{"id":1797,"date":"2017-04-28T21:53:00","date_gmt":"2017-04-28T19:53:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=1797"},"modified":"2026-08-15T18:27:37","modified_gmt":"2026-08-15T16:27:37","slug":"hrvatska-politicka-emigracija-u-siriji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2017\/hrvatska-politicka-emigracija-u-siriji\/","title":{"rendered":"Hrvatska politi\u010dka emigracija u Siriji"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Proboj partizana na Bilogori 29. travnja 1945. natjerao je zapovjednika Grupe armija \u201cE\u201d, generala Alexandera L\u00f6hra na povla\u010denje. Zajedno s Nijemcima povla\u010denje su zapo\u010dele Hrvatske oru\u017eane snage i politi\u010dko vodstvo NDH. Lohr je potpisao kapitulaciju i predao se partizanima u Sloveniji ve\u0107 9. svibnja. Usta\u0161e se nisu predali ve\u0107 nastavljaju oru\u017eanu borbu \u0161est dana nakon zavr\u0161etka rata te 15. svibnja dolaze do Bleiburga u Austriji. Tamo se (naposlijetku) bezuvjetno predaju britanskim snagama. Predaju je u ime zapovjedni\u0161tva HOS-a potpisao general Slavko \u0160tancer. Odmah potom snage HOS-a su bile predane 3. jugoslavenskoj armiji te vra\u0107ene u Hrvatsku. Dio izbjeglica koji je izbjegao izru\u010denje regularnim jedinicima Jugoslavenske armije preba\u010den je u savezni\u010dke, izbjegli\u010dke kampove u Italiji. Me\u0111u izbjeglicama je osim katolika bilo i Hrvata muslimana.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Fermu je bio najpoznatiji i najve\u0107i hrvatski izbjegli\u010dki logor u Italiji. Slu\u017ebeni naziv je bio&nbsp;<em>Displaced Persons Camp No. 8<\/em>, te Campo Fermo. Sastojao se od sedamnaest napu\u0161tenih betonskih zgrada na oko dva hektara zemlje kraj rje\u010dice Tene.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izbjegli\u010dki logori bili su privremeno rje\u0161enje te dulje zadr\u017eavanje i \u017eivot u njima nije bio u interesu ni izbjeglicama ni zemljama na \u010dijem su se teritoriju nalazili. Na po\u010detku je me\u0111u hrvatskim politi\u010dkim vodstvom u Fermu postojala nada u brzi povratk u Hrvatsku nakon sukoba SAD-a i SSSR. Nakon dvije godine po\u010dinju velike akcije prebacivanja u prekomorske zemlje. Jugoslavenske vlasti su bezuspje\u0161no nastojale protestima i dopisima upravama logora vratiti izbjeglice u zemlju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izbjeglice islamske vjere nastojali su se domo\u0107i arapskih zemalja (Saudijske Arabije, Egipta, Sirije) i Turske. Arapska liga je urgirala kod svih dr\u017eava \u010dlanica za financijsku pomo\u0107 muslimanima izbjeglicama u logorima. Sirija je postala nezavisna dr\u017eava 17. travnja 1946. te je vojska tek bila u formiranju. Veliki problem je bio nedostatak stru\u010dnog vojnog kadra. Arapske zemlje su se u pitanju jugoslavenskih izbjeglica na\u0161le u raskoraku. S jedne strane bile su spremne prihvatiti muslimane, a s druge strane su nastojale uspostaviti diplomatske i trgova\u010dke veze s jugoslavenskim vlastima. Dodatni problem stvarale su napetosti sa \u017eidovskim doseljenicima u Palestini. Situacija je bila sve napetija i oru\u017eani sukob bio je na vidiku.&nbsp;<em>Palestine Post<\/em>&nbsp;18. travnja 1947. pi\u0161e da je Sirijska vlada zatra\u017eila prebacivanje osam tisu\u0107a muslimana (Hrvata i Albanaca) iz Italije. Jugoslavija je ve\u0107 23. svibnja, preko ambasadora u Beirutu, zatra\u017eila od novoformirane sirijske vlade garanciju da ne\u0107e dopustiti useljavanje jugoslavenskih izbjeglica. U lipnju su od ministra vanjskih poslova garanciju i dobili. Ipak 5. kolovoza 1947. vlada je odobrila izbjeglicama ulazak u zemlju na \u0161to je jugoslavenski ambasador iz Beiruta ulo\u017eio protest.