{"id":1244,"date":"2025-07-27T13:08:00","date_gmt":"2025-07-27T11:08:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=1244"},"modified":"2026-08-11T13:11:04","modified_gmt":"2026-08-11T11:11:04","slug":"menga-dolmen-zaboravljeni-dokaz-rane-znanosti-u-neolitiku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2025\/menga-dolmen-zaboravljeni-dokaz-rane-znanosti-u-neolitiku\/","title":{"rendered":"Menga dolmen – zaboravljeni dokaz rane znanosti u neolitiku"},"content":{"rendered":"\n

U kolovozu 2024. godine u znanstvenom \u010dasopisu Science Advances<\/em> objavljen je rad “Early science and colossal stone engineering in Menga, a Neolithic dolmen (Antequera, Spain)<\/a>” koji zna\u010dajno pro\u0161iruje na\u0161e razumijevanje neolitika \u2013 razdoblja koje se u \u0161kolskom pou\u010davanju \u010desto pojednostavljeno prikazuje kao tehnolo\u0161ki zaostalo. Multidisciplinarna skupina znanstvenika iz \u0160panjolske, predvo\u0111ena Manuelom Lozanom Rodr\u00edguezom, analizirala je Menga dolmen<\/strong> (Andaluzija, \u0160panjolska) i iznijela uvjerljive dokaze da su graditelji tog megalitskog spomenika jo\u0161 prije vi\u0161e od 5600 godina koristili sofisticirane oblike planiranja, mjerenja, testiranja i in\u017eenjeringa \u2013 dakle, oblike rane znanosti<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"Preporu\u010deno<\/figure>\n\n\n\n

\u0160to je Menga dolmen?<\/h3>\n\n\n\n

Menga je megalitska grobnica iz neolitika, izgra\u0111ena izme\u0111u 3800. i 3600. pr. n. e., smje\u0161tena u unutra\u0161njosti Andaluzije, u blizini grada Antequere. Dolmen je sastavljen od ogromnih kamenih blokova, a najve\u0107i od njih \u2013 sredi\u0161nja gornja plo\u010da (tzv. kapitel, capstone<\/em>) \u2013 te\u017ei izme\u0111u 147 i 155 tona<\/strong>, \u010dime je najve\u0107i poznati transportirani kamen unutar megalitske graditeljske tradicije zapadne Europe<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Godine 2016. lokalitet Menga, zajedno s jo\u0161 dva dolmena i prirodnim formacijama, uvr\u0161ten je na UNESCO-v popis svjetske ba\u0161tine<\/strong>. No, novo istra\u017eivanje podi\u017ee njegovu va\u017enost na jo\u0161 vi\u0161u razinu \u2013 ne samo kao ritualni ili pogrebni spomenik, ve\u0107 i kao dokaz postojanja znanstvenog promi\u0161ljanja i naprednih in\u017eenjerskih tehnika u neoliti\u010dkom dobu<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

O istra\u017eivanju<\/h3>\n\n\n\n

Tim znanstvenika primijenio je integrirani pristup koji je uklju\u010divao:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • 3D lasersko skeniranje<\/strong> i analizu geometrije<\/strong> dolmena,<\/li>\n\n\n\n
  • geomorfolo\u0161ku analizu okolnog tla<\/strong> i topografije,<\/li>\n\n\n\n
  • arheolo\u0161ke i geoarheolo\u0161ke metode<\/strong> za prou\u010davanje trasporta i ugradnje megalita,<\/li>\n\n\n\n
  • eksperimentalne testove<\/strong> u prirodnim uvjetima za potvrdu hipoteza o gradnji.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    Analizom rasporeda kamenih blokova i njihovih nagiba otkriveno je da su vertikalni nosa\u010di namjerno postavljeni pod kutom<\/strong>, da bi mogli bolje podnijeti te\u017einu nadvratnika. Sama gornja plo\u010da (capstone<\/em>) ima blago konveksan oblik<\/strong>, koji omogu\u0107uje da se optere\u0107enje raspodijeli na bo\u010dne stupove<\/strong>, \u0161to je princip sli\u010dan konstrukciji luka<\/strong> \u2013 ali primijenjen tisu\u0107ama godina prije poznatih lukova u staroj Mezopotamiji, Egiptu ili Rimu.<\/p>\n\n\n\n

    \n

    Dolmen Menga vjerojatno je najslo\u017eeniji poznati neoliti\u010dki spomenik u pogledu veli\u010dine, planiranja i gradnje te otkriva rani oblik znanstvenog znanja.<\/em><\/p>\n(Lozano Rodr\u00edguez i sur., 2024.<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

