Brojnost obrtnika različitih struka, koji danas djeluju na području Čakovca i ostalih međimurskih naselja, nije slučajna, već je to nastavak višestoljetne tradicije obrtničke proizvodnje na našem području. Razvoj obrta može se pratiti paralelno s razvojem naselja. Već u 13.stoljeću hrvatsko-ugarski kraljevi potiču razvoj naselja i obrta dodjeljivanjem različitih privilegija i povlastica te naseljavanjem stranaca, većinom njemačkih obrtnika. Zbog takvog ubrzanog razvoja obrta javlja se potreba za udruživanjem koja je stvorila posebne udruge obrtnika-cehove.

Kad smo na povijesnoj grupi razmišljale o našoj temi istraživanja, smatrale smo da bi bilo zanimljivo istražiti što je ostalo u Međimurju od brojnih cehova koji su postojali na ovom području. Najprije smo krenule u traženje povijesne literature kako bismo saznale nešto više o samim cehovima i njihovoj organizaciji općenito. Zatim smo tražile literaturu o međimurskim cehovima, međutim takve literature je veoma malo i napisana je prije tridesetak i više godina (D. Feletar, 1968.; D. Toma, 1972.). Sljedeći korak u istraživanju nam je bio odlazak u Muzej Međimurja u Čakovcu, gdje smo proučile one cehovske predmete i dokumente koje Muzej ima izložene, te dobile podatke o neizloženima. Cijeli članak pročitajte u 7. broju časopisa Hrvatski povijesni portal.