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U izbjegli\u010dke kampove su dolazili arapski agenti koji su vrbovali mu\u0161karce izme\u0111u 22 i 32 godine, obe\u0107avaju\u0107i vizu njima i njihovim obiteljima, a zauzrat su se morali boriti protiv Izraela. Vrbovanje me\u0111u Hrvatima je vr\u0161io agent imena Jamil. Putovanja je organizirao preko organizacije Orient Express koju je vodio Mohammed el-Huseyli.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:66.66%\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Putovnice NDH tijekom rata nisu vrijedile u mnogo zemalja, a nakon rata nisu vrijedile nigdje. Neimanje putovnice predstavljalo je problem pri useljavanju u strane zemlje. Crveni kri\u017e je dijelio putovnice za izbjeglice. Prvi useljenici su se s tim putovnicama obra\u0107ali svojim vezama u Siriji koji bi im osigurali vizu. Prebacivanje je financirala i me\u0111unarodna organizacija za izbjeglice (IRO).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon po\u010detka arapsko-izraelskog rata 1948. godine sirijske vlasti ubrzavaju proces dobivanja viza za Hrvate. Glavni razlog primanja velikog broja izbjeglica bilo je vojno iskustvo koje su imali. Izbjeglice koje su do\u0161le pod uvjetom da \u0107e se boriti u Palestini smje\u0161teni su najprije u sultan Selimovoj d\u017eamiji. Nakon dolaska uveden je vojni re\u017eim \u017eivota. Me\u0111u nekoliko stotina prido\u0161lica bilo je petnaest \u010dasnika. Glavni organizator dolaska Hrvata muslimana u Siriju bio je \u0160efkija Mufti\u0107, koji je za vrijeme NDH bio \u0161ef redarstvene slu\u017ebe u Tuzli. On je imao veze u Ministarstvu unutarnjih poslova u Damasku za osiguravanje viza. Organizirao je i obu\u010davao vojnu jedinicu koja \u0107e se boriti u Palestini. Dobio je \u010din potpukovnika, te je nakon rata radio u libanonskoj kontraobavje\u0161tajnoj slu\u017ebi. Uz Mufti\u0107a je veliku ulogu imao D\u017eafer-beg Kulenovi\u0107 koji je za svoj posao dobivao pla\u0107u od 300 sirijskih dinara.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:33.33%\">\n<figure class=\"wp-block-image alignright size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"339\" height=\"450\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dzafer_Kulenovic.jpg\" alt=\"D\u017eafer Kulenovi\u0107\n\" class=\"wp-image-1799\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dzafer_Kulenovic.jpg 339w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dzafer_Kulenovic-226x300.jpg 226w\" sizes=\"auto, (max-width: 339px) 100vw, 339px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">D\u017eafer Kulenovi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvje\u0161taji CIA-e navodi da je vojni predstavnik sirijskih Hrvata Ahmed beg Ceri\u0107 koji je u NDH bio bojnik i obskrbni \u010dasnik XIII. divizije. Navodi se da \u0160efkija Mufti\u0107 trenira bataljun od \u010detiristo ljudi u kampu u blizini ceste Beirut-Tripoli, desetak kilometara od Beiruta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prido\u0161lice su se borili u tek formiranoj regularnoj sirijskoj vojsci, Vojsci spasa, te u Arapskoj vojsci oslobo\u0111enja pod zapovjedni\u0161tvom Fawzija Qawukjia. Palestine Post redovito izvje\u0161tava o dolascima jugoslavenskih izbjeglica u Beirut. Tako pi\u0161e da je brodom S.S. Augustina oko dvjesto Bosanaca doplovilo u Beirut. Prema tim izvje\u0161tajima iz Italije je 520 Bo\u0161njaka, 67 Albanaca i 111 Hrvata oti\u0161lo u Siriju ili Beirut. U Egipat je oti\u0161lo 135 Bosanaca, te jo\u0161 njih 57 u Jordan. Bilo je minimalno 890 boraca s Balkana (Albanija i Jugoslavija) na arapskoj strani do prolje\u0107a 1948.