{"id":1577,"date":"2025-04-22T10:14:00","date_gmt":"2025-04-22T08:14:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=1577"},"modified":"2026-08-12T10:21:36","modified_gmt":"2026-08-12T08:21:36","slug":"kako-je-america-first-oblikovao-politiku-i-predrasude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2025\/kako-je-america-first-oblikovao-politiku-i-predrasude\/","title":{"rendered":"Kako je \u201cAmerica First\u201d oblikovao politiku i predrasude"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Slogan &#8220;America First&#8221; na prvi pogled mo\u017ee zvu\u010dati kao poziv na patriotizam, ali njegova povijest skriva puno mra\u010dniju pri\u010du. Od propagande Ku Klux Klana i izolacionisti\u010dkih poruka Charlesa Lindbergha, preko antisemitizma Henryja Forda, pa sve do suvremenih politi\u010dkih poruka koje odzvanjaju starim ideologijama \u2013 ovaj slogan bio je vi\u0161e od obi\u010dne parole. U novom \u010dlanku otkrivamo kako je &#8220;America First&#8221; kroz desetlje\u0107a postajao simbol isklju\u010divosti, netrpeljivosti i politi\u010dke manipulacije.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije.jpg\" alt=\"Preporu\u010deni sadr\u017eaj za u\u010denike gimnazije\" class=\"wp-image-976\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije-768x98.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Slogan <em>&#8220;America First&#8221;<\/em> (Prvo Amerika) postao je vrlo popularan po\u010detkom 20. stolje\u0107a, posebno tijekom 1920-ih. U to vrijeme do\u0161lo je do ponovnog ja\u010danja rasisti\u010dke organizacije Ku Klux Klan (KKK), koja je ovaj slogan koristila kao dio svoje propagande. Ku Klux Klan (KKK) je ameri\u010dka rasisti\u010dka i ekstremisti\u010dka organizacija osnovana u 19. stolje\u0107u, poznata po promicanju nadmo\u0107i bijelaca, nasilju nad Afroamerikancima i drugim manjinama te protivljenju imigraciji, katolicima i \u017didovima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za njih, &#8220;America First&#8221; zna\u010dilo je odr\u017eavanje nadmo\u0107i bijelaca i isklju\u010divanje imigranata, katolika, \u017didova i Afroamerikanaca iz punopravnog sudjelovanja u ameri\u010dkom dru\u0161tvu. Slogan je bio dio \u0161ireg <em>nativisti\u010dkog <\/em>pokreta koji je zagovarao ograni\u010davanje imigracije i odr\u017eavanje segregacije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krajem 1930-ih osnovan je <em>America First Committee<\/em> (Odbor &#8220;Prvo Amerika&#8221;), koji se protivio ulasku SAD-a u Drugi svjetski rat. Jedan od najpoznatijih predstavnika bio je poznati pilot <strong>Charles Lindbergh<\/strong>. Iako je bio nacionalni heroj, njegovi govori \u010desto su sadr\u017eavali antisemitske poruke \u2013 optu\u017eivao je \u017didove da poti\u010du SAD na ulazak u rat. U govoru iz 1941. u Des Moinesu rekao je da &#8220;Britanci, \u017didovi i administracija predsjednika Roosevelta&#8221; guraju Ameriku prema sukobu, \u010dime je otvoreno sumnji\u010dio ameri\u010dke \u017didove za nelojalnost. Lindberghova retorika bila je sli\u010dna nacisti\u010dkoj propagandi, zbog \u010dega su ga nacisti hvalili kao &#8220;prijatelja Njema\u010dke&#8221;. Godine 1938. \u010dak je primio medalju od nacisti\u010dke vlade \u2013 priznanje koje nikada nije vratio.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jo\u0161 jedan istaknuti \u010dlan pokreta bio je Gerald L. K. Smith, evangeli\u010dki propovjednik i politi\u010dar krajnje desnice, poznat po svojim rasisti\u010dkim i antisemitskim stavovima. I on je koristio slogan &#8220;America First&#8221; kako bi promovirao ideju kr\u0161\u0107anske i nacionalisti\u010dke Amerike.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Industrijalac <strong>Henry Ford<\/strong>, poznat po proizvodnji automobila, tako\u0111er je bio povezan s ovim pokretom. Koristio je svoj utjecaj kako bi \u0161irio antisemitske teorije zavjere, uklju\u010duju\u0107i la\u017eni dokument &#8220;Protokoli sionskih mudraca&#8221;, koji je navodno razotkrivao \u017eidovsku zavjeru za osvajanje svijeta. Adolf Hitler je Forda cijenio i spominjao ga u <em>Mein Kampfu<\/em>, a Fordovo promicanje mr\u017enje dodatno je povezalo &#8220;America First&#8221; s rasizmom i netrpeljivo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pokret nije bio samo ameri\u010dki fenomen. Tijekom 1930-ih i po\u010detkom 1940-ih nacisti\u010dka Njema\u010dka aktivno je poku\u0161avala potaknuti izolacionizam u SAD-u. Nacisti\u010dki propagandisti slavili su Lindbergha i druge predstavnike pokreta jer