{"id":9989,"date":"2024-12-29T13:13:25","date_gmt":"2024-12-29T12:13:25","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=9989"},"modified":"2024-12-29T13:15:05","modified_gmt":"2024-12-29T12:15:05","slug":"ratni-zlocin-u-dinantu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/ratni-zlocin-u-dinantu\/","title":{"rendered":"Ratni zlo\u010din u Dinantu"},"content":{"rendered":"\n

Njema\u010dka vojska je tijekom Prvog svjetskog rata po\u010dinila \u010ditavu seriju ratnih zlo\u010dina u Belgiji koji su u historiografiji poznati pod zajedni\u010dkim nazivom Silovanje Belgije<\/em>. Ve\u0107 u samim po\u010detcima rata po\u010dinjen je, po broju \u017ertava, najve\u0107i zlo\u010din protiv civila u gradi\u0107u Dinant. U nastavku pro\u010ditajte opis doga\u0111aja, izjave svjedoka, reakcije umjetnika i pitanja za analizu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Povijesna pozadina<\/h2>\n\n\n\n

Prvi svjetski rat zapo\u010deo je u srpnju 1914. godine, a Njema\u010dka je brzo pokrenula invaziju na Belgiju kako bi ostvarila Schlieffenov ratni plan. Plan je predvi\u0111ao brzo zauzimanje Belgije i Francuske kako bi se izbjegao rat na dvije fronte. Tijekom invazije, njema\u010dka vojska optu\u017eila je belgijske civile za pomaganje neprijateljskim snagama i otpor koji su pru\u017eali borci poznati kao “franc-tireurs” (sli\u010dno partizanima).<\/p>\n\n\n

\n
\"Njema\u010dka
Njema\u010dka propaganda je nastojala prikazati doga\u0111aj kao reakciju na zasjede koje su postavljali civili<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u0160to se dogodilo u Dinantu?<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Dinant je bio jedan od gradova pogo\u0111enih njema\u010dkom odmazdom. Grad se nalazio u udolini izme\u0111u dva bre\u017euljka izme\u0111u kojih te\u010de rijeka Meuse. U prvome napadu 15. kolovoza njema\u010dke snage su odbijene uz veliki broj \u017ertava. Zaustavljeni su na bre\u017euljku povi\u0161e grada i na strani rijeke na kojoj se nalazila ve\u0107ina ku\u0107a. Francuske jedinice bile su na nasuprotnom bre\u017euljku s druge strane rijeke.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dki vojnici u\u0161li su u grad pod optu\u017ebom da su civili pucali na njih. Uslijedila je brutalna odmazda u kojoj su od 21. do 28. kolovoza 1914. ubijena 674 stanovnika Dinanta, me\u0111u kojima su bili \u017eene, djeca i starci. Mnogi su strijeljani na licu mjesta, a velik dio grada (oko 750 objekata) je spaljen. Vi\u0161e od 400 mu\u0161karaca odvedeno je u njema\u010dke zatvore.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Streljani civili<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Njema\u010dke snage opravdavale su svoje postupke tvrdnjama o civilnom otporu, no kasnija istra\u017eivanja pokazala su da nije bilo nikakvih dokaza koji bi poduprli te tvrdnje. Istra\u017eivanja su tako\u0111er pokazala brojne naredbe o tome kako stanovni\u0161tvo treba zastra\u0161iti i pokazati nemilosrdnost prema onima koji pru\u017eaju otpor.<\/p>\n\n\n\n

Gradona\u010delnik Dinanta je ve\u0107 6. kolovoza izdao naredbu o razoru\u017eavanju gra\u0111ana i pohranjivanju oru\u017eja u gradsku vije\u0107nicu:<\/p>\n\n\n\n

\n

Stanovnici su slu\u017ebeno upozoreni da civili ne smiju sudjelovati u bilo kakvim napadima ili nasilju vatrenim oru\u017ejem ili drugim oru\u017ejem protiv neprijateljskih trupa. Takvi napadi zabranjeni su prema ius gentium i izlo\u017eili bi njihove po\u010dinitelje, a mo\u017eda \u010dak i grad, najozbiljnijim posljedicama.<\/p>\nArthur Defoin, gradona\u010delnik<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n
\n
\"\"
Spaljene ku\u0107e u centru grada<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Sje\u0107anja pre\u017eivjelih<\/h2>\n\n\n\n

