{"id":109,"date":"2013-03-28T23:29:00","date_gmt":"2013-03-28T22:29:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=109"},"modified":"2026-08-11T08:23:11","modified_gmt":"2026-08-11T06:23:11","slug":"6-drzavni-seminar-o-domovinskom-ratu-zadar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2013\/6-drzavni-seminar-o-domovinskom-ratu-zadar\/","title":{"rendered":"6. dr\u017eavni seminar o Domovinskom ratu (Zadar, 24.-27. III. 2013.)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160esti dr\u017eavni seminar o Domovinskom ratu odr\u017ean je ovoga puta u Zadru (24.-27. III. 2013.), a povodom dvadesete obljetnice Operacije \u201eMaslenica\u201c &nbsp;u cijelosti je bio posve\u0107en upravo ovoj vojno-redarstvenoj akciji, jednoj od klju\u010dnih akcija Domovinskog rata.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sve\u010dano otvaranje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon intonacije hrvatske dr\u017eavne himne koju je izvela \u201eKlapa Bibinje\u201c i minute \u0161utnje za hrvatske branitelje , seminar je otvorio&nbsp;<strong>Franjo \u010ci\u010dak<\/strong>, profesor-savjetnik, glavni organizator ovog seminara kojega ve\u0107 \u0161estu godinu organizira Agencija za odgoj i obrazovanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U uvodnom govoru, u nazo\u010dnosti \u010dak 220 nastavnika iz svih dijelova Hrvatske, &nbsp;F. \u010ci\u010dak predstavio je program seminara te istaknuo va\u017enost odr\u017eavanja ovakvih seminara \u2013 &nbsp;tema Domovinskog rata jo\u0161 uvijek je znanstveno nedore\u010dena i nedovoljno zastupljena u ud\u017ebenicima stoga je cilj ovog seminara znanstveno obraditi Domovinski rat.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku je&nbsp;<strong>\u017deljko Dilber&nbsp;<\/strong>preniopozdrave &nbsp;generala Ante Gotovine (koji je bio pozvan na seminar, ali je bio sprije\u010den)&nbsp; te rekao da general Gotovina podr\u017eava ovu inicijativu jer je za izgradnju budu\u0107nosti bitno poznavati povijest.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nazo\u010dnima se obratio i nadbiskup zadarski&nbsp;<strong>\u017delimir<\/strong>&nbsp;<strong>Pulji\u0107<\/strong>. U nadahnutom govoru u kojemu je citirao Cicerona ( \u201ePovijest je svjedok vremena, svjetlo istine, \u017eivot pam\u0107enja, u\u010diteljica \u017eivota, glasnica starine\u201c) sjetio se i stihova \u201eZvonimirove la\u0111e\u201c Vladimira Nazora (\u201eSna\u017eno o nju udaraju\/Vjetar, talas i oluje.\/Slomila se, prignula se:\/Na p\u2019jesku je \u2013 al jo\u0161 tu je\u2026\u201c), a kao posebnost prostora Zadra istaknuo harmoniju svetog i sakralnog \u0161to je ovaj grad ostvario kroz svoju povijest.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prisutne je pozdravio i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje&nbsp;<strong>Vinko Filipovi\u0107<\/strong>. Zahvalio je savjetniku \u010ci\u010dku na organizaciji seminara te rekao da smo \u201esuo\u010deni s posljednjim generacijama djece koja zavr\u0161avaju srednju \u0161kolu a koja su ro\u0111ena u ratu\u201c i da je stoga \u201eva\u017eno svim budu\u0107im nara\u0161tajima prenijeti autenti\u010dne i istinite informacije o Domovinskom ratu\u201c. Tako\u0111er je istaknuo da je ovo tema o kojoj ne mo\u017eemo imati druga\u010dija i razli\u010dita mi\u0161ljenja te da ona \u201ene smije i ne mo\u017ee biti interpretirana na druge