{"id":143,"date":"2016-07-19T00:22:00","date_gmt":"2016-07-18T22:22:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=143"},"modified":"2026-08-11T09:35:21","modified_gmt":"2026-08-11T07:35:21","slug":"mission-completed-predodzbe-povijesti-o-antickom-rimu-u-racunalnim-strateskim-igrama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2016\/mission-completed-predodzbe-povijesti-o-antickom-rimu-u-racunalnim-strateskim-igrama\/","title":{"rendered":"Mission completed: predod\u017ebe povijesti o anti\u010dkom Rimu u ra\u010dunalnim strate\u0161kim igrama"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Puno ljudi u svijetu danas igra ra\u010dunalne igre, a najvi\u0161e je mladih. Zato smo se odlu\u010dili za projekt analize ra\u010dunalnih igara te nas je zanimalo mogu li se one koristiti u nastavi za u\u010denje. Odabrali smo analizu povijesnih podataka. Projekt smo naslovili Mission completed: predod\u017ebe povijesti o anti\u010dkom Rimu u ra\u010dunalnim strate\u0161kim igrama. Na projektu su radili u\u010denici petih i \u0161estih razreda: Lovro Mirkovi\u0107 (O\u0160 Miroslava Krle\u017ee, Zagreb), Sami Perkovi\u0107 (O\u0160 Pre\u010dko, Zagreb), Niko Pisker (O\u0160 Julija Kempfa, Po\u017eega), Rio Raljevi\u0107 (O\u0160 Augusta Haramba\u0161i\u0107a, Zagreb), Jakov Schramadei (O\u0160 Titu\u0161a Brezova\u010dkog, Zagreb) i Matej Terlevi\u0107 (O\u0160 Vidikovac, Pula). Mentor na projektu je bio Goran \u0110ur\u0111evi\u0107. Na\u0161 projekt odr\u017ean je od 9. do 16. srpnja 2016. u sklopu programa YSC II (Youth Science Camp) u Vi\u0161njanu. Organizator programa je Znanstveno-edukacijski centar Vi\u0161njan.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odabrali smo ovu temu jer volimo povijest i ra\u010dunalne igre te smo htjeli usporediti igre sa stvarnom pro\u0161lo\u0161\u0107u i poznatim \u010dinjenicama. Pri izboru odlu\u010dili smo se za Rim zato \u0161to su Rimljani u pro\u0161losti bili veliki osvaja\u010di i ima dovoljan broj igara koje se mogu usporediti. Drugi razlog je \u0161to smo svi u petom i \u0161estom razredu pro\u0161li povijest Rima (u\u010denici koji su zavr\u0161ili peti razred nisu pro\u0161li gradivo poslije Rima). Izabrali smo povijesne strategije zato \u0161to povijesne strategije donose jako puno podataka i prati se du\u017ee vremensko razdoblje. Analizirano je jedanaest igara koje su prodane u velikom broju primjeraka \u0161to zna\u010di vi\u0161e od sto tisu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"713\" height=\"403\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-grafikon1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-145\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-grafikon1.jpg 713w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-grafikon1-300x170.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 713px) 100vw, 713px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Broj prodanih primjeraka strate\u0161kih povijesnih igara<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cilj istra\u017eivanja je bio ustanoviti jesu li ra\u010dunalne igre o starom Rimu u skladu s povijesnim \u010dinjenicama. To nam je cilj jer smo htjeli povezati u\u010denje i igranje kompjuterskih igara. Time bi smo dobili mogu\u0107nost za lak\u0161e i kvalitetnije u\u010denje uz igranje ra\u010dunalnih igara ako su to\u010dne.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pri na\u0161em istra\u017eivanju imali smo istra\u017eiva\u010dka pitanja:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Odgovaraju li povijesne ra\u010dunalne igre stvarnim \u010dinjenicama ili doga\u0111ajima? Odnosno koliko su povijesno to\u010dne ili neto\u010dne.<\/li>\n\n\n\n<li>Koliko su odstupanja velika ili mala? Odnosno jesu li odstupanja (ako ih ima) neprimjetna (mala) ili utjecajna (velika).