Francuske vlasti su ubrzo po doga\u0111aju prikupile svjedo\u010danstva pre\u017eivjelih. Donosimo tri isje\u010dka sje\u0107anja:<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n
\n
\n

U nedjelju, 23. kolovoza, oko 16 sati, kada smo vidjeli kako se Nijemci smje\u0161taju u Caf\u00e9 Rondelet, \u010diji su vlasnici pobjegli dan ranije, i opijaju se do nesvijesti, pobjegli smo u planine. Moja majka, koja je stajala ispred nas s \u010detverogodi\u0161njim Marcelom u naru\u010dju, podigla je ruku koja joj je jo\u0161 bila slobodna. Unato\u010d tome, vojnici su pucali na nas: prvi metak slomio je Marcelovu ruku, drugi je pogodio moju majku u zape\u0161\u0107e, a tre\u0107i joj je raznio glavu. Drugi meci pogodili su moje sestre Ad\u00e8le i \u00c9lo\u00efse, koje su pale. Dok su L\u00e9on, Aline i Paul pobjegli na jednu stranu, uspjela sam se sakriti u stijenu, gdje sam ostala do ponedjeljka nave\u010der. Tada su me Nijemci otkrili i, zajedno s ostalima, odveli u premonstratenski samostan, gdje sam prona\u0161la \u010dlanove obitelji koji su jo\u0161 bili \u017eivi. Malog Ren\u00e9a, sina moje sestre \u00c9lo\u00efse, udomile su Barzin i Coupienne po nalogu Nijemaca. Arthur Bietlot, koji je pokopao na\u0161e mrtve, izjavio je da je tijelo malog Marcela bilo doslovno raskomadano. Constantin Demuyter pokopan je zajedno s na\u0161ima, ali ne znam kako je dospio tamo. Tijelo Eug\u00e8nea Mathieua tako\u0111er je prona\u0111eno u na\u0161em vrtu, ali ne\u0161to vi\u0161e prema gore.<\/p>\nAlbine Bovy<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\n

Rano ujutro, 23. kolovoza, oglasila se topni\u010dka paljba i pomislili smo da svjedo\u010dimo bitci sli\u010dnoj onoj od 15. Iskoristiv\u0161i kratki predah, oko 10 sati moj otac i ja otvorili smo ulazna vrata kako bismo bolje razumjeli \u0161to se doga\u0111a na ulici. Brzo smo ih zatvorili, ugledav\u0161i njema\u010dke vojnike kod vojarne kako podi\u017eu pu\u0161ke prema nama, i povukli se pod zemlju. Ne\u0161to kasnije \u010duli smo zvuk razbijanja prozora i nasilnog otvaranja vrata. Uskoro su udarci sjekirom jasno odjekivali na na\u0161im vratima. Moji roditelji odlu\u010dili su otvoriti vrata i ve\u0107 su bili u hodniku, kada su vrata popustila pod udarcima tih energi\u010dnih ljudi koji su provalili u ku\u0107u, vi\u010du\u0107i poput demona i pucaju\u0107i iz svojih oru\u017eja iz neposredne blizine. Mog oca, pogo\u0111enog u prsa, metci su natjerali da zakora\u010di nekoliko koraka unatrag, uhvatio se za stol za rezanje i pao: bio je mrtav. Moja majka, pogo\u0111ena u rame, vrisnula je od boli i sklonila se u podrum, dok je moja baka, poku\u0161avaju\u0107i pomo\u0107i svom smrtonosno ranjenom sinu, i sama pogo\u0111ena metkom u potiljak pala na pod. \u010cetvrti hitac pogodio je mog djeda, koji je sjedio u naslonja\u010du, usmrtiv\u0161i ga. Vidjev\u0161i mene, banditi su ispalili metke prema meni, no zrna su mi fijukala pored u\u0161iju, ne pogodiv\u0161i me. Uvjereni da nisu nikoga po\u0161tedjeli, vojnici su se povukli, a uskoro je sve oko mene utonulo u mrtvu ti\u0161inu.<\/p>\nMaurice Lion<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\n
\n

