U organizaciji Društva studenata povijesti „Ivan Lučić – Lucius“ na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 8. prosinca 2010. održan je osmi znanstveni simpozij Dies Historiae. Skup je održan je u dvorani Zagreb na borongajskom kampusu te je privukao mnoštvo slušača među kojima su najzastupljeniji bili upravo studenti Hrvatskih studija. Ovaj simpozij, čiji je zajednički nazivnik ove godine bilo pitanje identiteta u prošlosti i danas, otvoren je nakon zahvale studenata te pozdravnog govora kojeg je u ime Odjela za povijest izrekao je dr. sc. Mijo Korade.

Prvo izlaganje održala je etnologinja sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta dr. sc. Jadranka Grbić koja je u svom izlaganju Identitet i identifikacijski procesi: suvremene antropološke teorijske orijentacije, strategije i prakse upozorila na različite pristupe istraživanju identiteta te kako su se ti pristupi razvijali u zadnjih nekoliko desetljeća. U sljedećem izlaganju Natione Liburnus – identitet naroda i pojedinca prof. dr. sc. Anamarija Kurilić sa zadarskog Filozofskog fakulteta nas je upoznala s pitanjima percepcije i (samo)identifikacije Liburna kao naroda u prapovijesti te antici, ali i modernijoj povijesnoj znanosti. Dr. sc. Ivana Jukić sa Hrvatskih studija u svom nastupu Ranonovovjekovni identiteti, municipalna prava i novovjekovne zablude je pokušala odgovoriti na pitanje kako bi se identificirao plemić Banske Hrvatske u ranom novom vijeku i kako historiografija promatra djelovanje plemstva kao političkog naroda u istom vremenskom periodu.

Od UNESCO-a 2010. proglašena godinom Marka Antuna de Dominisa: zaboravnost i nemar identiteta bio je naslov referata dr. sc. Mije Koradea sa Hrvatskih studija u kojem je on vrlo minuciozno istakao doprinose tog biskupa svjetskoj kulturi i znanosti te posebno istakao njegove napore na pomirenu raznih kršćanskih zajednica po čemu je bio daleko ispred svog vremena. Prof. emeritus Miroslav Bertoša sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u svom inspirativnom izlaganju Identiteti na zapadnoj granici prostiranja hrvatskog etnosa dotakao se mnogobrojnih pitanja koja se pojavljuju u pokušajima izučavanja identiteta od strane povijesne znanosti.

Nakon pauze skup je nastavljen izlaganjem dr. sc. Ivo Lučić koji je govorio o modernim percepcijama raznih identiteta u Bosni i Hercegovini u svom izlaganju Hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini od XIX. stoljeća do danas. Njegova kolegica sa Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Zdravka Zlodi upoznala nas je sa važnošću slavenskog identiteta koji je definitivno bio najvažniji u oblikovanju naše današnje države kroz referat Hrvatski *slavenski identitet* nekad i danas. Stipica Grgić sa Hrvatskih studija izložio je historijat jednog od načina borbe protiv nametnutih identiteta u izlaganju Listom papira protiv identiteta režima: kako se u hrvatskim krajevima letcima borilo protiv šestosiječanjske diktature od 1929. do 1934. godine. Posljednji izlagač dr. sc. Vladimir Geiger upoznao nas je sa problemima identiteta njemačke nacionalne manjine, kao i naporima da održe svoj posebni identitet „Podunavskih Nijemaca“, kroz izlaganje Nijemci u Hrvatskoj.

Skup je zatvoren dodjelom studentskih priznanja istaknutim pomagačima studentskog društva „Ivan Lučić – Lucius“ pa su tako nagrađeni dr. sc. Damir Karbić sa Odsjeka za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, tajnik Hrvatskih studija mr. sc. Marinko Šišak, zaposlenica Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Marija Karbić te dr. sc. Suzana Leček sa Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Uz prodaju starih brojeva studentskog časopisa Lucius i zbornika radova sa proteklih „Dana povijesti“ skup je zatvoren u popodnevnim satima, nakon čega je uslijedilo kraće druženje s vrijednim izlagačima.