na\u010dine\u201c. Nadalje, rekao je da ud\u017ebenici nemaju isti odnos i istu zastupljenost podataka o Domovinskom ratu te da bi oni morali po\u0161tivati standard o Domovinskom ratu. Zahvalio se svim ravnateljima koji su omogu\u0107ili nastavnicima sudjelovanje na ovim seminarima, svjesni da se na ovakvim skupovima mora nazo\u010diti te da je \u201edomovinska povijest uz materinji jezik najva\u017enija u formiranju mlade osobe\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Otvaranje seminara zavr\u0161ila je \u201eKlapa Bibinje\u201c koja je izvela jo\u0161 dvije pjesme: \u201eHtio bi\u2019 &nbsp;te zaboravit\u201c i \u201eNek\u2019 ti ku\u0161in bude stina\u201c, a zatim je predstavljeno radno predsjedni\u0161tvo ovog seminara: dr. sc. Zlatko Begonja, dr. sc. Ante Nazor i&nbsp; Franjo \u010ci\u010dak, profesor-savjetnik.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Politi\u010dke prilike uo\u010di operacije\u201eMaslenica\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon projekcije filma \u201eZadre moj, galebe moj, moja slobodo\u201c (1991.) koji sadr\u017ei autenti\u010dne potresne snimke agresije na Zadar (granatiranja crkvi, bolnica, stare jezgre i stambenih objekata), &nbsp;prvu seriju predavanja otvorio je dr. sc.&nbsp;<strong>Zlatko Begonja<\/strong>. U uvodnom dijelu svog predavanja analizirao je film te naglasio da se u njemu vidi razaranje Zadra oru\u017ejem kojega su Hrvati sami platili, simboli\u010dan odlazak broda \u201eBalkanija\u201c sa zadarske rive (u koju vi\u0161e nikada ne\u0107e pristati), ru\u0161enje \u0161kole Blagoje Bersa te da je u tim trenutcima Zadar bio suo\u010den s dvostrukom agresijom: izvana i iznutra (iz vojarni JNA). U nastavku je objasnio politi\u010dke prilike uo\u010di akcije \u201eMaslenica\u201c: amputacija dijela hrvatskog teritorija ru\u0161enjem mosta na Maslenici i prekidom komunikacija. Podsjetio je nazo\u010dne na javne istupe Jovana Ra\u0161kovi\u0107a&nbsp; (glasnogovornika S. Milo\u0161evi\u0107a) \u010dija se politika bazirala na Memorandumu SANU (1986.). Nadahnuto tim idejama krenule su i odmetni\u010dke aktivnosti Srba s potporom JNA \u010diji je cilj bio &nbsp;onemogu\u0107avanje ostvarenja samostalnosti i neovisne Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku je dr.sci. Begonja dao kratak kronolo\u0161ki pregled prilika uo\u010di ove akcije: teroristi\u010dke aktivnosti Srba, teror i progon hrvatskog stanovni\u0161tva, prekid vode i elektri\u010dne energije Zadru, napad na Masleni\u010dki most (11. IX. 1991.), zauzimanje nekoliko objekata JNA od strane hrvatskih snaga (do 21. IX), nadiranje JNA prema Bri\u0161evu (3.\/4. X. 1991.), te\u0161ka razaranja i stradanja, zaposjedanje rubnih krajeva grada, primirje (6.\/7. X. 1991. I po\u010detak pregovora \u0161to je rezultiralo apsolutnim prekidom vatre i razmjenom zarobljenika, zatim novi sustavni topni\u010dki napadi (22. X. 1991.), prodor u \u0160kabrnju (19. XI. 1991.) i razaranje Masleni\u010dkog mosta (21. XI. 1991.), neuspjeli poku\u0161aj zauzimanja Pa\u0161kog mosta te na kraju \u2013 operacija \u201eMaslenica\u201c koju je predvodio general Janko Bobetko.