{"id":1793,"date":"2017-04-14T21:48:00","date_gmt":"2017-04-14T19:48:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=1793"},"modified":"2026-08-12T21:52:56","modified_gmt":"2026-08-12T19:52:56","slug":"kotarski-serijatski-sud-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2017\/kotarski-serijatski-sud-u-zagrebu\/","title":{"rendered":"Kotarski \u0161erijatski sud u Zagrebu"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pro\u0161la je sto i jedna godina od pravnog priznanja Islama u Hrvatskoj. Trebalo je dvadeset godina da s radom po\u010dne zagreba\u010dki Kotarski \u0161erijatski sud. Sud je imao nadle\u017enost nad \u017eenidbom, ostavinskim predmetima i zbrinjavanju malodobne djece muslimana. Dolaskom FNRJ pravna pitanja gra\u0111ana svih vjera potpadaju isklju\u010divo pod gra\u0111anski sud. Danas je u Republici Hrvatskoj mogu\u0107e vjen\u010danje po \u0161erijatskom pravu.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Austro-Ugarska je 1878. godine okupirala Bosnu i Hercegovinu. Vojnom intervencijom pod carsku je vlast do\u0161lo i 450 000 muslimana, koji su \u010dinili 38 % stanovni\u0161tva BiH. Javila se potreba novih vlasti da definiraju sudsku nadle\u017enost u novoj pokrajini u kojoj je ve\u0107 postojao pravni sustav razli\u010dit od europskog. U Osmanskom carstvu su svi sporovi bili u nadle\u017enosti \u0161erijatskog suda. 29. prosinca 1883. donesena je Naredba o ustrojstvu i djelokrugu \u0161erijatskih sudova koji su otada bili nadle\u017eni samo za muslimane i to samo prilikom bra\u010dnih sprova i naslje\u0111ivanja.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160erijatski sud u BiH je ovom naredbom postao dvostupanjski sud za razliku od otomanskih \u0161erijatskih sudova. Kotarski sudovi su bili prvostupanjski, a odluke Vrhovnog \u0161erijatskog suda u Sarajevu su bile drugostupanjske i kona\u010dne. Radi razli\u010ditosti \u0161erijatskog i austro-ugarskog prava sucima koji su zavr\u0161ili \u0161erijatske suda\u010dke \u0161kole nije bilo mogu\u0107e daljnje \u0161kolovanje u ostatku monarhije. To se promjenilo odlukom hrvatske Zemaljske vlade iz 1892. kada se omogu\u0107ilo da \u0161erijatski suci idu na daljenje \u0161kolovanje na Pravni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Prvi bosansko-hercegova\u010dki musliman koji je upisao studij prava na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu bio je Osman Nuri Had\u017ei\u0107 iz Mostara. On se upisao 24. listopada 1893. Do novog zakonskog definiranja polo\u017eaja muslimana, ovaj put na podru\u010dju cijele Austro-Ugarske monarhije, do\u0161lo je usred Prvog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">27. travnja 1916. Islam je postao priznata vjera u Hrvatskoj i Slavoniji. Muslimani su se prema tom zakonu i dalje podvrgavali gra\u0111anskom pravu prilikom sklapanja braka i bra\u010dnih razimirica. U zakonu je previ\u0111eno zasebno ure\u0111enje islamskog \u017eenidbenog prava, me\u0111utim ono do propasti Austro-Ugarske nije izvr\u0161eno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nova dr\u017eava donosi novi ustav i nove zakone. Tako je u Kraljevini SHS odre\u0111eno da na podru\u010dju cijele dr\u017eave gra\u0111ani islamske vjerispovijesti moraju sklapati bra\u010dne zajednice na \u0161erijatskim sudovima. 21. o\u017eujka 1929. progla\u0161en je Zakon o ure\u0111enju \u0161erijatskih sudova i o \u0161erijatskim sucima. U zakonu je postavljen uvjet da se u nekom mjestu osnuje \u0161erijatski sud. Na predvi\u0111enom podru\u010dju nadle\u017enosti suda trebalo je \u017eivjeti pet tisu\u0107a muslimana. Zagreb je bio daleko od te brojke, jer je tada u gradu \u017eivjelo oko tisu\u0107u muslimana. Zagreba\u010dki muftija je u vi\u0161e navrata pisao nadle\u017enim ministarstvima prijedloge osnivanja \u0161erijatskog suda u Zagrebu. 