{"id":1053,"date":"2014-05-15T08:52:00","date_gmt":"2014-05-15T06:52:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=1053"},"modified":"2026-08-11T09:05:33","modified_gmt":"2026-08-11T07:05:33","slug":"o-poslu-nastavnika-povijesti-u-srbiji-razgovor-s-aleksandrom-todosijevicem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2014\/o-poslu-nastavnika-povijesti-u-srbiji-razgovor-s-aleksandrom-todosijevicem\/","title":{"rendered":"O poslu nastavnika povijesti u Srbiji \u2013 razgovor s Aleksandrom Todosijevi\u0107em"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Raditi u \u0161koli je uvijek izazov. Nastavnici su uvijek rastrgani izme\u0111u obaveze ispunjavanja ciljeva postavljenih nastavnim planom i programom, rada s u\u010denicima, komunikacije s roditeljima, uvo\u0111enja inovacija i eksperimenata iz osobne ili dr\u017eavne \u017eelje. U me\u0111usobnim susretima \u010desto propitujemo u \u010demu su sli\u010dnosti i razlike na\u0161eg posla u Hrvatskoj s drugima diljem svijeta. Hrvatski povijesni portal \u0107e u sljede\u0107em razdoblju objavljivati razgovore s nastavnicima povijesti iz raznih zemalja. Po\u010dinjemo sa susjedom, s dr\u017eavom s kojom imamo vrlo izazovnu pro\u0161lost koja nas povezuje i na\u017ealost razdvaja. Predstavljamo kolegu Aleksandra Todosijevi\u0107a, nastavnika&nbsp;povijesti u&nbsp;u Osnovnoj \u0161koli \u201cBranko Radi\u010devi\u0107\u201d u Batajnici. Urednik je <a href=\"https:\/\/ucionicaistorije.wordpress.com\/\">bloga&nbsp;U\u010dionica istorije<\/a>, koji se bavi nastavom povijesti i popularizacijom povijesti kao znanosti i nastavnog predmeta. Autor je ud\u017ebenika i vje\u017ebenice za 5. i 6. razred osnovne \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Za po\u010detak \u0107u Vam postaviti pitanje koje vjerojatno i nije tako jednostavno odgvoriti. Kako je biti u\u010ditelj povijesti u Srbiji? Koje su dobre, a koje lo\u0161e strane tog posla?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svakako nije lako odgovoriti na ovo pitanje, a da ne zapadne\u0161 u zamke stereotipa ili patetike. Poku\u0161a\u0107u sa jednim filozofskim citatom o u\u010diteljima.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Platon je smatrao da ako obu\u0107ar ne zna svoj zanat, Atinjani \u0107e nositi lo\u0161u obu\u0107u a dr\u017eava ne\u0107e biti na velikom gubitku. Me\u0111utim, ako u\u010ditelji r\u0111avo u\u010de decu, stvori\u0107e pokolenja neznalica koje \u0107e upropastiti dr\u017eavu<\/em>.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U\u010ditelji\/nastavnici imaju te\u017eak i odgovoran posao, pozitivni efekti njihovog rada nisu vidljivi \u0161iroj javnosti nesvesnoj da je obrazovanje nose\u0107i stub svakog dru\u0161tva. Na\u017ealost, polo\u017eaj prosvetnih radnika skrajnut je na dru\u0161tvenu marginu, li\u0161en podr\u0161ke institucija i dr\u017eave, potisnut egzistencijalnim potrebama dru\u0161tva u tranziciji koje \u017eivi od danas do sutra.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kako je povijest zastupljena u kurikulumu osnovnih i srednjih \u0161kola?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastava istorije u osnovnoj \u0161koli zastupljena je u nastavnom planu i programu sa jednim \u010dasom nedeljno u petom razredu i sa dva \u010dasa nedeljno od \u0161estog do osmog razreda. U srednjim \u0161kolama je slu\u010daj druga\u010diji. U gimnazijama se uglavnom izu\u010dava dva \u010dasa nedeljno (tri \u010dasa u vi\u0161im razredima gimnazija dru\u0161tveno-jezi\u010dkog smera, a u gimnazijama prirodno-matemati\u010dkog smera samo tri godine po dva \u010dasa). U srednjim stru\u010dnim \u0161kolama istorija se izu\u010dava zavisno od obrazovnog profila u manjoj ili ve\u0107oj meri.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:66.66%\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kakav je materijalni i dru\u0161tveni polo\u017eaj u\u010ditelja u Srbiji?