \u0161iroko interdisciplinarno podru\u010dje humanisti\u010dkih, dru\u0161tvenih i prirodnih znanosti.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[73],"class_list":["post-183","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kurikulum-i-vrednovanje","tag-kurikulum-povijesti"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1005,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183\/revisions\/1005"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}