Gert Hofsted, nizozemski antropolog, daje sliku \u0161a\u010dice porotnika, socijalno i kulturalno razli\u010ditih, \u010dija je zada\u0107a me\u0111usobnom komunikacijom donijeti presudu. Pritom izdvaja urara i voza\u010da budu\u0107i da je izme\u0111u njih do\u0161lo do sva\u0111e. Voza\u010du je, naime, zasmetalo neprestano ispri\u010davanje urara, to\u010dnije zapo\u010dinjanje svake re\u010denice s rije\u010dju oprostite.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Tijekom sva\u0111e, voza\u010d je upitao urara o razlogu njegova stalnog ispri\u010davanja. Ovaj mu je odgovorio kako se ispri\u010dava iz razloga iz kojih se on ne ispri\u010dava, odnosno jer je tako programiran. Hofstedu je ovaj filmski primjer trebao biti osloncem u definiranju kulture, dok je ovdje u slu\u017ebi predstavljanja seminara Living together: Citizenship and community cohesion<\/em> koji je odr\u017ean u Velikoj Britaniji u razdoblju od 18. do 22. sije\u010dnja 2010. pod pokroviteljstvom Vije\u0107a Europe i organizacije British Council a u sklopu Pestalozzi programa. Seminaru je prisustvovalo ukupno 35 prosvjetnih djelatnika iz svih europskih zemlja (Albanija, Andora, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Francuska, Gruzija, Hrvatska, Litva, Njema\u010dka, Poljska, Rumunjska, Slovenija, ) koji su prema rije\u010dima organizatora, voditelja skupa Amande Brodale, Louise Cowper, Chloe Ewing, Ariela Wosnera u Veliku Britaniju, Brimington, do\u0161li pomnom selekcijom budu\u0107i da je pristigao velik broj prijava.<\/p>\n\n\n\n Tema tjednodnevnog rada bila je multikulturalnost, interkulturni dijalog, prihva\u0107anje razlika, migracijski procesi kao i njhov utjecaj na dru\u0161tvo u cjelini. Organizatori su iznosili svoja, britanska iskustva, posebno iskustva britanskih \u0161kola s doti\u010dnom tematikom. U uvodnim predavanjima propitivala se uloga \u0161kola i njihovo sudjelovanje u \u017eivotu zajednice. Britanski kolege su pokazivali na koji je na\u010din etni\u010dka, kulturna i rasna pripadnost zastupljena u kurikulumu te pritom naglasili kako su najve\u0107e teme religija, etnicitet, kultura, socio-ekonomski status. Nadalje, istakli su kako su ankete koje su proveli u \u0161kolama pokazale sklonost u\u010denika stvaranju stereotipa. Jedan od izlaga\u010da je naglasio: They (children) see Africa is poor, Asia is flooded and England as shobby whites and poor black.<\/em> Nadalje, zaklju\u010dili su kako bi \u0161kole trebale biti srce zajednice, odgajati aktivne i odgovorne gra\u0111ane, slaviti razli\u010ditost ali promicati sli\u010dnosti. Napomenuli su kako je zna\u010dajna uloga ravnatelja \u0161kole koji se mora usmjeriti na \u017eivot u zajednici te aktivno u njemu sudjelovati, a istovremeno poticati i stimulirati u\u010ditelja. Vidljivo je bilo kako je ulo\u017een velik trud kao i \u017eelja da se zapo\u010deto dovede do potpunog savr\u0161enstva. Svaka radionica redovno je bila kreativno usmjerena te su pritom nastavnici, ravnatelji, \u010dlanovi agencija za obrazovanje imali prilike raditi sve \u0161to bi i sami u\u010denici radili na satu. Pritom je tematska radionica pod nazivom Migracija<\/em> istra\u017eila razloge migracijskih procesa, utjecaj migranata na stanovni\u0161tvo zemlje u koju su do\u0161li i obrnuto te njihovu me\u0111usobnu prilagodbu i mogu\u0107nosti daljnjih napetosti. U istom danu upoznali smo \u0161kolu za djecu s posebnim potrebama kao i nekolicinu polaznika koja je pokazala izniman rad i trud u\u010denika, u\u010ditelja, pomaga\u010da te roditelja. \u0160kola je svakako za svaku pohvalu te je istovremeno, moglo bi se re\u0107i, izlo\u017ebeni primjerak kako bi svaka \u0161kola za djecu s posebnim potrebama trebala izgledati. Isto tako pokazala se primjerom odli\u010dne suradnje zajednice, roditelja djece i same \u0161kole. <\/p>\n\n\n