{"id":177,"date":"2016-01-24T10:49:00","date_gmt":"2016-01-24T09:49:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=177"},"modified":"2026-08-15T11:54:30","modified_gmt":"2026-08-15T09:54:30","slug":"nastava-povijesti-i-popularna-kultura-vlastiti-primjeri-2-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2016\/nastava-povijesti-i-popularna-kultura-vlastiti-primjeri-2-dio\/","title":{"rendered":"Nastava povijesti i popularna kultura: vlastiti primjeri (2. dio)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pro\u0161le sam \u0161kolske godine <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2015\/nastava-povijesti-i-popularna-kultura-vlastiti-primjeri-1-dio\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">napisao svoje ideje<\/a> za nastavu povijesti \u0161estog i osmog razreda s posebnim osvrtom na drugo polugodi\u0161te. Sada slijedi svojevrstan nastavak u kojemu \u0107u obraditi prvo polugodi\u0161te petog i sedmog razreda.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao \u0161to je poznato u petom se razredu po\u010dinje s najstarijim razdobljem ljudske pro\u0161losti \u2013 prapovijesti. Koristili smo razli\u010dite filmske uratke koji su pomogli vizualizaciji povijesne stvarnosti. Tako se za paleolitik mogu pogledati dijelovi animiranog filma Ledeno doba te uklju\u010diti u\u010denike u raspravu o klimi, \u017eivotu ljudi i \u017eivotinjama koje susre\u0107u u filmu, potom usporediti s onim \u0161to radimo na nastavi. Za istu nastavnu jedinicu mogu\u0107e je koristiti neki od filmova o Kremenku. Ova je fran\u0161iza u\u010denicima jako bliska pa se mo\u017ee zadati grupni rad. Tako \u0107e jedna grupa u\u010denika obraditi Freda Kremenka, druga Vilmu Kremenko, tre\u0107a Barneya Kamenka, a \u010detvrta Beti Kamenko. Nakon pogledane epizode, u\u010denici u grupi rade plakat o pojedinom liku koriste\u0107i sljede\u0107e parametre: 1. Opis lika, 2. Osobine lika, 3. Svakodnevni \u017eivot. \u0160to se ti\u010de neolitika, kolegica Marija Mihaljevi\u0107 iz Gradskog muzeja Nove Gradi\u0161ke mi je dala ideju o kori\u0161tenju plastelina (ili glinamola) pri izrade razli\u010ditih ritona, kultnih predmeta i \u017eivotinja iz neolitika. U\u010denici na temelju niza slikovnih predlo\u017eaka odabiru \u0161to \u0107e raditi od plastelina. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posljednja jedinica iz prapovijesti obra\u0111uje \u017eeljezno doba i Kelte. Budu\u0107i da su najpoznatiji Kelti Asterix i Obelix, u\u010denicima dajem zada\u0107u Da sam ja Asterix\/Obelix\u2026 U\u010denici sami odlu\u010duju ho\u0107e li gledati igrane filmove, animirane filmove, \u010ditati stripove, zaigrati poneku od dru\u0161tvenih ili ra\u010dunalnih igara o navedenom dvojcu kako bi prikupili informacije. Doma\u0107a se zada\u0107a realizira kao sastav \u0161to bi u\u010denik radio kao Asterix ili Obelix. Ukoliko u\u010denik \u017eeli, mo\u017ee obraditi neki drugi lik iz Asterixa i Obelixa. Nastavna cjelina Prapovijest bazira se materijalnim povijesnim izvorima. Zato je arheologija veoma va\u017ena za ovo podru\u010dje pa je treba predo\u010diti u\u010denicima. Veoma jednostavan na\u010din je ra\u010dunalna igra Excavate (dostupna <a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200725063053\/http:\/\/www.newgrounds.com\/portal\/view\/662985\">na ovoj stranici<\/a>). Radi se o besplatnoj igri koju su kreirali poljski programeri i na po\u010detku ste voditelj arheolo\u0161kog terena na starom groblju. Dobivate dozvolu za istra\u017eivanja 14 dana i birate svoj stru\u010dni tim od 4 \u010dlana. Pri tome treba paziti na osobine i vje\u0161tine svakog \u010dlana (izdr\u017eljivost, karizma, intelekt i percepcija). Slijedi odabir alata koji su potrebni (mape, rukavice, svjetiljka, lopate, dronovi itd.) ovisno o potrebama i novcu kojeg imate. Ulazite u igru i kre\u0107e istra\u017eivanje, prvo kopate, zatim tra\u017eite nalaze pa ih \u010distite i dokumentirate te \u0161aljete u laboratorij. Tijekom igre dolaze razli\u010diti zahtjevi (susret s medijima, posjet policije, gradona\u010delnika, konzervatora itd.) te problemi (kra\u0111a, iscrpljivanje radnika, uni\u0161tenje pojedinih dijelova lokaliteta). Igra je dinami\u010dna i lako razumljiva (upute su na engleskom, ali dovoljno jasne za u\u010denike). Cilj igre je otkopati cijeli lokalitet, evidentirati sve nalaze i onda se ide na sljede\u0107e razine igre. Ova je igra dosta realisti\u010dna te dobro prikazuje proces arheolo\u0161kih istra\u017eivanja. Na igru me uputio prijatelj i zaljubljenik u pro\u0161lost Filip Maksan.