<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pretpostavili smo da su ra\u010dunalne igre su u skladu s povijesnim \u010dinjenicama. To bi zna\u010dilo da igre nemaju odstupanja. Tako\u0111er smo pretpostavili da, ako uop\u0107e ima odstupanja, ih nema puno (&lt;10). Brojka 10 uzeta je kao mjerilo odstupanja pa sve igre koje imaju vi\u0161e od deset odstupanja, ulaze u skupinu neto\u010dnih igara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koristili smo komparativnu metodu, a to zna\u010di da smo uspore\u0111ivali podatke s Interneta i knjiga s na\u0161im prikupljenim podatcima. Tako\u0111er smo koristili deskriptivnu metodu \u0161to zna\u010di da smo opisivali prikupljene podatke. Koristili smo i analiti\u010dku metodu to zna\u010di da smo analizirali prikupljene podatke. Te metode su kori\u0161tene da dobijemo zaklju\u010dak i da ga mo\u017eemo lak\u0161e formulirati.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izabrali smo 12 najbitnijih parametara za lak\u0161u usporedbu. To su: izgled ku\u0107a (krovovi, zidovi, na\u010din gradnje), odje\u0107a (boja, materijal), resursi (koliko \u0161to vrijedi, npr. ku\u0107a=5 drva, koliki je utjecaj pojedinih resursa, koliko su u\u010destali), realisti\u010dnost (mogu li primijeniti u stvarnom \u017eivotu), reljef (planine, nizine, vode), naziv i polo\u017eaj mjesta (gdje se nalazi neki grad ili naselje i kako se zove), novac (kako izgleda novac), klima (vru\u0107e, toplo), povijesni doga\u0111aji (ratovi), titule i zanimanja (tko ima koju titulu u postrojenju, tko se \u010dime bavi), vrijeme (u kojoj godini se odvija radnja) i oru\u017eje (oru\u017eje koje su upotrebljavali vojnici).<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"935\" height=\"707\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-grafikon2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-146\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-grafikon2.jpg 935w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-grafikon2-300x227.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-grafikon2-768x581.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 935px) 100vw, 935px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Broj gre\u0161aka po parametru<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Testirane igre su sljede\u0107e igre: Annals of Rome, Centurion: Defender of Rome, Rome: Pathway to power, Age of empires: Rome expansion, Praetorians, Civcity:Rome, Caesar IV, Imperium Romanum, Europa Universalis: Rome, Grand ages: Rome i Total war: Rome II.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Annals of Rome je strategijska igra smje\u0161tena u 273. godinu prije Krista stavlja igra\u010da u ulogu senatora. Igra\u010d ima mogu\u0107nost osvajanja svijeta i borbe protiv Karta\u017eana, Vandala, Parta, Perzijanaca i drugih svjetskih sila. Za razliku od drugih ratnih i strate\u0161kih igara, cilj nije vojna pobjeda, ve\u0107 pre\u017eivljavanje u najdu\u017ee mogu\u0107em vremenskom roku. Igra je iza\u0161la 1986. godine od izdava\u010da Personal Software Services.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Centurion: Defender of Rome je strate\u0161ka video igra s karakteristikama bitaka stvarnog vremena. Napravljena u studiju Electronic Arts-a 1990. Igra\u010d upravlja jednom legijom, a cilj mu je postati vladarem Rima. Osim bitaka, igra\u010d sudjeluje u diplomaciji, borbama u dvokolici i financiranju gladijatorskih borbi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rome: Pathway to power je strate\u0161ko-avanturisti\u010dka igra koju je napravio Millenium Interactive 1992. godine. Pri\u010da zapo\u010dinje u Herculaneumu kada je igra\u010d rob i prolazi put od roba do gra\u0111anina kako bi se spasio od erupcije Vezuva. U narednim levelima igra\u010d prolazi kroz urote i zavjere te borbi protiv barbara da bi na kraju postao car.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Age of empires: rise of Rome strate\u0161ka je igra iz 1998. koju je izdao Microsoft. Radi se o poznatoj fran\u0161izi Age of empires u kojemu igra\u010d prolazi razine&nbsp;(misije) i gradi svoje carstvo. U ovom dijelu mogu\u0107e je igrati s Rimom, Palmirom, Makedoncima i Karta\u017eanima.