{"id":1790,"date":"2020-05-25T21:45:00","date_gmt":"2020-05-25T19:45:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=1790"},"modified":"2026-08-12T21:48:45","modified_gmt":"2026-08-12T19:48:45","slug":"muzej-gube-potencijal-za-mracni-turizam-u-metkovicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2020\/muzej-gube-potencijal-za-mracni-turizam-u-metkovicu\/","title":{"rendered":"Muzej gube \u2013 potencijal za mra\u010dni turizam u Metkovi\u0107u"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ljudska fascinacija smr\u0107u stara je koliko i samo \u010dovje\u010danstvo. Organizirana, masovna eksploatacija ove fascinacije naziva se mra\u010dni turizam (DarkTourism). Termin su 1996. godine skovali John Lennon i Malcolm Foley u svojoj knjizi&nbsp;<em>Dark Tourism: The Attraction of Death and Disaster<\/em>. Istozna\u010dnice su&nbsp;<em>Thanatourism<\/em>&nbsp;i<em>&nbsp;Black spot Tourism<\/em>. Atrakcije mra\u010dnog turizma su ve\u0107e \u0161to je smrt koja se dogodila na lokalitetu masovnija i brutalnija. Posje\u0107uju\u0107i mjesta masovnih zlo\u010dina i velikih katastrofa turisti se susre\u0107u sa smr\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mra\u010dni turizam se u Hrvatskoj mo\u017ee ponuditi kao dodatak ve\u0107 provjerenoj turisti\u010dkoj ponudi. Ovakav oblik privla\u010denja gostiju bi kao svoju priliku trebali prepoznati turisti\u010dki pasivni krajevi kao Dalmatinska Zagora, Slavonija i Zagorje. Metkovi\u0107 je grad s nedovoljno iskori\u0161tenim turisti\u010dkim potencijalom. Uslijed nedovoljno profitabilnog brendiranja grada (mandarine i maraton la\u0111a) koji nije doprinio omasovljavanju turizma u Metkovi\u0107u potrebna je posve nova ponuda koja bi grad izdvojila od ostatka Dalmacije i u\u010dinila ga privla\u010dnim posjetiteljima tijekom cijele godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ideja obnove&nbsp;<em>Gubavih ku\u0107a&nbsp;<\/em>kao turisti\u010dkog lokaliteta stara je vi\u0161e desetlje\u0107a, a neke stranke su ju iskoristile kao dio svog programa prilikom predizborne kampanje. U ovom kratkom \u010dlanku se predla\u017ee model budu\u0107eg brendiranja za kojeg autor vjeruje da \u0107e polu\u010diti najbr\u017ei i najve\u0107i uspjeh. Prilikom promi\u0161ljanja nadle\u017enih institucija o strategiji razvoja (i o tome treba razmi\u0161ljati) potrebno je imati na umu da pri\u010da o&nbsp;<em>Gubavim ku\u0107ama<\/em>&nbsp;nije dovoljno poznata izvan u\u017eeg lokalnog okvira. Kako bi se ovo promijenilo bila bi potrebna ve\u0107a materijalna ulaganja u marketing. Zato bi najsvrsishodnije bilo budu\u0107i muzej posvetiti globalno poznatom fenomenu te otvoriti tematski&nbsp;<em>Muzej gube<\/em>. Bilo bi va\u017eno da obnovljeni lokalitet ponese upravo taj op\u0107i naziv umjesto naziva lokaliteta&nbsp;<em>Gubave ku\u0107e<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uz standardnu muzejsku postavu odnosno obnovu autenti\u010dnog izgleda bolesni\u010dkih soba nu\u017eno je u skladu s muzejskim trendovima multimedijalno popratiti bolest kroz povijesni pregled od biblijskih vremena do dana\u0161njih dana na svim kontinentima. Globalna pojava kao \u0161to je guba bi se na prikladan na\u010din povezala s lokalnom povije\u0161\u0107u kroz osobne pri\u010de bolesnika koji su boravili na lokalitetu. Na ovaj na\u010din bolest bi dobili ljudsko lice te bi kroz intimne pri\u010de potaknuli posjetitelja na suosje\u0107anje te katarzu. Otvaranjem&nbsp;<em>Muzeja gube<\/em>&nbsp;Metkovi\u0107 bi se istaknuo u muzejskog ponudi Dalmacije i Hrvatske, pa i \u0161ire. Velika prednost je upravo u tome \u0161to se zasad jedini muzej posve\u0107en ovoj bolesti nalazi u Bergenu u Norve\u0161koj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posjet muzeju bio bi dio turisti\u010dke ponude za jednodnevni, ili poludnevni izlet. Stoga bi ciljana skupina bili oni turisti koji odsjedaju u blizini. U ljetnim mjesecima bili bi to posjetitelji koji ljetuju na obali od Dubrovnika do Splita. Tako\u0111er bi se fokus marketinga usmjerio i na turiste koji posje\u0107uju Mostar i Me\u0111ugorje. Mogu\u0107e je&nbsp;<em>paketiranje&nbsp;<\/em>mra\u010dnog sa svijetlim turizmom ukoliko se posjet&nbsp;<em>Muzeju gube<\/em>&nbsp;uvrsti u turisti\u010dki paket doline Neretve u kojem su ve\u0107 foto-safari i posjet planta\u017eama mandarina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Skica za SWOT analizu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table class=\"has-fixed-layout\"><tbody><tr><td><strong>Snage<\/strong><br>povijesna pozadina pri\u010de<br>jedinstvenost ponude<\/td><td><strong>Slabosti<\/strong><br>nepoznatost izvan lokalnih okvira<br>ru\u0161evno stanje<\/td><\/tr><tr><td><strong>Prilike<\/strong><br>blizina turisti\u010dkih centara (Me\u0111ugorje i Dubrovnik)<br>mogu\u0107nost posjeta cijele godine<\/td><td><strong>Prijetnje<\/strong><br>nedostatak prometne infrastrukture (prilaz i parking)<br>udaljenost od centra grada (pola sata pje\u0161ice)<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljudska fascinacija smr\u0107u stara je koliko i samo \u010dovje\u010danstvo. Organizirana, masovna eksploatacija ove fascinacije naziva se mra\u010dni turizam (DarkTourism). Termin su 1996. godine skovali John Lennon i Malcolm Foley u svojoj knjizi&nbsp;Dark Tourism: The Attraction of Death and Disaster. Istozna\u010dnice su&nbsp;Thanatourism&nbsp;i&nbsp;Black spot Tourism. Atrakcije mra\u010dnog turizma su ve\u0107e \u0161to je smrt koja se dogodila na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":30,"featured_media":1792,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[33],"tags":[433,434,432],"class_list":["post-1790","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-svakodnevice","tag-guba","tag-gubave-kuce","tag-metkovic"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1790","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/30"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1790"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1790\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1791,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1790\/revisions\/1791"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1792"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1790"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1790"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1790"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}