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zada\u0107e, ciljevi i va\u017enost operacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sljede\u0107e predavanje pod naslovom \u201eZada\u0107e i ciljevi Operacije \u2018Maslenica\u2019\u201c odr\u017eao je umirovljeni brigadir<strong>&nbsp;Danijel Kotlar<\/strong>,&nbsp; sudionik 112 brigade. U svom izlaganju rekao je da je akcija pripremljena u potpunoj tajnosti , a &nbsp;pokrenuta je zbog prometne izoliranosti Hrvatske i neposredne ugro\u017eenosti stanovni\u0161tva ovog podru\u010dja. Prije akcije hrvatske su snage preuzele sve vojarne JNA. Cilj akcije bilo je oslobo\u0111enje Novskog \u017edrila i ostvarenje komunikacije Karlobag-Maslenica-Zadar. Na po\u010detku akcije omjer snaga bio je manji od 1:1. Glavni smjer djelovanja bio je Zeleni hrast-Islam-Ka\u0161i\u0107-Smil\u010di\u0107, a pomo\u0107ni smjerovi bili su: &nbsp;Rovanjska-Jasenice-Obrovac te Suhovare-Veljane-Donje Biljane. Kodni naziv operacije bio je \u201eGusar\u201c , a sat prije po\u010detka (operacija je zapo\u010dela 22.01.1993. u 7 sati i 5 minuta) obavije\u0161tene su snage UN-a. U daljem tijeku akcije hrvatska je strana dovela poja\u010danja (gardijske postrojbe s ve\u0107ih udaljenosti) , dok su protivnici dopremili poja\u010danje dragovoljaca iz BiH i Srbije (oko 8 tisu\u0107a vojnika) te krenuli u protunapad koji je trajao do lipnja 1993. godine. U akciji su sudjelovale i ostale grane Hrvatske vojske, primjerice Hrvatska ratna mornarica koja je radila na uspostavi pomorske komunikacije, sudjelovala u kopnenim operacijama, protudiverzantskim i protuminskim djelovanjima u podru\u010dju Masleni\u010dkog \u017edrila i pontonskog mosta. Kao ste\u010dena iskustva u ovoj akciji Kotlar je izdvojio: &nbsp;tajnost priprema, dovo\u0111enje gardijskih postrojbi s ve\u0107e udaljenosti, klju\u010dnu ulogu gardijskih brigada kao operativnih postrojbi te uskla\u0111enost djelovanja rodova i slu\u017ebi. Na kraju, zaklju\u010dio je da se Hrvatska vojska ovom akcijom predstavila kao oru\u017eana sila \u0161to je dovelo do visoke motiviranosti kako u vojsci tako i u hrvatskome narodu. Pukovnik&nbsp;<strong>Boris Jacovi\u0107<\/strong>&nbsp;dopunio je Kotlarovo predavanje tvrdnjom da u bitci dobiva prvi onaj tko poka\u017ee inicijativu te da je ovom akcijom utvr\u0111ena crta obrane koja je ostavljena do \u201eOluje\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Uloga specijalne policije i strategija operacije \u201eMaslenica\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Idu\u0107i predava\u010d na seminaru bio je&nbsp;<strong>Ante \u0160olji\u0107<\/strong>, umirovljeni na\u010delnik specijalne policije. Nakon uvodnog izlaganja o samom organizacijskom razvoju specijalne policije govorio je o ulozi specijalne policije koja je operacijom&nbsp; \u201ePoskok\u201c (osnivanjem baza za izvi\u0111anje prostora) pripremila provedbu akcije \u201eMaslenica\u201c. Zada\u0107a je bila ovladavanje objektima Mali Alan, Velika i Mala Bobija te presijecanje komunikacije Gra\u010dac-Sv. Rok-Gosipi\u0107, \u010dime se trebalo sprije\u010diti uvo\u0111enje neprijateljskih poja\u010danja. Nakon operacije \u201eMaslenica\u201c (koja nije prestajala, jer je cijelu 1993. neprijatelj \u017eelio vratiti taj teritorij), specijalna policija nastavlja s akcijom \u201ePoskok 2\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sljede\u0107i predava\u010d admiral&nbsp;<strong>Davor Domazet Lo\u0161o<\/strong>&nbsp;govorio je o strategijskoj razini te operacije. U uvodu je rekao da sa stajali\u0161ta strategije na ovom prostoru ne postoje dva rata (jer svaka zemlja u svojoj obrani ima pravo u\u0107i 60 km u teritorij