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U drugoj cjelini Civilizacije prvih pisama realizirali smo tri ideje. Prva je izgradnja piramide po uzoru na one u Egiptu. Dakle, u\u010denici su radili piramide od razli\u010ditih materijala (naj\u010de\u0161\u0107e papir i karton) te su vizualizirali kako su izgledale piramide. Druga je ideja vezana uz pisma. Tako su u\u010denici tra\u017eili razli\u010dita pisma sukladno gradivu i ud\u017ebeniku, zatim koristili enciklopedije i leksikone kako bi doznali vi\u0161e o tome te potom pisali svoje ime, imena prijatelja, naziv \u0161kole i grada te rije\u010di povijest, civilizacija ili nazive pojedinih dr\u017eava na tim pismima. Tako\u0111er, na stranici Classtools radili smo Fakebook \u2013 la\u017enu ina\u010dicu Facebooka gdje su u\u010denici stvarali profile povijesnih li\u010dnosti pa su tako o\u017eivljeni Hamurabi, Nabukodonosor, Kir Veliki, Darije Veliki, Konfucije, Buda i drugi. Kako bi napravili \u0161to bolje i detaljnije profile, u\u010denici su trebali saznati tko su bili suvremenici navedene osobe, prijatelji, roditelji, bra\u0107a i sestre. Uz to, potra\u017eili su sukladno mogu\u0107nostima izjave ili hobije tih osoba kako bi dobili \u0161to bolju sliku i informacije o osobi \u010diji profil izra\u0111uju. Ponavljanje ovih dviju cjelina radili smo kao kratke videe koriste\u0107i Paperslide \u0161to zna\u010di da je jedna skupina u\u010denika nacrtala pri\u010du koja se sastojala od osnovnih dijelova iz svake nastavne jedinice. Druga skupina je napisala tekst sukladno tim slikama. Tre\u0107a je skupina pripremila snimatelja i mobitel, te je pripremila jednog \u010dita\u010da teksta. Snimljeni su Paperslidei od nekoliko minuta koji \u0107e uskoro biti dostupni online.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvo polugodi\u0161te obilje\u017eeno je brojnim zanimljivim temama koje se mogu povezati s popularnom kulturom. Nastava povijesti uvelike je obilje\u017eena junacima (politi\u010darima i vojskovo\u0111ama), a mu\u0161karci dominiraju i u kulturnim temama (ve\u0107ina knji\u017eevnika, umjetnika i znanstvenika su mu\u0161karci) stoga je vi\u0161e nego pozitivno osvje\u017eenje obrada dvaju velikih vladarica: Marija Terezija i Katarina II. Velika. Obradili smo ih koriste\u0107i dru\u0161tvene mre\u017ee, a posebno Pinterest. Na taj su na\u010din u\u010denici doznali o \u017eivotu i radu kroz vizualne povijesne izvore. Ilustracije smo prikupili putem interneta (kori\u0161tene su pouzdane stranice). Povijest postanka SAD-a napravili smo kao mentalnu mapu u programu Mindomo. Prvu informaciju o ovom programu dobio sam na seminaru u Zagrebu na radionicu kolege Miroslava \u0160a\u0161i\u0107a. U\u010denici su napravili mentalnu mapu o SAD-u koriste\u0107i pojmove i procese iz ud\u017ebenika, ali smo to dodatno pro\u0161irili analiziraju\u0107i va\u017ene li\u010dnosti (George Washington, Benjamin Franklin, Thomas Jefferson i drugi), zatim temeljem popularne kulture (kauboji i indijanci, Lucky Luke, Billy the Kidd i drugi) te smo pro\u0161irili na proizvode, pojmove i stvari iz SAD-a koji \u010dine na\u0161u svakodnevicu ili nas podsje\u0107aju na SAD (Coca Cola, McDonalds, Hollywood, Kip slobode, Oscar, NBA, NHL i brojne druge stvari). Ideja je bila predo\u010diti kako i za\u0161to se SAD od tek oslobo\u0111ene kolonije razvio u vode\u0107u zemlju svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Devetnaesto stolje\u0107e obilje\u017eavaju nacije i ideologije. Temu nacionalnih preporoda na primjeru slovenskog narodnog preporoda odradili smo po uzoru na televizijsku emisiju Piramida. Dakle, tri su u\u010denika odabrala jednog od slovenskih preporoditelja (France Pre\u0161ern, Janez Bleiweiss, Stanko Vraz), jedan je u\u010denik bio voditelj, jedan mjeritelj vremena, a troje su suci. U\u010denici su pripremili svog lika i istra\u017eili njegovu politi\u010dku pozadinu i stavove. Na\u0161a je emisija trajala 45 minuta tj. jedan \u0161kolski sat. Svaki je u\u010denik imao uvodno