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Arapska vojska oslobo\u0111enja je imala svoj kamp u Quatani. Hrvati i ostali strani borci bili su raspore\u0111eni zajedno s ostalim strancima u \u010detiri bataljuna 1. Yarmuk, 2. Yarmuk, Hittin i Ajnaddin. Izbjegli\u010dki dobrovoljci koji su se zatekli u Jordanu pridru\u017eili su se Vojsci spasa. Prema Kamelu Rustomovi\u0107u pre\u017eivjelom borcu kojeg je za Ve\u010dernji list intervjuirao Hassan Haider Diab 2005., on i oko sto pedeset njegovih zemljaka bilo je pod zapovjedni\u0161tvom Fuada \u0160efkobegovi\u0107a u Vojsci spasa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Borci iz Jugoslavije ratovali su sigurno kod Kastela i Jaffe. Kod mjesta Mis al-Jabal poginulo je osam boraca s podru\u010dja Jugoslavije. Samo je poznato ime Slovenca Franca Robotnika. Jusuf Begovi\u0107 je bio kuhar koji je pripremao obroke za trideset pet boraca iz Jugoslavije. Njegov dnevnik obroka je prona\u0161ao Emilo Traubner.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na sirijskoj strani se nisu borili samo Hrvati muslimani ve\u0107 i katolici. Najpoznatiji je bio Mato Dukovac koji je s jo\u0161 \u010detvoricom Hrvata postao instruktor tek osnovanih sirijskih zra\u010dnih snaga. Od oko tisu\u0107u bosanskih i hrvatskih dobrovoljaca zna se pouzdano da su u ratu, osim ve\u0107 spomenutih, sudjelovali: Sead Zup\u010devi\u0107, Elez Dervi\u0161evi\u0107, Asim Barakovi\u0107, Hasan \u0106ustovi\u0107, Safet Ferizovi\u0107, Ramo Kova\u010devi\u0107, Mujo Avdovi\u0107, Sabit Podrug (poginuo). Muhamed Bajraktarovi\u0107 je dobio \u010din te postao potpukovnik.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"960\" height=\"538\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Mato_Dukovac.jpg\" alt=\"Mato Dukovac \u2013 jedan od prvih instruktora sirijskih zra\u010dnih snaga\n\" class=\"wp-image-1800\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Mato_Dukovac.jpg 960w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Mato_Dukovac-300x168.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Mato_Dukovac-768x430.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 960px) 100vw, 960px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Mato Dukovac \u2013 jedan od prvih instruktora sirijskih zra\u010dnih snaga<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jugoslavija je sirijskim vlastima prodala oru\u017eje za sukob s Izraelom, a prema Kamelu Rustomovi\u0107u Tito je poslao i jednu diviziju da se bori na arapskoj strani. Ironijom sudbine samo nekoliko godina nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata nekada\u0161nji neprijatelji na\u0161li su se opet u ratu, ali ovaj put na istoj strani.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">10. o\u017eujka 1949. zavr\u0161io je arapsko-izraelski rat, a samo devetnaest dana poslije, izvr\u0161en je dr\u017eavni udar i smijenjen je predsjednik Shukri al-Quwatli koji je omogu\u0107io ulazak Hrvata u Siriju. Za sirijske Hrvate prilike se drasti\u010dno mijenjaju te se dio njih \u017eeli vratiti u Jugoslaviju. \u0160ekfkija Mufti\u0107 je zastra\u0161ivanjem i prokazivanjem policiji navodnih komunista odvra\u0107ao izbjeglice od mogu\u0107eg povratka. Alija \u0160uljak je uz pomo\u0107 Bratov\u0161tine Sv. Jeronima po\u010deo organizirano