susjedne dr\u017eave kako bi osigurala vlastiti teritorij), te da je osloba\u0111aju\u0107a presuda hrvatskim generalima certifikat da smo vodili naj\u010di\u0161\u0107i rat. Napravio je kronolo\u0161ki pregled uzroka agresije na Hrvatsku te uz pomo\u0107 vlastitih zemljovida obrazlo\u017eio akciju \u201eMaslenica\u201c. Pri tome je naglasio da je Vance-Owenov plan (28. XII. 1992.) posijao sjeme sukoba u Bosni i Hercegovini, jer je predvi\u0111ao povla\u010denje Srba s 27 posto osvojenih teritorija (\u0161to srpska strana nije u\u010dinila). Kao va\u017enost ove operacije istaknuo je da je to po\u010detak \u0161ireg plana za osloba\u0111anje okupiranih podru\u010dja kojom je poslana jasna poruka pobunjenim Srbima: odustanite od suprotstavljanja suverenoj Republici Hrvatskoj, kao i me\u0111unarodnoj zajednici da je Hrvatska odlu\u010dna uspostaviti ustavno-pravni poredak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Terenski rad prvoga dana seminara<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ranim poslijepodnevnim satima nastavnici su obi\u0161li staru gradsku jezgru te u gra\u0111evnom sklopu crkve i samostana sv. Marije razgledali reprezentativni postav&nbsp; crkvene umjetnosti popularno nazvan \u201cZlato i srebro Zadra\u201d. Uz rekonstruiranu unutra\u0161njost starohrvatske crkvice Sv. Nediljice iz 11.st. na oko 1200 m\u00b2 prostora u 8 suvremeno opremljenih dvorana izlo\u017eeno je zadarsko zlato i srebro, rukopisi, skulpture, vezovi, &nbsp;reljefi i drugo kao dokaz bogate pro\u0161losti Zadra. &nbsp;Ovo su neprocjenjivo blago tijekom stolje\u0107a a tako i u Domovinskom ratu sa\u010duvale sestre benediktinke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u201eSloboda iz krvi je velika odgovornost\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi dan seminara tako\u0111er je zapo\u010deo projekcijom filma Bernarda Kotlara, a nakon toga su umirovljeni brigadir&nbsp;<strong>Stanko \u010celar<\/strong>&nbsp;i brigadir&nbsp;<strong>Zvonko Brajkovi\u0107<\/strong>&nbsp;govorili o ulogama bojni i samoj pripremi akcije: situaciji na terenu pred po\u010detak &nbsp;\u201eMaslenica\u201c, zada\u0107e 112 takti\u010dke brigade s oja\u010danjima, po\u010detku bojnih djelovanja i samom tijeku bojnih djelovanja do 26. sije\u010dnja 1993. U nastavku je pukovnik&nbsp;<strong>Svemir Vrsaljko<\/strong>&nbsp;govorio o postrojbi \u201ePoskok\u201c a zatim je&nbsp;<strong>Rado\u0161<\/strong>&nbsp;objasnio napadnu operaciju Maslenicu u podvelebitskom smjeru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon toga&nbsp;<strong>Tomislav \u0160ulj<\/strong>, prof. govorio je o memoarskom gradivu hrvatskih i neprijateljskih vojnika.&nbsp; Koriste\u0107i znanstvenu metodu usmene povijesti u okviru rada Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata obavljeno je oko 200 razgovora s braniteljima.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Projiciran je i prilog iz TV kalendara o 9. Bojni HOS-a i doga\u0111ajima u \u0160kabrnji (22. III. 1993.), koju su postrojbe 9. bojne HOS-a pod zapovjedni\u0161tvom Toma Crawlyja branile 43 dana. Nakon toga se nazo\u010dnima obratila gospo\u0111a&nbsp;<strong>Danka Dra\u017eina<\/strong>, braniteljica iz \u0160kabrnje ispri\u010dala svoja iskustva o Domovinskom ratu.