1935. godine u vladi Milana Stojadinovi\u0107a za ministra prometa je postavljen Mehmed Spaho. Zahvaljuju\u0107i njemu zagreba\u010dki muslimani uspijevaju progurati svoje ideje te kona\u010dno krajem godine po\u010dinje s radom Kotarski \u0161erijatski sud u Zagrebu. Sud je bio poseban odjel Kotarskog suda u Zagrebu. Nadle\u017enost suda prostirala se na \u0161iroko podru\u010dje Savske i Dravske banovine. Sudac je posje\u0107ivao ve\u0107a mjesta izvan Zagreba koja su bila u njegovoj nadle\u017enosti prema unaprijed odre\u0111enim terminima. Sud je imao nadle\u017enost nad \u017eenidbom, ostavinskim predmetima i zbrinjavanju malodobne djece muslimana. Prvi sudac bio je \u0106amil Kamari\u0107, koji je imao doktorat iz pravnih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Drugi i posljednji sudac Kotarskog \u0161erijatskog suda bio je Kasim Had\u017ei\u0107. On je imenovan pred sam raspad NDH. U dramati\u010dnim okolnostima vr\u0161io je du\u017enost manje od mjesec dana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kotarski \u0161erijatski sud u Zagrebu bio je pod upravom Vrhovnog \u0161erijatskog suda u Sarajevu. Tako je bilo sve do uspostave Banovine Hrvatske 1939. Tada banske vlasti nastoje osnovati Vrhovni \u0161erijatski sud u Zagrebu. Drugi svjetski rat je sprije\u010dio njegovo osnivanje.&nbsp;Ante Paveli\u0107 je bio blagonaklon prema islamu i muslimanima. Zasigurno je jedan od razloga taj \u0161to je odrastao u Konjicu i poha\u0111ao muslimansku osnovnu \u0161kolu-mekteb. Zahvaljuju\u0107i njemu su Hrvati islamske vjeroispovijesti bili zastupljeni na va\u017enim mjestima u tada\u0161njoj vladi. Za njegove vladavine promjenio se i \u010dlanak 3. Zakona o ure\u0111enju \u0161erijatskih sudova te za njegovo osnivanje vi\u0161e nije bilo potrebno zadovoljiti uvjet od pet tisu\u0107a vjernika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dolaskom Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1946. godine ukidaju se \u0161erijatski sudovi te svi pravni sporovi muslimana potpadaju pod gra\u0111anske sudove.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Republici Hrvatskoj je od 2003. Obiteljskim zakonom te ugovorom s Islamskom zajednicom omogu\u0107eno sklapanje braka prema \u0161erijatskom pravu. Vjen\u010danje se obavlja pred slu\u017ebenikom Islamske zajednice-imamom. Takav brak je pravno valjan te nije potrebno ponovno vjen\u010danje pred dr\u017eavnim organom-mati\u010darem.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Literatura<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Hasanbegovi\u0107, Zlatko.\u00a0<em>Islam i Bo\u0161njaci muslimani u Zagrebu 1878\u20131941. Pravni polo\u017eaj vjere i oblikovanje zajednice<\/em>. Zbornik \u201cHrvati i manjine u Hrvatskoj: moderni identiteti\u201d, AZOO, Zagreb, 2014.. URL:\u00a0<a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200725061547\/http:\/\/www.azoo.hr\/images\/izdanja\/manjine\/09\">http:\/\/www.azoo.hr\/images\/izdanja\/manjine\/09<\/a>\u00a0(pristupano: 5.3.2017.)<\/li>\n\n\n\n<li>Hasanbegovi\u0107, Zlatko.\u00a0<em>Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja.<\/em>\u00a0Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007. str. 154-167<\/li>\n\n\n\n<li>Kar\u010di\u0107, Fikret.\u00a0<em>Pitanje primjene \u0161erijatskog prava kroz historiju Bo\u0161njaka<\/em>. Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport, 23.5.2015. URL:\u00a0<a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200725061547\/https:\/\/akos.ba\/pitanje-primjene-serijatskog-prava-kroz-historiju-bosnjaka\/\">https:\/\/akos.ba\/pitanje-primjene-serijatskog-prava-kroz-historiju-bosnjaka\/<\/a>\u00a0(pristupano: 5.3.2017.)<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pro\u0161la je sto i jedna godina od pravnog priznanja Islama u Hrvatskoj. Trebalo je dvadeset godina da s radom po\u010dne zagreba\u010dki Kotarski \u0161erijatski sud. Sud je imao nadle\u017enost nad \u017eenidbom, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":30,"featured_media":1795,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[30],"tags":[436,435,112],"class_list":["post-1793","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvena-povijest","tag-islam","tag-serijat","tag-zagreb"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1793","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/30"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1793"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1793\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1796,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1793\/revisions\/1796"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1795"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1793"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1793"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1793"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}