izlaganje, zatim su uslijedila pitanja voditelja, pa pitanja publike zatim moja pitanja i na kraju zavr\u0161no izlaganje prije glasovanja. Tijekom rasprava u\u010denici su imali pravo na tri replike. \u0160to se ti\u010de ideologija, u\u010denici su istra\u017eili \u010detiri ideologije (konzervativizam, liberalizam, socijalizam, anarhizam) kroz razli\u010dite povijesne izvore, a budu\u0107i da je tada bila u jeku predizborna kampanja trebali su primijetiti obilje\u017eja pojedinih ideologija u suvremenim politi\u010dkim strankama u Hrvatskoj. Izradili su Powerpoint ili Prezi prezentacije o pojedinim ideologijama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posljednja stvar koju smo radili je revolucija 1848. Pripremio sam radionicu pod nazivom 1848. u Po\u017ee\u0161koj \u017eupaniji, a pod teme su bile: Svetozar Ku\u0161evi\u0107 (literatura: Po\u017ee\u0161ki leksikon), Ivan \u0160vear (literatura: tekstovi Julija Kempfa, Dragutina Pavli\u010devi\u0107a i moj tekst), Vjekoslav Babuki\u0107 (literatura: Po\u017ee\u0161ki leksikon, posljednji svezak Radova Zavoda za znanstveni i umjetni\u010dki rad HAZU u Po\u017eegi), dopreporodno doba (literatura: tekstovi Branka Koli\u0107a i Filipa Potrebice), Jela\u010di\u0107 u Po\u017eegi (literatura: Julije Kempf, Po\u017eega) te 1848.-1849. u Po\u017eegi (literatura: tekstovi Filipa Potrebice, Julija Kempfa). U\u010denici su bili podijeljeni u skupine sukladno znanju i ocjenama iz povijesti tako su skupinu koja je obra\u0111ivala Svetozara Ku\u0161evi\u0107a dobili u\u010denici koji ima dovoljnu ocjenu iz povijesti, dok je skupina 1848.-1849. u Po\u017eegi bila sastavljena od onih s odli\u010dnom ocjenom. Ova je diferencija napravljena zbog slo\u017eenosti gra\u0111e i procesa te te\u017eine literature. Radionica je predvi\u0111ena za dva \u0161kolska sata, pri \u010demu je 10 minuta uvod i podjela na skupine, 50 minuta obrada literature, 10 priprema za izlaganje, a posljednjih 20 minuta teku izlaganja svake od pojedinih grupa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo su primjeri koje sam koristio za prva polugodi\u0161ta petih i sedmih razreda. Nikako nisu obvezuju\u0107i ni jedini primjeri povezivanja popularne kulture i povijesti za navedena razdoblja. U narednom, tre\u0107em dijelu obradit \u0107u drugo polugodi\u0161te petih i sedmih razreda.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text is-stacked-on-mobile\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"800\" height=\"457\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/ucenici-skavu.jpg\" alt=\"Veseli u\u010denici\" class=\"wp-image-547 size-full\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/ucenici-skavu.jpg 800w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/ucenici-skavu-300x171.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/ucenici-skavu-768x439.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 800px) 100vw, 800px\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Javite nam se sa svojim primjerima dobre prakse. Podijelite iskustvo, dobre i one malo izazovnije detalje, kako bi ohrabrili kolegice i kolege. <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/hrvatski-povijesni-portal\/predstavite-svoje-i-ucenicke-radove-i-projekte\/\">Pogledajte detalje<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pro\u0161le sam \u0161kolske godine napisao svoje ideje za nastavu povijesti \u0161estog i osmog razreda s posebnim osvrtom na drugo polugodi\u0161te. Sada slijedi svojevrstan nastavak u kojemu \u0107u obraditi prvo polugodi\u0161te petog i sedmog razreda.<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":178,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[66],"class_list":["post-177","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nastavna-praksa","tag-racunalne-igre"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=177"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2473,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/177\/revisions\/2473"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/178"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=177"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=177"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=177"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}