Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i Društvo studenata povijesti „Ivan Lučić – Lucius“ po šesti puta bili su domaćin skupa Dies Historiae. Znanstveni skup održao se u srijedu 10. prosinca 2008. godine u dvorani Zagreb na znanstveno učilišnom kampusu Borongaj. Tema skupa bila je voda i njena uloga kroz povijest. Sudionike i slušače skupa pozdravnim govorom dočekao je voditelj Hrvatskih studija Zvonimir Čuljak koji je istakao značajan doprinos studenata radu fakulteta te je proglasio skup otvorenim.

Prvi dio skupa započeo je izlaganjem Damir Karbić koji je govorio o percepciji vode u srednjem vijeku te naglasio neke mogućnosti za daljnje istraživanje. Istakao je razne aspekte vode u tom razdoblju: vode kao simbola čišćenja (prema religijskim shvaćanjima monoteističkih religija), vode u srednjovjekovnoj znanstvenoj teoriji (kao jednog od četiri elementa, tjelesne tekućine, itd.), vode u likovnoj umjetnosti, književnosti, arhitekturi i svakodnevnom životu. Nakon toga Sabine Florence Fabijanec je dala jedan pogled na upoznavanje vode u svakodnevnom životu srednjovjekovne Hrvatske. I ona je istakla razna, ali konkretnija, viđenja vode na našim prostorima (vodi za piće, u higijeni, natapanju polja, kao pogonskom sredstvu, itd.). Gošća iz Francuske, Joséphine Rouillard, upoznala nas je s sistemima za iskorištavanje vode u srednjovjekovnoj sjevernoj Francuskoj. Oni su osobito vidljivi kroz djelovanja cistercita koji su raznim radovima kao gradnjom brana, nasipa, skretanjem riječnih tokova, stvaranjem ribogojilišta ali i gradnjom mlinova te hidrauličkih kovačkih pomagala oblikovali prostor oko kojeg su živjeli. Prvi dio skupa zaključio je svojim izlaganjem Željko Dugac koji je govorio o vodi u magijskim obredima narodne medicine. Ovi magijski postupci bili su na razne načine rasprostranjeni u našim krajevima i koristili su se u liječenju bolesti, uklanjanjima zlih uroka, tjeranju duševnog nemira pojedinca, itd.

Nakon kratke pauze za kavu započeo je drugi dio skupa kojeg je otvorila Željka Matulina svojim izlaganjem o pojmu vode u hrvatskoj i njemačkoj frazeološkoj baštini. Izlagačica je ustvrdila da u pojedinim segmentima postoje veza između hrvatskih i njemačkih frazema i to najviše kroz simbolične opise karakteristika ljudskog ponašanja. U izlaganju Jadranke Grbić upoznali smo se s nekim primjerima vode u hrvatskoj etnografiji. Kroz prošlost istakla se zastupljenost raznih voda u narodnoj ritualno-običajnoj praksi, osobito uz neke važnije događaje u životu pojedinca ili populacije određenog područja. Željko Heimer upoznao nas je s vodom u hrvatskoj municipalnoj heraldici. Njegov iscrpan rad temeljio se na posrednim i neposrednim prikazima vode s naglaskom na moderne grbove hrvatskih općina, gradova i županija.

Nakon ovih izlaganja, na samom kraju skupa, obavljena je promocija 12./13. broja časopisa „Lucius“ kojeg je predstavila Jelena Lakuš. Kroz taj se časopis objavljuju studentski radovi te se samim time studenti etabliraju kao budući povjesničari.