Poznati austrijski skladatelj na razmeđi razdoblja klasike i romantike Franz Schubert (1797-1828) poznat je ponajviše po svojim pjesmama za glas i klavir, tzv. Lied te klavirskim sonatama, koje odražavaju skladateljevu fascinaciju Beethovenovim klavirskim sonatama, ali i moćnim, individualnim, kreativnim doprinosima toj glazbenoj formi. Svakako, Schubert je u svom nažalost vrlo kratkom životu skladao i druge skladbe, od kojih je jedna od njih i dan danas vrlo popularna i omiljena te se često nalazi na koncertnom repertoaru – klavirski kvintet 'Pastrva' (u originalu Forellenquintet) za komorni sastav klavira, violine, viole, violončela i kontrabasa, a lako se pamti zbog svoga naslova.

Tweet

Kvintet je objavljen nakon skladateljeve smrti pod brojem op. post. 114 (opus posthumus – posmtrno objavljeno djelo) zalaganjem bečkog izdavača nota, koji je original kupio na rasprodaji stvari nakon skladateljeve smrti. Naslov je kvintet dobio po pjesmi Pastrva, koju je na stihove njemačkog pjesnika i orguljaša Christiana Schubarta, Schubert uglazbio još ranije. Smatra se da je kvintet Schubert napisao 1819. godine. Kvintet je u A duru i predivan je vedri glazbeni odlazak u prirodu, u kojoj se vrlo lako može zamisliti izlet i lijepi pejzaž, sunčano vrijeme, rijeka, bistra voda, pastrve u brzom i elegantnom prolazu kroz rijeku…

Djelo je navodno nastalo na poticaj ljubitelja glazbe i čelista Silvestera Paumgartnera, kojemu je i posvećeno. U nastavku stihovi pjesme.

Die Forelle
In einem Bächlein helle.
Da schoß in froher Eil`
Die launige Forelle
Vorüber wie ein Pfeil.
Ich stand an dem Gestade
Und sah in süßer Ruh`
Des muntern Fisches Bade
Im klaren Bächlein zu.
Ein Fischer mit der Ruthe
Wohl an dem Ufer stand,
Und sah`s mit kaltem Blute,
Wie sich das Fischlein wand.

So lang dem Wasser Helle,
So dacht` ich, nicht gebricht,
So fängt er die Forelle
Mit seiner Angel nicht.

Doch plötzlich ward dem Diebe
Die Zeit zu lang. Er macht
Das Bächlein tückisch trübe,
Und eh` ich es gedacht;

So zuckte seine Ruthe,
Das Fischlein zappelt dran,
Und ich mit regem Blute
Sah die Betrogne an.

Die ihr am goldnen Quelle
Der sichern Jugend weilt,
Denkt doch an die Forelle;
Seht ihr Gefahr, so eilt!

Meist fehlt ihr nur aus Mangel
Der Klugheit. Mädchen, seht
Verführer mit der Angel!
Sonst blutet ihr zu spät.

Christian Friedrich Daniel Schubart, 1739-1791

Glazbu Pastrva kvinteta možete poslušati u rzaličitim izvedbama na you tube-u – pri tome možete upisati i engelsku verziju naslova Trout quintet. Kvintet ima 5 stavaka. Duh Schubertove glazbe izvrsno je sadržan u ovoj skladbi, kao i odraz njegovog karaktera kao osobe, kakvu možemo zamisliti na temelju podataka o njegovom životu i iskazima njegovih suvremenika i znanaca.

Po riječima Schubertovog prijatelja Alberta Stadlera, Schubert je bio: ‘Jednostavan, dobrodušan prema svima, potpuno nepretenciozan, na rubu nemara u pogledu svoje vanjštine. Svako prenemaganje bilo mu je strano i mrsko. Najbolje se osjećao u krugu svojih prijatelja, u vedrom društvu. Na prvi pogled nekima je djelovao flgmatično, no temperamenta mu nije nedostajalo u dosjetljivosti i britkom, ali pozitivnom humoru.’

Franz Schubert jer rođen i umro je u Beču, zapravo vrlo rijetko je napuštao u Beč i osim nekoliko izleta izvan Beča, a najdalji izlet bio je u Mađarsku, nije putovao.

Franzov otac bio je direktor jedne osnovne škole u jednom mjestu blizu Beča. Svom sinu otac je prenio osnove glazbe i u dobi od 11 godina ga dao upisati u zbor bečke dvorske kapele. Tamo je mladi Franz dobivao poduku iz orgulja i klavira, ali i skladanja. Među njegovim učiteljima bio je i slavni Antonio Salieri koji je uočio poseban glazbeni dar mladoga Franza. Sa 17 godina morao je napustiti zbor, kako zbog promjena u glasu tako i zbog ipak nezadovoljavajućeg školskog uspjeha. franz je postao mladi učitelj i četiri sljedeće godine zarađivao podučavajući u školi u kojoj je njegov otac radio. Odmah po izlasku iz zbora počeo je skladati. ubrzo nakon toga počeo je stjecati prijatelje i glazbene istomišljenike odnosno podržavatelje. U to vrijeme bilo je uobičajeno i dapače poželjno na taj način kratiti večeri – u okupljanju u društvo u kojem se naizmjence prezentiraju pojedini kreativni dosezi pojedinih članova tog društva. Bilo je to i zabavno i zanimljivo, jer je uvijek postojalo nešto novo – nova pjesma, nova drama, nova skladba ili nešto četvrto za poslušati i raspraviti.