\u010cim smo stigli ispred Bourdonovog zida, zapucali su na nas; pao sam. Alexandre Bourdon bio je iznad mene. Oko 21 sat poku\u0161ao sam se ustati; odmah su pucali u mom smjeru, ali kako sam bio ispod Bourdona, on je bio taj koji je pogo\u0111en. Tada sam mogao vidjeti \u0161to se doga\u0111a oko mene. \u010cuo sam kako beba pla\u010de i tra\u017ei pi\u0107e – bila je to mala Gilda Marchot, stara 2 godine. Nijemac je odmah pri\u0161ao, stavio cijev svoje pu\u0161ke u djetetova usta i pucao! Zgro\u017een, okrenuo sam se na drugu stranu i vidio vojnika kako nosi ne\u0161to na vrhu svog bajuneta; prepoznao sam tijelo svoje male ne\u0107akinje, Mariette Fivet, koja je imala tri tjedna. Nakon \u0161to se igrao s tijelom te bebe, vojnik ga je polo\u017eio na tlo i stavio nogu na njen trbuh kako bi izvukao bajunet\u2026 Sljede\u0107eg dana pokopao sam tijela svog brata, \u0161ogorice i male Mariette, stare 22 dana. Otkrio sam da su djetetove pelene bile potpuno poderane na trbuhu i ispunjene krvlju.<\/p>\nCamille Fivet<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Posljedice i zna\u010daj<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Pokolj u Dinantu bio je jedan od vi\u0161e masovnih zlo\u010dina po\u010dinjenih od strane njema\u010dke vojske tijekom invazije na Belgiju. Ovi doga\u0111aji \u0161okirali su svjetsku javnost i poslu\u017eili kao primjer brutalnosti rata. Francuski vojni sud je 1925. za masakr u Dinantu osudio sedam njema\u010dkih generala u odsutnosti. Nadle\u017eni njema\u010dki sud u Leipzigu je odbio presude.<\/p>\n\n\n\n

Dinant je ostao simbol stradanja civila u ratnim sukobima.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Spomenik
Spomenik sje\u0107anja na masakr podignut 2014. g.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

U me\u0111uratnom razdoblju podignuto je nekoliko spomenika \u017ertvama, ali su ih njema\u010dke snage minirale u novom svjetskom ratu 1940. godine.<\/p>\n\n\n\n

Godine 2001. njema\u010dka vlada slu\u017ebeno se ispri\u010dala Belgiji i potomcima \u017ertava za ovaj zlo\u010din. Ova isprika bila je zna\u010dajan korak u priznavanju povijesne odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n

\n

Zamolio bih vas sve da oprostite nepravde koje su Nijemci nekada po\u010dinili ovoj zemlji. Molim ovo jer smatram da je takav zahtjev potrebniji nego ikad, upravo u vrijeme kada se intenzivira proces europskog ujedinjenja, Europe u kojoj na\u0161e dvije zemlje zajedni\u010dki vode politiku usmjerenu na sprje\u010davanje ponavljanja ovakvih zlo\u010dina i patnja.<\/p>\nWalter Kolbow, u ime njema\u010dke Vlade<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Umjetni\u010dki prikazi<\/h2>\n\n\n\n

Ameri\u010dki slikar George Bellows naslikao je dva incidenta koja su se dogodila tijekom masakra. Na slici Barikada prikazuje incident u kojem su njema\u010dki vojnici koristili civile kao \u017eivi \u0161tit. Na slici Masakr u Dinantu prikazuje scenu streljanja civila. \u010clanovi mogu preuzeti slike u velikom formatu zajedno s pitanjima za analizu.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\"\"
Barikada<\/figcaption><\/figure>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n
\n
\"\"
Masakr u Dinantu<\/figcaption><\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n
\n
\"\u010clanovi<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u010clanovi mogu preuzeti pitanja za analizu teksta, Bellowsove slike uz pitanja za analizu slika:<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Njema\u010dka vojska je tijekom Prvog svjetskog rata po\u010dinila \u010ditavu seriju ratnih zlo\u010dina u Belgiji koji su u historiografiji poznati pod zajedni\u010dkim nazivom Silovanje Belgije. Ve\u0107 u samim po\u010detcima rata po\u010dinjen […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10000,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[946,272,478,185,439,945],"class_list":["post-9989","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-belgija","tag-izvori","tag-njemacka","tag-prvi-svjetski-rat","tag-ratni-zlocini","tag-silovanje-belgije"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9989","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9989"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9989\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10018,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9989\/revisions\/10018"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10000"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9989"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9989"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9989"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}