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prosveta u Srbiji je na margini dru\u0161tva. Srbija je me\u0111u evropskim zemljama koje najmanje izdvajaju za obrazovanje i cena obrazovanja je deset do dvadeset puta manja nego u razvijenim dr\u017eavama Evrope. Prema statisti\u010dkim podacima, prose\u010dna zarada u obrazovanju ne\u0161to je manja od proseka u Srbiji. Jedino u obrazovanju ogromna ve\u0107ina zaposlenih ima visoko obrazovanje, dok je prosek u Srbiji svega oko 24 procenta. Zarade u obrazovanju najni\u017ee su od zarada zaposlenih u dr\u017eavnom sektoru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prisutan je stereotip u dru\u0161tvu da prosvetni radnici rade najmanje, imaju najvi\u0161e odmora i da su shodno tome i najvi\u0161e pla\u0107eni. Javnost nema realan uvid u posao prosvetnog radnika i odgovornost koju sa sobom nosi. Prosvetni radnik zatrpan je administracijom i drugim obavezama koje ne ulaze u \u201egoli\u201c fond \u010dasova (obaveza stru\u010dnog usavr\u0161avanja, priprema za \u010dasove, vannastavne aktivnosti, saradnja sa roditeljima i lokalnom zajednicom\u2026).<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:33.33%\">\n<figure class=\"wp-block-image alignleft size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"200\" height=\"300\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/aca-2-200x300-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1055\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Todosijevi\u0107 na simpoziju \u201cDvostruki teret\u201d u Zagrebu<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kakvo je obrazovanje za u\u010ditelja povijesti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istoriju u \u0161kolama u Srbiji predaju diplomirani istori\u010dari sa zavr\u0161enim visokim obrazovanjem (katedra za istoriju postoji na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Ni\u0161u, Novom Sadu, \u2026). Pored stru\u010dnih ispita iz svetske i nacionalne istorije obavezan je i metodi\u010dki deo tj. Metodika nastave istorije u koju su uklju\u010deni pedagogija i psihologija.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kako se provodi usavr\u0161avanje nastavnika?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastavnik je du\u017ean da prati svoj obrazovno-vaspitni rad, napredovanje i profesionalni razvoj i evidentira primere iz svoje prakse tj. da ima li\u010dni plan profesionalnog razvoja \u2013 Portfolio (novina uvedena od ove godine). Evidenciju o stru\u010dnom usavr\u0161avanju ustanova \u010duva u svom dosijeu. Nastavnik je u obavezi da u toku pet godina ostvari najmanje 120 bodova iz razli\u010ditih oblika stru\u010dnog usavr\u0161avanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Postoje razli\u010diti seminari, konferencije, stru\u010dni skupovi odobreni od nadle\u017enog tela ZOUV-a (Zavoda za unapre\u0111enje obrazovanja i vaspitanja) koji nose odre\u0111eni broj bodova zavisno od programa. Najve\u0107i broj programa je op\u0161teg pedago\u0161kog karaktera, zatim razvoja ICT kompetencija, dok je jako mali broj stru\u010dnih seminara namenjenih nastavnicima istorije. Postoji objektivan problem finansiranja stru\u010dnog usavr\u0161avanja zaposlenih u prosveti. Nastavnici nemaju mogu\u0107nosti da finansiraju usavr\u0161avanje iz svog d\u017eepa, dok \u0161kole nisu u mogu\u0107nosti da im finansijski iza\u0111u u susret.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Koja su osjetljiva pitanja nastave povijesti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najosetljivija pitanja nastave istorije su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>U\u010denje o Holokaustu i drugim genocidima<\/li>\n\n\n\n<li>Drugi svetski rat na prostoru Jugoslavije<\/li>\n\n\n\n<li>Raspad SFRJ i ratovi za jugoslovensko nasle\u0111e<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastava o Holokaustu i drugim oblicima genocida nije dovoljno zastupljena u obrazovnom sistemu Republike Srbije. U nastavnom planu i programu za osnovne \u0161kole u Srbiji ne postoji posebna nastavna