Godine 2007. na Filozofskom fakultetu u Osijeku osnovana je podružnica međunarodne udruge studenata povijesti pod nazivom ISHA-Osijek. Kao ciljevi krovne organizacije International Students of History Association (ISHA) izdvajaju se razmjena viđenja povijesti te organiziranje godišnjih sastanaka studenata. Od samih početaka osječka sekcija vođena je zanosom skupine entuzijasta čiji se studij povijesti nije svodio tek na skupljanje potpisa profesora i polaganje ispita.

Tweet

Članovi udruge u razdoblju od 2007. do 2010. godine sudjelovali su na brojnim međunarodnim seminarima (Berlin, Zagreb, Utrecht, Marburg, Helsinki, Sofija), a i sami su uspješno organizirali događanje koje je okupilo kolege iz čitave Europe. Pokretanje vlastitog časopisa dugo je vremena bila velika želja osječkih studenata povijesti. Nakon nekoliko mjeseci planiranja i dogovaranja odlučeno je započeti s radom na časopisu pod nazivom „Essehist“, čije ime sugerira spoj grada Osijeka (Essek) i povijesne znanosti (historia). Poticanje studenata na istraživanje, pisanje i objavljivanje vlastitih radova određeno je kao svrha „Essehista“.

Prvi broj Essehista

S obzirom na relativni nedostatak iskustva kada je riječ o koncipiranju i uređivanju časopisa, rad na prvom broju „Essehista“ u pojedinim se trenucima činio kao prava borba s vjetrenjačama u kojoj je, začudo, Don Quijote na kraju pobijedio. Odlučeno je kako će časopis biti popularno-znanstvenog karaktera; balansiranjem između stručnog pisanja, koje će u obzir uzimati norme povijesne struke, te pristupa, koji je dovoljno zanimljiv onima koji nisu diplomirani povjesničari ali vole pročitati pokoji zanimljivi tekst o intrigama minulih vremena, „Essehist“ se obraća širokom čitateljstvu. Osim toga, svaki broj je zamišljen kao tematsko izdanje koje će određenu problematiku obraditi iz što više perspektiva. Uz studente, svoj doprinos časopisu dat će i vanjski suradnici različitih profila, a na kraju časopisa nalazit će se tzv. povijesna fotografija kao završna misao i vizualizacija obrađene problematike.

Prvi broj „Essehista“, čija se promocija održala u prosincu 2009. godine, pozabavio se temom totalitarnih režima, s posebnim naglaskom na događanja u 20. stoljeću. U ovom broju mogu se pronaći tekstovi o Staljinovom psihološkom profilu, odnosu totalitarnih režima prema kulturi i urbanom planiranju, umjetničkim djelima pojedinih diktatora, jezičnoj politici NDH, tajnim službama i dr. Vanjski suradnici bili su teolog Ivica Šola, te sociolog Dražen Šimleša. Osim radova vezanih uz temu broja, tu se nalaze i prigodni tekstovi poput onih o povijesti Filozofskog fakulteta u Osijeku, aktivnostima udruge ISHA-Osijeku, porukama knjige „1984“ Georga Orwella itd. Sve tekstove lektorirali su studenti hrvatskog jezika i književnosti dok su se recenziranja prihvatili asistenti s Odsjeka za povijest. Prvi broj „Essehista“ ima 78 stranica te je tiskan u 150 primjeraka. Iznimno pozitivne kritike nakon uspješne realizacije projekta dodatno su motivirale studente za rad na sljedećem izdanju svog časopisa.

Drugi broj Essehista

Nakon kratkih dvojbi u vezi teme idućeg broja, odlučeno je kako će u središtu zanimanja novog „Essehista“ biti bogata povijest grada Osijeka. Navedena tema činila se posebno zanimljivom zbog mogućnosti podrobnijeg terenskog, odnosno arhivskog istraživanja. O kvalitativnom napretku časopisa svjedoči i broj izvora korištenih za pisanje radova. Okvirno govoreći, ovaj broj obuhvaća povijest Osijeka od Kelta i Rimljana pa sve do suvremenog doba. Potrebno je napomenuti da je ovakav izbor teme broja neizbježno ograničio mogućnost odabira vanjskih suradnika. Bez obzira na to, tekstovi književnika Ervina Heinea, umjetnika Maria Matokovića i arheologinje Jasne Šimić iznimno su kvalitetni i zanimljivi te je uredništvu drago što je uspjelo ostvariti suradnju. Objavljeno je i nekoliko prigodnih tekstova poput recenzije filma, prikaza knjige, razgovora s profesoricom Božić Bogović itd. Kao novosti u odnosu na prvi broj izdvajaju se okviri sa zanimljivostima unutar pojedinih tekstova te kompilacija kronoloških događanja vezanih uz temu broja. Uredništvo časopisa posebno je obradovala činjenica da su se za suradnju javili mlađi kolege, od kojih su neki tek upisali fakultet. Drugi broj „Essehista“ ima 108 stranica te je, kao i prvi broj, tiskan u nakladi od 150 primjeraka.

Tema trećeg izdanja „Essehista“ bit će revolucije i prekretnice kroz povijest. Planira se suradnja s kolegama s drugih fakulteta iz Hrvatske, ali i ostatka Europe. Do sada objavljeni radovi mogu poslužiti kao polazišna točka za daljnje proučavanje određene teme. Uredništvo časopisa iskreno se nada kako će ova isključivo studentska inicijativa još dugo letjeti na krilima zaljubljenika u povijest, jer kroz upoznavanje prošlosti možemo bolje razumjeti sadašnjost.