prebacivanje u Argentinu. Tijekom cijelog boravka u Siriji, vode\u0107i Hrvati su imali izravnu kurirsku vezu s usta\u0161ama u Argentini. Osim u Argentinu, sirijski Hrvati odlaze u druge zemlje Ju\u017ene Amerike, Ju\u017enu Afriku, Jordan, Irak, Saudijsku Arabiju i Tursku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tih godina se broj Hrvata u Siriji naglo smanjio, a oni preostali osnovali su&nbsp;<em>Dru\u0161tvo Hrvata Damas<\/em>. Samu jezgru dru\u0161tva \u010dinilo je pedesetak osoba na \u010delu s Hasanom \u0106ustovi\u0107em koji je bio i glavni utemeljitelj. Dru\u0161tvo je pokrenulo mjese\u010dnik Hrvatska volja: glasilo Hrvata na Orientu koje je izlazilo od listopada 1949. do svibnja 1952. u Damasku. Osim Hrvatske volje me\u0111u Hrvatima u Siriji \u010ditali su se Hrvatska i Hrvatski karitas koji su izlazili u Buenos Airesu te Danica iz Chicaga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sirijski Hrvati muslimani dolaze u ideolo\u0161ki sukob s Dru\u0161tvom bosansko-hercegova\u010dkih i sand\u017ea\u010dkih Hrvata sa sjedi\u0161tem Londonu. Oni su imali svoje glasilo Svijest te su, za razliku od sirijskih Hrvata koji su bili i ostali prete\u017eno usta\u0161ki nastrojeni, bili bliski HSS-u. Povjerenik londonskog dru\u0161tva u Siriji bio je Elez Sulejman Dervi\u0161, a za Svijest je iz Sirije pisao i Asim Bo\u0161njak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najzna\u010dajniji potez sirijskih Hrvata bio je memorandum koji je upu\u0107en Sveislamskom kongresu u Karachiju 1951. U nastavku slijedi dio teksta iz memoranduma:<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mi upravljamo na\u0161e molbe Motamar-el-Alam-e-Islam, a po njemu cijelom islamskom svijetu da upozna vrlo opasan polo\u017eaj u kojem su Hrvati muslimani, kako smo to eto naprijed opisali. Osobito molimo svu islamsku bra\u0107u, da podupru zahtjeve i potrebe milijuna svoje vjerske bra\u0107e, da bi napokon i oni dobili punu vjersku slobodu. Isto tako molimo, da ih poduprete u njihovu vapaju za slobodnom hrvatskom dr\u017eavom, jer je dr\u017eava jedino jamstvo za svaki budu\u0107i \u017eivot, a osobito u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A kada jednom dobijemo s pomo\u0107u Velikog Alaha svoju nezavisnu dr\u017eavu Hrvatsku mi \u0107emo biti sposobni ne samo odr\u017eati tu najve\u0107u skupinu muslimana u Europi, nego \u0107emo, kao i u pro\u0161losti, biti najbolji tuma\u010di i veza izme\u0111u bratskih naroda i srca Europe.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Potpisali su ga svi va\u017eniji Hrvati muslimani, a ne samo oni iz Sirije. Memorandum nije imao odjeka kakvom su se nadali potpisnici. Poku\u0161ali su pri\u010dom o antimuslimanskoj naravi Jugoslavije izazvati reakcije arapskih zemalja na intervenciju. S vremenom suradnja Jugoslavije i Sirije postaje sve bolja na svim razinama te Jugoslavija poziva izbjeglice na povratak, ali bez zna\u010dajnijih rezultata. Poznat je slu\u010daj Mehmed Had\u017eikapetanovi\u0107a koji se vratio 1962. godine i postao poznati turisti\u010dki vodi\u010d u Gazi Husrev-begovoj d\u017eamiji. Najvatreniji kriti\u010dar jugoslavenske vlasti bio je Alija \u0160uljak koji je pod pritiskom izbjegao iz Sirije u Tursku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Siriji su tako\u0111er bili: Sead Zub\u010devi\u0107, Zvonko Marjanovi\u0107, Eles Dervi\u0161evi\u0107, \u010cedomil \u0106orkalo iz okolice \u0160ibenika, Hakija Had\u017ei\u0107 biv\u0161i poslanik NDH u Budimpe\u0161ti, katoli\u010dki sve\u0107enik Pre\u0161ern, Ibrahim