{"id":1050,"date":"2026-08-11T09:06:41","date_gmt":"2026-08-11T07:06:41","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=1050"},"modified":"2026-08-12T09:43:17","modified_gmt":"2026-08-12T07:43:17","slug":"aktualne-dileme-ucitelja-povijesti-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/aktualne-dileme-ucitelja-povijesti-u-srbiji\/","title":{"rendered":"Aktualne dileme u\u010ditelja povijesti u Srbiji"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rasprave o obrazovanju \u010desto se vode oko kurikuluma, ud\u017ebenika, rezultata u\u010denika ili materijalnog polo\u017eaja u\u010ditelja. Iza tih tema nalazi se i jedno temeljnije pitanje: koliko je u\u010ditelj slobodan biti stru\u010dnjak koji procjenjuje, argumentira i javno izra\u017eava profesionalni stav? To je jedno od sredi\u0161njih pitanja koje je u razgovoru za srpski obrazovni portal <em>Zelena u\u010dionica<\/em> po\u010detkom kolovoza 2026. otvorio <strong>Aleksandar Todosijevi\u0107<\/strong>, poznati i dru\u0161tveno anga\u017eirani u\u010ditelj povijesti iz Srbije. Todosijevi\u0107 radi u Osnovnoj \u0161koli \u201eBranko Radi\u010devi\u0107\u201c u Batajnici, autor je vi\u0161e ud\u017ebenika, priru\u010dnika i obrazovnih materijala te predsjednik <a href=\"https:\/\/udieuroclio.edu.rs\/\">Udru\u017eenja za dru\u0161tvenu istoriju \u2013 Euroclio<\/a>, organizacije koja okuplja velik broj u\u010ditelja i nastavnika povijesti u Srbiji.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegov profesionalni anga\u017eman godinama nadilazi svakodnevni rad u u\u010dionici. Sudjeluje u projektima povezanima s pou\u010davanjem povijesti, kulturom sje\u0107anja, Holokaustom, antisemitizmom i osjetljivim temama ratova na prostoru biv\u0161e Jugoslavije. U sredi\u0161tu takva rada nalazi se ideja da povijest u \u0161koli ne bi trebala biti samo preno\u0161enje gotovih narativa, nego i prostor za razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, rada s izvorima i argumentirane rasprave.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text is-stacked-on-mobile\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"620\" height=\"264\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/aca-1.jpg\" alt=\"Aleksandar Todosijevi\u0107\" class=\"wp-image-1054 size-full\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/aca-1.jpg 620w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/aca-1-300x128.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S kolegom Todosijevi\u0107em smo za Hrvatski povijesni portal ve\u0107 razgovarali 2014. godine. Razgovor pro\u010ditajte <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2014\/o-poslu-nastavnika-povijesti-u-srbiji-razgovor-s-aleksandrom-todosijevicem\/\">na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160kola izme\u0111u modernizacije i nepovjerenja<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povod za razgovor bio je aktualni prijedlog izmjena obrazovnog zakonodavstva u Srbiji. Todosijevi\u0107 opisuje obrazovni sustav u kojemu, prema njegovu mi\u0161ljenju, raste politi\u010dki utjecaj, centralizacija odlu\u010divanja i pritisak na profesionalnu autonomiju \u0161kola i u\u010ditelja. Kao probleme isti\u010de nedostatak resursa, sve te\u017ei polo\u017eaj u\u010diteljske profesije i gubitak povjerenja u obrazovni sustav. U\u010ditelji se, smatra, sve \u010de\u0161\u0107e osje\u0107aju poput administrativnih izvr\u0161itelja, u\u010denici imaju premalo stvarnog prostora za sudjelovanje, a roditelji ograni\u010den utjecaj na procese odlu\u010divanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegov zahtjev da se obrazovanje \u201evrati struci\u201c odnosi se na dono\u0161enje odluka na temelju istra\u017eivanja, analiza i dijaloga s u\u010diteljima, ravnateljima, u\u010denicima, roditeljima i akademskom zajednicom. Obrazovna politika, prema njegovu mi\u0161ljenju, trebala bi imati kontinuitet koji nadilazi mandat pojedinog ministra ili izborni ciklus.