su radili na tome da Amerika ostane izvan rata \u2013 \u0161to je i\u0161lo u korist Hitleru i njegovim planovima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedan od najo\u010ditijih primjera simpatija prema nacizmu bio je skup koji je 1939. odr\u017ean u Madison Square Gardenu u New Yorku. Skup je organizirao <em>German American Bund<\/em>, a prisustvovalo mu je vi\u0161e od 20.000 ljudi. Dvoranom su dominirale nacisti\u010dke zastave, antisemitski govori i nacisti\u010dki pozdravi \u2013 sve pod velikim portretom Georgea Washingtona. Skup je pokazao koliko su neke skupine u SAD-u bile otvoreno povezane s nacisti\u010dkom ideologijom, skrivaju\u0107i se iza parole &#8220;America First&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U novije vrijeme, slogan &#8220;America First&#8221; ponovno se pojavio u ameri\u010dkoj politici, osobito tijekom mandata Donalda Trumpa. U tom kontekstu, slogan je \u010desto slu\u017eio kao <em>dog whistle<\/em> \u2013 prikrivena poruka koja jasno rezonira s bijelim nacionalistima, rasistima, antisemitskim i ksenofobnim stavovima, dok se istovremeno predstavlja kao ne\u0161kodljiva politika za\u0161tite nacionalnih interesa. Iako se dana\u0161nji zagovornici trude prikazati ovaj slogan kao izraz patriotizma i ekonomskog suvereniteta, mnogi povjesni\u010dari upozoravaju da se ne mo\u017ee zanemariti njegova mra\u010dna povijest.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>\u0160to zna\u010di slogan &#8220;America First&#8221; u razli\u010ditim povijesnim kontekstima? Kako se njegovo zna\u010denje mijenjalo kroz vrijeme?<\/li>\n\n\n\n<li>Na koje su na\u010dine pojedinci i skupine koristili ovaj slogan za promicanje svojih ideologija?<\/li>\n\n\n\n<li>Za\u0161to su ideje poput rasizma i antisemitizma bile tako sna\u017eno povezane s pokretom &#8220;America First&#8221; tijekom me\u0111uratnog razdoblja?<\/li>\n\n\n\n<li>Kakvu je ulogu imala nacisti\u010dka Njema\u010dka u \u0161irenju izolacionisti\u010dkih stavova u SAD-u?<\/li>\n\n\n\n<li>U kojem su trenutku granice izme\u0111u domoljublja i ekstremizma postale nejasne? Kako to mo\u017eemo prepoznati u dana\u0161njim politi\u010dkim porukama?<\/li>\n\n\n\n<li>Na koji na\u010din Charles Lindbergh i Henry Ford predstavljaju kontrast izme\u0111u javnog uspjeha i problemati\u010dnih politi\u010dkih stavova?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako su antisemitizam i teorije zavjere kori\u0161teni za manipulaciju javno\u0161\u0107u u SAD-u tijekom 1920-ih i 1930-ih?<\/li>\n\n\n\n<li>Mo\u017eemo li re\u0107i da se povijest ponavlja? U kojoj mjeri su dana\u0161nje politi\u010dke poruke inspirirane pro\u0161lim sloganima i ideologijama?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako je kori\u0161tenje slogana &#8220;America First&#8221; prikazano u tekstu \u2013 kao politi\u010dka strategija, kao ideolo\u0161ki okvir, ili oboje?<\/li>\n\n\n\n<li>Koje se povijesne pouke mogu izvu\u0107i iz analize pokreta &#8220;America First&#8221;? Kako ih mo\u017eemo primijeniti u razumijevanju suvremene politike?<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Slogan &#8220;America First&#8221; na prvi pogled mo\u017ee zvu\u010dati kao poziv na patriotizam, ali njegova povijest skriva puno mra\u010dniju pri\u010du. Od propagande Ku Klux Klana i izolacionisti\u010dkih poruka Charlesa Lindbergha, preko antisemitizma Henryja Forda, pa sve do suvremenih politi\u010dkih poruka koje odzvanjaju starim ideologijama \u2013 ovaj slogan bio je vi\u0161e od obi\u010dne parole. U novom \u010dlanku [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1579,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17,29],"tags":[376,379,199,201,380,377,378,200],"class_list":["post-1577","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gimna","category-politicka-povijest","tag-america-first","tag-charles-lindbergh","tag-donald-trump","tag-gimna4","tag-henry-ford","tag-ku-klux-klan","tag-rasizam","tag-sad"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1577","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1577"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1577\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1580,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1577\/revisions\/1580"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1579"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1577"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1577"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1577"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}