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"747\" height=\"516\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-grafikon3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-147\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-grafikon3.jpg 747w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-grafikon3-300x207.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 747px) 100vw, 747px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Broj gre\u0161aka po igri<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Praetorians je povijesna strate\u0161ka ra\u010dunalna igra od kreatora Pyro Studios 2003. godine. Temeljena je na Juliju Cezaru i Krasu. Kampanje su u Galiji, Britaniji, bitke u Partiji i gra\u0111anskom ratu. Igra\u010d upravlja vojnim jedinicama i ima razli\u010dite zadatke obrane ili osvajanja pojedinih strate\u0161kih mjesta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">CivCity Rome je strate\u0161ka igra gradnje gradova od Firefly Studios i Firaxis Games iz 2006. Igra\u010d ima zadatak izgradnje pojedinih gradova diljem Rimskog Carstva. Tijekom igre mogu\u0107e je susresti i slavne povijesne li\u010dnosti, a dolazi i do vojnih kampanja protiv Kartage, Egipta ili Germana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Caesar IV je povijesna ra\u010dunalna strate\u0161ka igra u kojoj je zadatak izgraditi grad, upravljati financijama i sudjelovati u mirnim i ratnim razinama&nbsp;kako bi se uspinjali na dru\u0161tvenoj ljestvici. Stvorena je 2006. u izdanju Sierra Entertainment i dio je fran\u0161ize Caesar.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Imperium Romanum je povijesna igra sli\u010dna Caesaru IV. Igru je napravio Haemimont games, a objavio Kalypso entertainment 2008. godine. Igra\u010d vodi rimski grad u razli\u010ditim situacijama te nema uobi\u010dajene kampanje nego su razli\u010diti scenariji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Europa Universalis: Rome je strate\u0161ka povijesna igra u kojoj se upravlja cijelom Rimskom republikom (osim Rima, mogu\u0107e je voditi i neku drugu od 53 dr\u017eave u razdoblju od 280.-27.g. pr. Kr.) i planira napade ili obrane od neprijatelja treniranjem i raspore\u0111ivanjem legija i flote. Osim vojnih i diplomatskih dijelova, igra\u010d mora voditi ra\u010duna o religiji, znanosti, trgovini i drugim aspektima. Igru je napravio i objavio Paradox studio 2008. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Grand ages: Rome je igra u izdanju Haemimont games i Kalypso Entertainment iz 2009. Zapo\u010dinje u vrijeme Republike i igra\u010d gradi gradove diljem rimske dr\u017eave. Va\u017eno je naglasiti da igra\u010d sam bira portret, porijeklo, obitelj i karakteristike lika (npr. izbor je izme\u0111u Cezara i Pompeja ili kojoj dinastiji pripada).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Total war: Rome II vojna i strate\u0161ka je igra iz 2013. godine. Izdava\u010d je Creative Assembly. Igra zapo\u010dinje u 3. stolje\u0107u prije Krista i igra\u010d prolazi kroz razli\u010dite dijelove rimske dr\u017eave te sudjeluje u pomorskim i kopnenim bitkama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Analizom prema parametrima do\u0161li smo do podatka da parametar oru\u017eje ima najvi\u0161e gre\u0161aka, ali samo iz jedne igre (Age of Empires). Ukupno gledano igra Caesar IV ima puno gre\u0161aka u razli\u010ditim kategorijama pa je zato Caesar IV povijesno najneto\u010dnija igra koju smo analizirali s trinaest gre\u0161aka. U toj igri nema robova i za gradnju nisu potrebni resursi, ve\u0107 samo novac. Osim toga, pi\u0161e Coliseum umjesto Koloseum\/Coloseum, zatim Stonehenge je u Londiniumu (dana\u0161njem Londonu), a on se tamo ne nalazi. U navedenoj igri spominju se denari kao zlatnici, a oni su bili srebrn novac te se koriste u du\u017eem vremenu. Tako\u0111er, u vrijeme kraljevstva i republike naredbe izdaje cezar (u ovom slu\u010daju ne osoba, nego titula), a prve titule koje igra\u010d ima su nepostoje\u0107e (clerk