tema, niti nastavna jedinica koja se bavi Holokaustom. U\u010denje o Holokaustu fragmentarno se provla\u010di kroz vi\u0161e nastavnih jedinica posve\u0107enih Drugom svetskom ratu. Gradivo u ud\u017ebenicima istorije o Holokaustu prenosi se kroz informaciju, brojke i statistiku. U svakodnevnoj praksi nastava o Holokaustu temelji se na usvajanju bazi\u010dnih informacija o stradanjima u logorima smrti Au\u0161vicu, Jasenovcu i dr. Ovakav pristup slo\u017eenom problemu kao \u0161to je Holokaust i njemu srodnim pojavama onemogu\u0107uje jasan fokus nastavnika na temu, a shodno&nbsp; tome u\u010denici nisu u stanju da formiraju celovitu sliku i razumeju uzroke i posledice najve\u0107eg zlo\u010dina u istoriji \u010dove\u010danstva. Time im je ote\u017eano sticanje jedinstvene i produbl\u0458ene slike o ovim zna\u010dajnim istorijskim pojavama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dru\u0161tvene okolnosti zadnjih nekoliko decenija nametnule su nam druga\u010dije tuma\u010denje Drugog svetskog rata. Slomom socijalizma u biv\u0161im socijalisti\u010dkim dr\u017eavama zavladao je sna\u017ean antikomunizam. Danas se u ve\u0107ini biv\u0161ih socijalisti\u010dkih dr\u017eava podrazumeva da se radi razdoblju koje se isklju\u010divo vezuje za pojave kao \u0161to su: teror, represija, obra\u010dun sa ideolo\u0161kim neprijateljim. Tako&nbsp; je na nekriti\u010dku osudu nai\u0161la i dominantna kultura se\u0107anja iz vremena socijalizma tj. ona koja je po\u010divala pre svega na antifa\u0161isti\u010dkom narativu. U nastavnom planu i programu, kao i ud\u017ebenicima istorije Drugi svetski rat na prostoru Jugoslavije se predstavlja kroz sukob \u201epartizana i \u010detnika\u201c (gra\u0111anski rat).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najnovija istorija i sukobi na prostoru biv\u0161e Jugoslavije prenose se u\u010denicima kroz sa\u017eete informacije. Gradivo koje je ostavljeno za kraj godine zavr\u0161nih razreda, nastavnici izbegavaju da obra\u0111uju, zbog nedostatka vremena usled preobimnog nastavnog plana i programa, ali i zbog nespremnosti da se uhvate u ko\u0161tac sa osetljivim pitanjima bliske pro\u0161losti. Raspad SFR Jugoslavije nije zavr\u0161en proces i on jo\u0161 uvek traje. To iziskuje od nastavnika veliki napor da u\u010denicima objasni na pravi na\u010din \u0161ta se zapravo de\u0161avalo na tim prostorima. Ostala su otvorena pitanja polo\u017eaja BiH, statusa Kosova, nere\u0161enih dr\u017eavnih granica itd. Usled odsustva regionalne saradnje, jako je te\u0161ko na\u0107i prave odgovore i ponuditi deci adekvatne nastavne.&nbsp;<strong>Pritom, postavio bih pitanje, da li smo zapravo spremni da se suo\u010dimo sa doga\u0111ajima iz bliske pro\u0161losti?<\/strong>&nbsp;Od su\u0161tinske je va\u017enosti objasniti u\u010denicima sada\u0161njost zbog budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Imate li \/ kako rade udru\u017eenja nastavnika istorije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Postoji vi\u0161e udru\u017eenja nastavnika istorije u Srbiji. Najaktivnije na edukaciji nastavnika u Srbiji radi UDI \u2013 Euroklio koje u saradnji sa Udru\u017eenjem za dru\u0161tvenu istoriju i me\u0111unarodnom organizacijom EUROKLIO, radi u korist promena pristupa nastavi istorije. Pomenuo bih tako\u0111e i udru\u017eenje nastavnika \u201eDositej Obradovi\u0107\u201c koje pripremaniz manifestacija vezanih za obele\u017eavanje stogodi\u0161njice Velikog rata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ima li suradnje ili mjesta za suradnju nastavnika povijesti iz Srbije i Hrvatske? Koji su potencijali ili problemi u tome?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sigurno da postoji prilika za saradnju kroz me\u0111unarodne ili me\u0111uregionalne projekte. Me\u0111utim, pitanje je koliko su zapravo prosvetne institucije Srbije i Hrvatske spremne da iniciraju i pokrenu zajedni\u010dke projekte. Mo\u017eda su ovi intervjui najbolji primer kako nastavnici iz Srbije i Hrvatske mogu sara\u0111ivati i razmenjivati iskustva i ideje. Me\u0111utim, oni su zasnovani na inicijativi pojedinaca. Mo\u017eda je projekat&nbsp;Dvostruki teret&nbsp;na kome smo zajedno u\u010destvovali najbolji pokazatelj da je saradnja mogu\u0107a, ali i nu\u017ena.