{"id":167,"date":"2015-08-29T10:37:00","date_gmt":"2015-08-29T08:37:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=167"},"modified":"2026-08-15T11:54:38","modified_gmt":"2026-08-15T09:54:38","slug":"nastava-povijesti-i-popularna-kultura-vlastiti-primjeri-1-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2015\/nastava-povijesti-i-popularna-kultura-vlastiti-primjeri-1-dio\/","title":{"rendered":"Nastava povijesti i popularna kultura: vlastiti primjeri (1. dio)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao relativno mlad i neiskusan nastavnik u osnovnoj \u0161koli, \u010desto po\u017eelim u\u010diniti povijest kao nastavni predmet zanimljivim. Pitanje je \u0161to zna\u010di zanimljiv i za\u0161to povijest ne bi bila zanimljiva? Prije svega, pod zanimljivim u ovom kontekstu smatram uvo\u0111enje pojedinih stvari iz popularne kulture \u010dime se nastava dodatna aktualizira i povezuju se povijesni problemi s poznatim aspektima i popularnom kulturom. Me\u0111utim, \u017eelim napomenuti jo\u0161 dvije stvari: prvo, neke ideje koje smo radili na nastavi povijesti nisu isklju\u010divi plod mojeg kreativnog razmi\u0161ljanja nego sam ih \u010duo, vidio ili pro\u010ditao od drugih pa \u0107u se potruditi i to navesti, a drugo, predavao sam \u0161estima i osmim razredima pa je provedba vezana uz nastavne planove i programe tih godina.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U \u0161estom sam razredu proveo svega dvije ideje. Prva je bila ukomponiranije serije Sulejman Veli\u010danstveni u nastavu povijesti. Poznato je kako radimo Osmansko carstvo tijekom \u0161kolske godine i na vi\u0161e se mjesta spominje sultan Sulejman. To sam iskoristio na sljede\u0107i na\u010din: u\u010denici su morali odgledati dio serije (dogovor je bio jedna epizoda po izboru po u\u010deniku, \u0161to nije preveliki problem jer su gotovo sve epizode s hrvatskim prijevodom dostupne na Youtube-u) i poku\u0161ati popisati koji se likovi spominju, prona\u0107i spominjemo li ih na nastavi (bilje\u017enica, ud\u017ebenik i radna bilje\u017enica). Nakon pronalaska likova, u\u010denici su vidjeli na koji ih se na\u010din spominje u bilje\u017enici i nastavi, a na koji u seriji. Budu\u0107i da se ve\u0107ina likova ne spominje, za te su likove istra\u017eili po internetu. Zatim smo imali zajedni\u010dku prezentaciju. Na kraju smo poku\u0161ali likove\/povijesne li\u010dnosti povezati sa Sulejmanom u seriji i stvarnosti. Druga je ideja vezana uz renesansu. Du\u017ean sam napomenuti i zahvaliti mojoj dragoj prijateljici i suradnici Mariji Marjanovi\u0107 koja je prva spomenula ovakvu mogu\u0107nost i time me motivirala da poku\u0161am isto. Poznato je da je Michelangelo jedan od najzna\u010dajnih renesansnih autora koji je karijeru izgradio me\u0111u ostalim i oslikavanjem Sikstinske kapele. Nas nije zanimalo \u0161to je Michelangelo slikao, ve\u0107 kako je slikao pa su u\u010denici poku\u0161ali slikati poput Michelangela \u0161to zna\u010di da su u\u010denici le\u017eali na podu (stavljena je deka), a papir A3 bio je zalijepljen s donje strane \u0161kolske klupe te su u\u010denici dobili predlo\u017eak (pojedino Michelangelovo djelo iz Sikstinske kapele) s ciljem da ga precrtaju. Obzirom da se radi o djeci od oko 12 godina dogovoreno da u\u010denici legnu u paru i svatko crta jedan dio slike te se izmjenjuju svakih pet minuta. Na raspolaganju smo imali blok sati povijesti. Jasno je da razredna slika (jer su svi radili na istoj slici) nije bila umjetni\u010dko ostvarenje, ali je bila dobar primjer zajedni\u010dkog rada i memoriranja na\u010dina rada renesansnog slikara.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U osmim sam razredima proveo znatno vi\u0161e ideja \u2013 pet. Prve su ideje bile vezane uz Hladni rat. Vjerojatno jedan od najpopularnijih filmskih serijala tijekom druge polovice 20. stolje\u0107a je James Bond. Budu\u0107i da je tipi\u010dan produkt hladnoratovske propagande, bilo je \u0161teta ne iskoristiti ga u nastavi. U svakom osmom razredu jedan je u\u010denik odabran da pogleda jedan film o Jamesu Bondu (pod uvjetom da film bude snimljen do 1990.). U\u010denici su birali razli\u010dite filmove (U slu\u017ebi Njenog veli\u010danstva, \u0160pijun koji me volio, Octopussy, Dozvola za ubojstvo, \u017divi i pusti umrijeti) te su objasnili radnju filma i poku\u0161ali odgonetnuti povijesnu pozadinu iza filma (koja je glavna tema, tko su negativci, a tko pozitivci itd.). Drugi je aspekt tako\u0111er vezan uz Hladni rat. Ideja je simulirati sjednicu Op\u0107e skup\u0161tine UN-a tijekom Hladnog rata. U\u010denici su dobili pojedinu zemlju (razli\u010dite pripadnice zapadnog i isto\u010dnog bloka te pokreta nesvrstanih) i dnevni red (Sueska kriza, Arapsko \u2013 izraelski rat, &nbsp;Kubanska kriza, Ma\u0111arska revolucija, Pra\u0161ko prolje\u0107e, Berlinska kriza). Tijekom 15-ak dana pripreme u\u010denici su istra\u017eili svoju