&nbsp; Kad je zapo\u010deo rat prekinula je studij, u po\u010detku bila vezistica, a kad je pala \u0160kabrnja sama je kupila automatsku pu\u0161ku i odoru, bila izvi\u0111a\u010dica, nosila hranu i lijekove starcima koji su ostali u selu, a zatim se priklju\u010dila 112. brigadi. Zamolila je nastavnike da u nastavu ubace i pri\u010du o malom hrvatskom branitelju ili braniteljici te zavr\u0161ila rije\u010dima: \u201eSloboda iz krvi je velika odgovornost. Sloboda nije anarhija.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dokumenti i filmovi o operaciji \u201eMaslenica\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr. sc.&nbsp;<strong>Ante Nazor<\/strong>, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, rekao je da \u0107e centar posebno trebati istra\u017eivati o ulozi me\u0111unarodne zajednice u Domovinskom ratu, a zatim je najavio projekciju filmskog kola\u017ea izjava srpskih dobrovoljaca koji su se uklju\u010dili u agresiju na Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dodatnu vrijednost ovom skupu dao je&nbsp;<strong>Ivan<\/strong>&nbsp;<strong>Brigovi\u0107<\/strong>&nbsp;s pregledom dokumenata srpske provenijencije o akciji \u201eMaslenica\u201c. Izlo\u017eio je 15 dokumenata me\u0111u kojima je Zapovijed glavnog \u0161taba srpske vojske (27. XI. 1992) o po\u010detku formiranja srpske vojske Krajine; Odluka predsjednika Republike Srpske krajine o progla\u0161enju stanja i op\u0107e mobilizacije (22. I. 1993.); Saop\u0107enje vlade SAO Krajine (22. I. 1993.) kojim se optu\u017euje UNPROFOR da su znali za gomilanje vojske (isti\u010de se da u samoobrani ne\u0107e birati ratne ciljeve te da \u0107e uklju\u010divati i hrvatske gradove); Plan komande VII. korpusa&nbsp; (27. I. 1993.) za protunapad pod \u0161ifrom \u201e\u010celik\u201c; Zapovijed komande VII. korpusa o formiranju takti\u010dke grupe 1. i 2. sa zada\u0107om ovladavanja podru\u010dja koje su izgubili od strane Hrvatske vojske (29. I. 1993.); Izvje\u0161\u0107e VII. korpusa o dolasku Vukova s Vu\u010djaka (elitne jedinice srpskih komandosa); \u201eIzve\u0161taj bezbedonosne-sigurnosne slu\u017ebe\u201c (20. II. 1993.) iz kojega se vidi da dobrovoljce ne zanima obrana ve\u0107 plja\u010dka i silovanja; Pregled poginulih (22. I. \u2013 31. III. 1993.) iz kojeg se vidi da je poginulo 141 pripadnik srpske vojske i da imaju 622 ranjena; dokument pukovnika Koste Novakovi\u0107a (5. II. 1993.) kojim preuveli\u010dava gubitke hrvatske strane na \u201e3 000 usta\u0161kih bojovnika\u201c (\u010dime \u017eeli ubla\u017eiti vlastite gubitke); dokument koji govori o te\u0161kom polo\u017eaju preostalog hrvatskog stanovni\u0161tva koje je izlo\u017eeno plja\u010dki, maltretiranju i ubijanju od strane srpskih dobrovoljaca (posredstvom UNPROFOR-a iseljeno je jo\u0161 350 Hrvata s podru\u010dja Drni\u0161a; \u201eVanredna informacija glavnog \u0161taba Srpske krajine o Erdutskom sporazumu (15. VII. 1993.) i Redovni borbeni izvje\u0161taj (2. VIII. 1993.) koji govori da je Zemunik u plamenu cijelu no\u0107 te da je ga\u0111an i pontonski most. Svi navedeni dokumenti su u knjizi dokumenata VII.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Terenski rad drugog dana seminara<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U poslijepodnevnim satima nastavnici su posjetili Masleni\u010dki most gdje su sudjelovali u izradi 324. milenijske fotografije \u0160ime Strikomana (nastavnici su formirali stiliziranog galeba koji nosi maslinovu gran\u010dicu), a zatim su obi\u0161li Rovanjsku, Ka\u0161i\u0107 i Podgradinu te na lokalitetima uz stru\u010dno vodstvo razgledali dio mjesta sa kojih su krenule jedinice ili su se vodile borbe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zavr\u0161ni dan: primjeri dobre prakse i povijest \u017eena<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zavr\u0161ni dan seminara zapo\u010deo je primjerima dobre prakse.