Među tim prijateljima našao se i mladi student prava Franz von Schober koji je bio porijeklom iz imućne porodice i koji je pod dojmom svog imenjaka Schuberta predložio da se Schubert ostavi podučavanja u školi i prihvati skladanja. Schober je Schubertu ponudio i sobu u kući njihove obitelji ito je bio koak prema osamostaljenju Schuberta – sada je Schubert bio slobodni umjetnik, sa svim prednostima i manama toga poziva.

Prvi veći uspjeh i slavu donijele su mu njegove pjesme za glas i klavir. No, ipak je uz skladanje i pokoji koncert, Schubert prihvatio i ponudu da podučava klaviru kćeri grofa Esterhazyja. Iz toga razdoblja potiču Schubertove skladbe za klavir četveroručno.

Schubert je skladao i scensku glazbu, od kojih je najpoznatija prateća glazba za predstavu Rosamunde. Predstava je bila neuspjeh, ali je glazba preživjela.

Schubert je također skladao i crkvenu glazbu, ali najospežniji mu je opus pjesama za glas  – od njegovih ciklusa pjesama najpoznatiji su Lijepa mlinarica i Zimsko putovanje.

Zimsko putovanje je ciklus od 24 pjesme za muški glas i klavir na stihove Wilhelma Müllera. Često se ističe dramatska upečatljivost ciklusa, pogotovo kada se ciklus pjesama izvodi u cjelini, integralno – što traje oko sat vremena. Ovdje možete poslušati jednu od pjesama.

Jedna od neosporno najpoznatijih njegovih skladbi za glas je i Ave Maria, koju ovdje možete poslušati u izvedbi Luciana Pavarottija.
Malo je poznato da je Ave Maria zapravo pjesma napisana na stihove Sir Waltera Scotta, a ne originalno kao glazba na molitvu. Pjesma Waltera Scotta na koju je Schubert skladao ovu glazbu zove se ‘Elenina treća pjesma’ po junakinji Ellen koja je u bijegu i moli se Djevici Mariji. Tijekom godina neimenovana je osoba prilagodila tekst molitve Ave Maria Schubertovoj glazbi i ta se verzija vrlo često danas izvodi.

Svakako treba istaknuti da je Schubert napisao 10 simfonija, s time da su dvije (osma i deseta) nedovršene. Schubertova deveta simfonija ima nadimak ‘Velika’ ili ‘Veličanstvena’ radi svoje impresivne glazbene materije i trajanja. No, da nije bilo skladatelja Roberta Schumanna i Felixa Mendelssohna koji su note za tu simofniju deset godina nakon Schubertove smrti izvukli iz prašine i javno izveli na koncertu pitanje je da li bismo danas znali za to djelo.

Komorna glazba za različite sastave i glazba za klavir solo preostala su dva područja u kojima je Schubert napisao mnoga prekrasna djela. Ovdje možete poslušati njegovu klavirsku sonatu u e-molu – vrlo poetičnu i nježnu, u izvedbi sjajnog pijanista Wilhelma Kempffa.

Schubert nije nikada zarađivao neke veće svote novaca, živio je skromno, ponekad i na samom rubu onoga što nazivamo ‘vezivanje kraja s krajem’.

Od 1822. godine, dakle od svoje 25-te godine borio se s infekcijama, za koje mnogi tvrde da je u osnovi bio sifilis. Bolest ga je uništavala nekoliko godina i sa samo 31 godinom, 1828. godine – godinu dana nakon Beethovena umro je u stanu svoga brata u Beču. Pokopan je pored Beethovena kojega je štovao nemjerljivo.

Veliki doprinos  – ne samo otkrivanje već i objavljivanju i popularizaciji Schubertovih djela i životnoga puta pripada i Englezu Georgeu Grove-u (1820-1900), kojega mnogi znaju po legendarnoj enciklopedijskoj zbirci Groves Dictionary of Music. Groves Dictionary of Music smatra se najvećim autoritetom u glazbenoj enciklopedistici na engleskom jeziku. Gospodin Grove bio je zaslužan za ideju nastanka te enciklopedije te za nadzorno uredništvo nad njom. Gospodin Grove bio je pisac o glazbi i glazbenicima i urednik, premda je svoj radni vijek započeo kao građevinski inženjer. Za svoje zasluge odlikovan je viteštvom, a bio je i prvi direktor prestižnog Royal College of Music u Londonu.

Velika je šteta da je tako nadareni glazbenik i skladatelj poput Franza Schuberta umro tako mlad, no možemo s divljenjem ponirati u njegova djela koja nam je ostavio.

Povodom 200-te obljetnice Schubertovog rođenja, 1997. godine,  poznati proizvođač vrhunskih klavira Bösendorfer proizveo je specijalnu liniju koncertnih klavira nazvanih Franz Schubert.