i deputy). U igri Praetorians najzna\u010dajnija je gre\u0161ka da su gladijatori su dostupni za treniranje i borbu u ratovima, ali oni su se u stvarnosti borili samo u arenama. Druga je pogre\u0161ka sam naziv igre pretorijanci, a radnja je u vrijeme Julija Cezara. U igri Age of Empires spominje se Arhimedovo oru\u017eje (svojevrstan laser) koji nije bio izvediv u to vrijeme, a rimske katapulti nisu bili realno napravljeni. U Europa Universalis: Rome dijelovi rimske civilizacije (npr. gradnja Panteona) dostupni su i drugim nerimskim narodima izvan Carstva (npr. Svebima). Igra Annals of Rome nudi pogre\u0161na imena i titule u dato vrijeme (npr. diktatori u vrijeme kad nisu bili).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Analizirane povijesne strate\u0161ke igre imaju malo odstupanja (manje od 10). Iznimka je Caesar IV koja ih ima \u010detrnaest (grafikon 3). Stoga, mo\u017eemo zaklju\u010diti da su ove strate\u0161ke povijesne igre povijesno to\u010dne. Kada se uzme kompleksnost pojedinih igara, broj podataka i pojmova, dolazimo do zaklju\u010dka da se radi o prihvatljivom broju pogre\u0161aka. Nismo ustanovili povezanost starosti igre niti godine nastanka s broj neto\u010dnih podataka.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"690\" height=\"375\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-ekipa.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-148\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-ekipa.jpg 690w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/igre-rim-ekipa-300x163.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 690px) 100vw, 690px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Ekipa Mission completed-a (s lijeva na desno (drugi red): Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 (mentor), Lovro Mirkovi\u0107, Sami Perkovi\u0107, (prvi red): Niko Pisker, Rio Raljevi\u0107, Jakov Schramadei, Matej Terlevi\u0107)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ove igre se mogu koristiti u \u0161kolskoj nastavi pod uvjetom da igra\u010d \u017eeli ne\u0161to nau\u010diti iz povijesti, ali i iz igranja ra\u010dunalnih igara. Iz perspektive u\u010denika, svakako bi kori\u0161tenje ra\u010dunalnih igara pomoglo boljem razumijevanju povijesti, dinami\u010dnijoj i zanimljivijoj nastavi te ve\u0107em interesu za povijesne sadr\u017eaje. Iz perspektive u\u010ditelja, nastavnika i profesora, igre omogu\u0107uju transfer znanja i kori\u0161tenje ra\u010dunala (laptopa, tableta, konzola i pametnih telefona) u nastavi i obrazovnim aktivnostima kao primjer vizualnog i dinami\u010dnog nastavnog sredstava te dodatnih materijala u nastavi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200725062739\/http:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=http%3A%2F%2Fpovijest.net%2F2018%2F%3Fp%3D2250\"><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Puno ljudi u svijetu danas igra ra\u010dunalne igre, a najvi\u0161e je mladih. Zato smo se odlu\u010dili za projekt analize ra\u010dunalnih igara te nas je zanimalo mogu li se one koristiti u nastavi za u\u010denje. Odabrali smo analizu povijesnih podataka. Projekt smo naslovili Mission completed: predod\u017ebe povijesti o anti\u010dkom Rimu u ra\u010dunalnim strate\u0161kim igrama. Na projektu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":144,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[51,66],"class_list":["post-143","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istrazivanja-poucavanja-povijesti","tag-istrazivanja","tag-racunalne-igre"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=143"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1099,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143\/revisions\/1099"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/144"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=143"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=143"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=143"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}