    Osim same konstrukcije, istra\u017eiva\u010di su rekonstruirali i logistiku transporta<\/strong> ogromnog kamenja. Analiza terena izme\u0111u kamenoloma i dolmena pokazala je trasu dugu 1,2 km<\/strong>, kojom je bilo mogu\u0107e uz nagib od 3\u20135 % dovu\u0107i blokove kori\u0161tenjem drvenih tra\u010dnica, saonica i valjaka<\/strong>. Pri podizanju i postavljanju kamenih blokova kori\u0161teni su nasipi od zemlje, poluge i sustavi protute\u017ea<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    U samom kamenolomu prona\u0111eni su nedovr\u0161eni blokovi<\/strong> i tragovi rada, \u0161to dodatno potvr\u0111uje metodu gradnje i pomicanja.<\/p>\n\n\n\n

    \n

    Te\u0161ko je povjerovati da su ovakvi podvizi nastali samo poku\u0161ajem i pogre\u0161kom \u2013 ova gradnja podrazumijeva planiranje, apstraktno razmi\u0161ljanje i prakti\u010dnu primjenu koncepata koje ina\u010de povezujemo sa znano\u0161\u0107u.<\/em><\/p>\nLozano Rodr\u00edguez i sur., 2024.<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Klju\u010dna otkri\u0107a<\/h3>\n\n\n\n
      \n
    1. Najve\u0107i poznati megalit u Europi<\/strong>, precizno oblikovan i uklopljen.<\/li>\n\n\n\n
    2. Sofisticiran sustav raspodjele optere\u0107enja<\/strong>, temeljen na principu luka.<\/li>\n\n\n\n
    3. Planirani kutovi nagiba<\/strong> vertikalnih stupova i ukopavanje u stijenu<\/strong> za stabilnost.<\/li>\n\n\n\n
    4. Dugoro\u010dno planiranje transporta i postavljanja<\/strong>, uklju\u010duju\u0107i eksperimentalno testiranje.<\/li>\n\n\n\n
    5. Nepostojanje lokalnih prethodnika<\/strong> \u2013 graditelji nisu naslijedili ovu tehniku, ve\u0107 su je samostalno razvili.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

      Pedago\u0161ki potencijal<\/h3>\n\n\n\n

      Ova otkri\u0107a zna\u010dajno pro\u0161iruju pristup pou\u010davanju neolitika<\/strong> i omogu\u0107uju razvoj interdisciplinarne nastave<\/strong>, osobito u 5. razredu osnovne \u0161kole (\u017eivot u prapovijesti), ali i u gimnazijama (1. razred \u2013 po\u010detci civilizacija). Uklju\u010divanje primjera poput dolmena Menga mo\u017ee pomo\u0107i u\u010denicima da razumiju:<\/p>\n\n\n\n

        \n
      • da povijest nije linearna<\/strong> \u2013 civilizacijski \u201enapredak\u201c ima uspone i padove,<\/li>\n\n\n\n
      • da su ljudi u prapovijesti bili misaono i tehni\u010dki sposobni<\/strong>, daleko vi\u0161e nego \u0161to se to \u010desto prikazuje,<\/li>\n\n\n\n
      • da znanstveno mi\u0161ljenje postoji i prije \u201eslu\u017ebenih\u201c znanstvenih metoda<\/strong>.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

        Literatura<\/h2>\n\n\n\n

        Lozano Rodr\u00edguez, M., Aranda Jim\u00e9nez, G., Garc\u00eda Sanju\u00e1n, L., et al. (2024). Early science and colossal stone engineering in Menga, a Neolithic dolmen (Antequera, Spain)<\/em>. Science Advances, 10(34), adp1295.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        U kolovozu 2024. godine u znanstvenom \u010dasopisu Science Advances objavljen je rad “Early science and colossal stone engineering in Menga, a Neolithic dolmen (Antequera, Spain)” koji zna\u010dajno pro\u0161iruje na\u0161e razumijevanje neolitika \u2013 razdoblja koje se u \u0161kolskom pou\u010davanju \u010desto pojednostavljeno prikazuje kao tehnolo\u0161ki zaostalo. Multidisciplinarna skupina znanstvenika iz \u0160panjolske, predvo\u0111ena Manuelom Lozanom Rodr\u00edguezom, analizirala je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1245,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[326],"tags":[70,296,327,328],"class_list":["post-1244","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija","tag-arheologija","tag-gimna1","tag-menga","tag-neolitik"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1244","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1244"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1244\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1247,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1244\/revisions\/1247"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1244"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1244"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1244"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}