&nbsp;<strong>Marija Bradvica<\/strong>&nbsp;(profesorica u O\u0160 Zadarski otoci, Zadar) predstavila je lik Damira Tomljanovi\u0107a \u2013 Gavrana. Bio je pripadnik MUP-ove postrojbe za posebne namjene u Rakitju (od VIII. 1990.), a s 1. gardijskom brigadom Tigrovima pro\u0161ao je sva rati\u0161ta te izrastao u vrsnog borca i zapovjednika. Prilikom ophodnje polo\u017eaja pripadnika 1. gardijske brigade kod Tulovih greda 17. II. 1994.&nbsp; ubijen je snajperskim pogotkom. Nositelj je brojnih odlikovanja (Spomenice Domovinske zahvalnosti, Reda hrvatskog trolista, Reda Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Reda kneza Domagoja te Spomenice prvi hrvatski redarstvenik), a osim ulice u Zagrebu, njegovo ime nosi sredi\u0161te gardijskog desantnog pje\u0161a\u0161tva u \u0160epurinama kod Zadra Damira Tomljanovi\u0107a-Gavrana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon toga je&nbsp;<strong>Karmen Perkovi\u0107<\/strong>&nbsp;(profesorica u O\u0160 Ivana Gorana Kova\u010di\u0107a u Zagrebu) predstavila kako je s u\u010denicima svoje \u0161kole obilje\u017eila 20-godi\u0161njicu pada grada Vukovara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kraju je&nbsp;<strong>Jelena Jakovljevi\u0107<\/strong>&nbsp;(profesorica u gimnaziji \u201eMatija Mesi\u0107\u201c iz Slavonskog Broda) predstavila projekte svojih u\u010denika (Izlo\u017eba Slavonski brod u Domovinskom ratu i sl.) koje radi u sklopu dodatne nastave.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Seminar je zavr\u0161io projekcijom filma \u201eRatne snimke Maslenice i Peru\u010de\u201c ratnog snimatelja&nbsp;<strong>Petra Malba\u0161e<\/strong>&nbsp;te svjedo\u010denjem \u017eena&nbsp;<strong>Ivane Haberle<\/strong>,&nbsp;<strong>Ane Vukojevi\u0107<\/strong>,&nbsp;<strong>Sande \u0160pika&nbsp;<\/strong>i&nbsp;<strong>Vesne<\/strong>&nbsp;<strong>Mate\u0161i\u0107<\/strong>&nbsp;koje su govorile o ulozi \u017eena u Domovinskom ratu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Idu\u0107i seminar bit \u0107e posve\u0107en mirnoj reintegraciji Podunavlja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160esti dr\u017eavni seminar o Domovinskom ratu odr\u017ean je ovoga puta u Zadru (24.-27. III. 2013.), a povodom dvadesete obljetnice Operacije \u201eMaslenica\u201c &nbsp;u cijelosti je bio posve\u0107en upravo ovoj vojno-redarstvenoj akciji, jednoj od klju\u010dnih akcija Domovinskog rata.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[57,42,56],"class_list":["post-109","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-profesionalni-razvoj","tag-azoo","tag-domovinski-rat","tag-franjo-cicak"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=109"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1021,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109\/revisions\/1021"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=109"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=109"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=109"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}