zemlju i pripremili se za zasjedanje i raspravu o svakoj od pojedinih to\u010daka. Sljede\u0107a hladnoratovska ideja je debata. Proveo sam je u dva razreda s dvije teze (SAD je kriv za Hladni rat, SSSR je kriv za Hladni rat). Debata je ra\u0111ena po Karl Popper formatu i sudjelovalo je 6 u\u010denika (troje u afirmacijskoj, troje u negacijskoj grupi). Sljede\u0107a ideja plod je mog prisustvovanja na radionici kolegice Helene Miljevi\u0107 Pavi\u0107. Kolegica je detaljno razradila odr\u017eavanje izbora za ameri\u010dkog predsjednika poslije Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata. U\u010denici su podijeljeni na grupe od tri u\u010denika (jedan je kandidat za predsjednika, jedan je najavljiva\u010d kandidata, a jedan je \u010dlan izbornog povjerenstva). Potom imaju zadatak napisati predsjedni\u010dki predizborni govor i potom ga pro\u010ditati. Nakon toga se odr\u017eavaju tajni izbori (uputa je da grupa ne smije glasati za svog kandidata) te se progla\u0161ava predsjednik ili predsjednica SAD-a. Ovu veoma dobru ideju kolegice Miljevi\u0107 Pavi\u0107 primijenio sam na hladnoratovske prilike i izbor predsjednika u Hladnom ratu. Posljednja ideja koja nema veze s Hladnim ratom, ve\u0107 s Jugoslavijom je do\u0161la relativno iznenada. Naime, u trenutcima kad je HRT po\u010deo prikazivati seriju Crno \u2013 bijeli svijet koja se doti\u010de razdoblja osamdesetih godina i formiranja novog vala. Odabrani su u\u010denici trebali pogledati svih 12 epizoda, opisati tijek i radnju serije. Nakon obja\u0161njavanja konteksta nastajanja novog vala, uo\u010davanja pojedinih pogre\u0161aka u seriji te politi\u010dke pozadine osamdesetih, organizirali smo slu\u0161aonicu novovalnih pjesama i grupa. U\u010denici su pokazali velik interes za takvu vrstu glazbe, no s druge strane na moje dosta veliko iznena\u0111enje, primjetno kako u\u010denici nemaju previ\u0161e informacija o toj glazbi (ilustracije radi, ve\u0107ina nije \u010dula za Johnnyja \u0160tuli\u0107a).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ove su ideje samo natruhe svih mogu\u0107nosti koje su javljaju sukladno gradivu \u0161estog i osmog razreda osnovne \u0161kole. Budu\u0107i da sam radio tek u drugom polugodi\u0161tu, na\u017ealost, pojedine zanimljive teme (npr. Hrvatski rani srednji vijek, Velika geografska otkri\u0107a, Totalitarni sustavi itd.) nisam stigao obraditi na gore navedeni na\u010din. Nadam se da \u0107e ove ideje pomo\u0107i kolegama da i oni na sli\u010dan na\u010din oblikuju svoju nastavu. Jo\u0161 se jednom zahvaljujem kolegicama koje su na direktan i indirektan na\u010din pomogle oblikovati ideje ili dale klju\u010dan poticaj za realizaciju istih.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text is-stacked-on-mobile\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"800\" height=\"457\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/ucenici-skavu.jpg\" alt=\"Veseli u\u010denici\" class=\"wp-image-547 size-full\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/ucenici-skavu.jpg 800w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/ucenici-skavu-300x171.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/ucenici-skavu-768x439.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 800px) 100vw, 800px\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Javite nam se sa svojim primjerima dobre prakse. Podijelite iskustvo, dobre i one malo izazovnije detalje, kako bi ohrabrili kolegice i kolege. <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/hrvatski-povijesni-portal\/predstavite-svoje-i-ucenicke-radove-i-projekte\/\">Pogledajte detalje<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kao relativno mlad i neiskusan nastavnik u osnovnoj \u0161koli, \u010desto po\u017eelim u\u010diniti povijest kao nastavni predmet zanimljivim. Pitanje je \u0161to zna\u010di zanimljiv i za\u0161to povijest ne bi bila zanimljiva? Prije svega, pod zanimljivim u ovom kontekstu smatram uvo\u0111enje pojedinih stvari iz popularne kulture \u010dime se nastava dodatna aktualizira i povezuju se povijesni problemi s poznatim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":168,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[71],"class_list":["post-167","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nastavna-praksa","tag-iz-nastavne-prakse"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/167","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=167"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/167\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2474,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/167\/revisions\/2474"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/168"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=167"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=167"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=167"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}