Piri\u0107-Pjani\u0107, \u0160efkija Be\u0161lagi\u0107, Husnija Hrustanovi\u0107, Meho Mehi\u010di\u0107, Hasan \u0160uljak, Salih Balji\u0107, Ibrahim D\u017eini\u0107, Mario Gali\u0107 i Zoran Daki\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tijekom godina dolazi do daljnjeg iseljavanja Hrvata iz Sirije \u010dime zajednica gubi na zna\u010daju. Tamo\u0161nje Dru\u0161tvo Hrvata u Siriji je ostalo pri svojim tvrdim usta\u0161kim stavovima te time biva marginalizirano od ostatka hrvatske emigracije. Od onih koji su ostali i umrli u Siriji najpoznatiji su D\u017eafer Kulenovi\u0107 (1953.) i Hasan \u0106ustovi\u0107 (1982.) Osim Kamela Rustomovi\u0107a vjerojatno postoji jo\u0161 \u017eivih Hrvata i njihovih obitelji koji su ostali u Siriji te se asimilirali u svojoj novoj domovini gdje i danas \u017eive.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Literatura<\/h3>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Hartoch Noam, A History of the Syrian Air Force 1947-1967. 2015.<\/li>\n\n\n\n<li>Benceti\u0107 Lidija, Prikaz pisanja lista Hrvatska volja: glasilo Hrvata na Orijentu (1949. \u2013 1952.) Zbornik Hrvatska izvan domovine. Golden marketing \u2013 Tehni\u010dka knjiga, Zagreb 2015.<\/li>\n\n\n\n<li>\u017divoti\u0107 Aleksandar, Politi\u010dka emigracija iz Jugoslavije u Siriji 1947-1952., Tokovi istorije, god. 16, br. 3-4, 2008.<\/li>\n\n\n\n<li>Imamovi\u0107 Mustafa, Bo\u0161njaci u emigraciji. Monografija bosanskih pogleda 1955-1967, Zurich, 1996.<\/li>\n\n\n\n<li>Drantzman Seth., \u0106ulibrk Jovan. Strange bedfellows: The Bosnians and Yugoslav volunteers in the 1948. War in Israel\/Palestine, Istorija 20. veka, 1\/2009<\/li>\n\n\n\n<li>\u010cuvalo Ante, Hrvatska mala \u0161kola \u201csv. Josipa\u201d \u2013 Album \u2013 Izbjegli\u010dki logor Fermo, CroLibertas, Chicago, Illinois 2015.<\/li>\n\n\n\n<li>Haider Diab Hassan, Usta\u0161e i Titovi borci zajedno ratovali protiv Izraela, Ve\u010dernji list, 23.XII.2005. https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/ustase-i-titovi-borci-zajedno-ratovali-protiv-izraela-814093 (pristupano 20.05.2017.)<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Proboj partizana na Bilogori 29. travnja 1945. natjerao je zapovjednika Grupe armija \u201cE\u201d, generala Alexandera L\u00f6hra na povla\u010denje. Zajedno s Nijemcima povla\u010denje su zapo\u010dele Hrvatske oru\u017eane snage i politi\u010dko vodstvo NDH. Lohr je potpisao kapitulaciju i predao se partizanima u Sloveniji ve\u0107 9. svibnja. Usta\u0161e se nisu predali ve\u0107 nastavljaju oru\u017eanu borbu \u0161est dana nakon [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":30,"featured_media":1798,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[29],"tags":[439,437,438,584,151],"class_list":["post-1797","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politicka-povijest","tag-dzafer-kulenovic","tag-emigracija","tag-hrvatska","tag-hrvatska-povijest","tag-ustase"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1797","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/30"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1797"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1797\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1802,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1797\/revisions\/1802"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1797"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1797"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1797"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}