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Licenca kao pitanje profesionalne autonomije<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najvi\u0161e pozornosti u intervjuu privla\u010di pitanje mogu\u0107nosti suspenzije nastavni\u010dke licence. Todosijevi\u0107 ne osporava profesionalnu odgovornost u\u010ditelja ni potrebu sankcioniranja ozbiljnih propusta. Problem vidi u mogu\u0107nosti da se mehanizam koji bi trebao \u0161tititi kvalitetu obrazovanja pretvori u sredstvo pritiska na u\u010ditelje koji javno izra\u017eavaju kriti\u010dko mi\u0161ljenje ili sudjeluju u prosvjedima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U takvu scenariju u\u010ditelj vi\u0161e nije stru\u010dnjak koji na temelju profesionalnih kompetencija donosi odluke, nego mo\u017ee postati izvr\u0161itelj odluka obrazovne administracije. Todosijevi\u0107 zato upozorava da \u0161kola u kojoj nastavnik strahuje da bi zbog svojega stava mogao izgubiti licencu te\u0161ko mo\u017ee biti \u0161kola koja u\u010denike odgaja za slobodno i kriti\u010dko mi\u0161ljenje. Za u\u010ditelje Povijesti to je posebno osjetljivo pitanje. Predmet kojim se bave uklju\u010duje politi\u010dke sukobe, autoritarne re\u017eime, ljudska prava, propagandu, revolucije i odnos pojedinca prema vlasti. Pou\u010davanje takvih tema pretpostavlja prostor za argumentirano propitivanje i raspravu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">U\u010denici i iskustvo demokracije<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugo va\u017eno pitanje odnosi se na mogu\u0107nosti u\u010deni\u010dkog organiziranja. Todosijevi\u0107 upozorava na prijedloge kojima bi se prostor za u\u010deni\u010dko udru\u017eivanje u razli\u010dite klubove i skupine suzio, dok bi se formalno organiziranje uglavnom usmjerilo prema u\u010deni\u010dkom parlamentu pod ve\u0107om \u0161kolskom kontrolom. Ako \u0161kola treba pripremati mlade za \u017eivot u demokratskom dru\u0161tvu, smatra Todosijevi\u0107, u\u010denici demokraciju ne mogu upoznati samo iz definicija. Moraju imati priliku organizirati se, razgovarati o zajedni\u010dkim problemima, zastupati odre\u0111eno stajali\u0161te, pregovarati i preuzimati odgovornost. Zato postavlja pitanje kakve gra\u0111ane \u0161kola \u017eeli oblikovati: one koji aktivno sudjeluju u institucijama ili one koji su nau\u010dili slijediti odluke drugih.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Roditelji: partneri ili promatra\u010di?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107i element njegove kritike odnosi se na najavljene promjene polo\u017eaja vije\u0107a roditelja. Prema Todosijevi\u0107evu tuma\u010denju, predlo\u017eene izmjene mogu smanjiti stvarni prostor roditelja za sudjelovanje u upravljanju \u0161kolom. Aktivni roditelji koji postavljaju pitanja, tra\u017ee odgovornost i sura\u0111uju s u\u010diteljima ne bi se, smatra, trebali promatrati kao problem nego kao va\u017ean dio \u0161kolske zajednice. Tako se tri teme iz intervjua \u2013 licence u\u010ditelja, u\u010deni\u010dko organiziranje i sudjelovanje roditelja \u2013 povezuju s pitanjem koliko je \u0161kola zajednica u\u010ditelja, u\u010denika i roditelja, a koliko hijerarhijski sustav upravljanja.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je dobar ud\u017ebenik Povijesti?