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Za\u0161to i kako vodi\u0161 internet stranicu \u201cU\u010dionica istorije\u201d?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Blog U\u010dionica istorije nastao je pre nekolio godina, usled nedostatka kvalitetnih internet resursa na srpskom jeziku posve\u0107enih nastavi istorije. Savremena nastava istorije ne mo\u017ee se zamisliti bez interneta i sajtova koji \u0107e se na kriti\u010dki, a ujedno i na zanimljiv na\u010din baviti istra\u017eivanjem pro\u0161losti. Krenuo sam da pravim blog namenjen u\u010denicima, za li\u010dne potrebe u nastavi. Postavljao sam prezentacije, radionice, istorijske izvore, dokumentarne filmove i druge materijale koje sam koristio za potrebe svojih \u010dasova. \u010citaoci bloga su prepoznali kvalitet sajta, originalnost sadr\u017eaja i njegovu vrednost. \u010cinjenica da je blog postao izuzetno pra\u0107en ve\u0107 na samom po\u010detku, uticala je da pro\u0161irim predmet interesovanja na \u0161iru javnost, da teme koje obra\u0111ujem budu aktuelne, zanimljive i pristupa\u010dne svima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Moj cil\u0458 je da interpretiram istoriju na zaniml\u0458iv i interesantan na\u010din, a ne suvoparno kroz \u010dinjenice, informacije, brojke i statistiku\u2026 Smatram da zadatak nastavnika istorije nije samo u tome da prenese znanje, da prepri\u010da deci ono \u0161to treba da nau\u010de, ve\u0107 da d\u00e2 smisao i zna\u010denje onome \u0161to u\u010de. Postoji veliki broj sajtova koji su prosto, kao i mladi, zara\u017eeni nacionalizmom i koji imaju milionske posete. Ti portali su opasni za decu, jer ako ih mi ne nau\u010dimo da razlikuju dobro od lo\u0161eg, onda se kod njih stvaraju uslovi za pojavu mr\u017enje, netolerancije, ksenofobije ili antisemitizma. Mladi su danas prosto zasuti svakojakim sadr\u017eajima koji dolaze iz medija, po\u010dev od hil\u0458adu TV kanala, pa do Fejsbuka i ne znaju da naprave analizu \u0161ta je dobro, a \u0161ta lo\u0161e. Deca se pretvaraju u obi\u010dne \u201elajkere\u201d interneta koji uzimaju zdravo za gotovo ono \u0161to im se servira i jako je bitno za\u0161tititi ih od takvih sadr\u017eaja, tako \u0161to \u0107emo ih uputiti na prave izvore znanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kolega, hvala na odgovorima i \u017eelim \u0161to smireniji kraj nastavne godine!<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Raditi u \u0161koli je uvijek izazov. Nastavnici su uvijek rastrgani izme\u0111u obaveze ispunjavanja ciljeva postavljenih nastavnim planom i programom, rada s u\u010denicima, komunikacije s roditeljima, uvo\u0111enja inovacija i eksperimenata iz osobne ili dr\u017eavne \u017eelje. U me\u0111usobnim susretima \u010desto propitujemo u \u010demu su sli\u010dnosti i razlike na\u0161eg posla u Hrvatskoj s drugima diljem svijeta. Hrvatski povijesni [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1054,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[287,288],"class_list":["post-1053","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-pov-kod-drugih","tag-aleksandar-todosijevic","tag-srbija"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1053","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1053"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1053\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1061,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1053\/revisions\/1061"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1054"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1053"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1053"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1053"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}