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pred kraj razgovora tema prelazi s obrazovne politike na podru\u010dje koje Todosijevi\u0107 dobro poznaje \u2013 pisanje ud\u017ebenika Povijesti. Kao autor vi\u0161e ud\u017ebenika isti\u010de va\u017enost iskustva rada u u\u010dionici. U\u010ditelj koji svakodnevno radi s u\u010denicima neposredno vidi \u0161to u\u010denici razumiju, gdje nailaze na te\u0161ko\u0107e i \u0161to ih poti\u010de na postavljanje pitanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Todosijevi\u0107 odbacuje ideju da se kvaliteta ud\u017ebenika mjeri koli\u010dinom podataka. Dobar ud\u017ebenik treba u\u010deniku pomagati da povezuje pojave i razvija povijesno mi\u0161ljenje. Povijest nije samo niz godina, imena i doga\u0111aja, nego predmet u kojem u\u010denik treba ne\u0161to sam otkriti, postaviti pitanje i poku\u0161ati razumjeti kako nastaje znanje o pro\u0161losti. Kao va\u017ean kriterij uspje\u0161nosti navodi trenutak u kojem u\u010denik nakon obrade odre\u0111ene teme \u017eeli postaviti novo pitanje, prona\u0107i dodatni izvor ili nastaviti razgovor. Istodobno nagla\u0161ava da ni najbolji ud\u017ebenik ne mo\u017ee zamijeniti kvalitetnog u\u010ditelja.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Dileme koje prelaze granice Srbije<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Intervju Aleksandra Todosijevi\u0107a govori o vrlo konkretnom trenutku srpskog obrazovanja. U njegovu su sredi\u0161tu profesionalna autonomija u\u010ditelja, mogu\u0107nost u\u010deni\u010dkog sudjelovanja, polo\u017eaj roditelja i pitanje kakvu ulogu \u0161kola treba imati u dru\u0161tvu. Za u\u010ditelje Povijesti ta su pitanja posebno va\u017ena jer se od njih o\u010dekuje da u\u010denike pou\u010davaju kriti\u010dkom \u010ditanju izvora, argumentiranju i razumijevanju razli\u010ditih perspektiva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Todosijevi\u0107 od nove \u0161kolske godine o\u010dekuje promjene koje bi u\u010ditelju vratile profesionalni ugled, u\u010deniku polo\u017eaj aktivnog sudionika, a roditelju ulogu partnera \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Izvor:<\/strong> Razgovor Aleksandre Cvjeti\u0107 s Aleksandrom Todosijevi\u0107em, <em>Zelena u\u010dionica<\/em>, 10. kolovoza 2026. URL:  <a href=\"https:\/\/zelenaucionica.com\/todosijevic-skola-u-kojoj-nastavnik-strahuje-da-ce-zbog-svog-stava-izgubiti-licencu-ne-moze-biti-skola-koja-obrazuje-vaspitava\/\">https:\/\/zelenaucionica.com\/todosijevic-skola-u-kojoj-nastavnik-strahuje-da-ce-zbog-svog-stava-izgubiti-licencu-ne-moze-biti-skola-koja-obrazuje-vaspitava\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">\u0160to vi mislite o ovim izazovima? <br>Ostavite komentar pri dnu stranice.<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rasprave o obrazovanju \u010desto se vode oko kurikuluma, ud\u017ebenika, rezultata u\u010denika ili materijalnog polo\u017eaja u\u010ditelja. Iza tih tema nalazi se i jedno temeljnije pitanje: koliko je u\u010ditelj slobodan biti stru\u010dnjak koji procjenjuje, argumentira i javno izra\u017eava profesionalni stav? To je jedno od sredi\u0161njih pitanja koje je u razgovoru za srpski obrazovni portal Zelena u\u010dionica po\u010detkom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1051,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[287,288],"class_list":["post-1050","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-pov-kod-drugih","tag-aleksandar-todosijevic","tag-srbija"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1050","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1050"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1050\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1556,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1050\/revisions\/1556"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1050"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1050"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1050"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}