{"id":9978,"date":"2024-02-28T22:14:00","date_gmt":"2024-02-28T21:14:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=9978"},"modified":"2025-02-04T16:18:41","modified_gmt":"2025-02-04T15:18:41","slug":"logor-drancy","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/logor-drancy\/","title":{"rendered":"Logor Drancy"},"content":{"rendered":"\n

Dvadesetak kilometara od Pariza, usred gradi\u0107a Drancy i danas stoji zgrada u obliku izdu\u017eene potkove koja podsje\u0107ana klasi\u010dne katnice kakvih je mnogo i u na\u0161im gradovima. Uz zgradu automobili, a u unutarnjem dvori\u0161tu ne\u0161to zelene trave i drve\u0107a. Da vam kojim slu\u010dajem promakne izlo\u017eeni sto\u010dni vagon na ulazu u kompleks stvarno ne bi posumnjali da i ovo podru\u010dje skriva neku mra\u010dniju pri\u010du. <\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

U originalu zgrada nosi ime Cit\u00e9 de la Muette i zapravo se radi o projektu jeftinih stanova za ve\u0107e obitelji. Projektirana je 1929. godine i radi se o prvoj zgradi takvoga tipa gra\u0111enoj izme\u0111u 1932. i 1934. godine. Trebalo ih se tu izgraditi nekoliko uz dodatne sadr\u017eaje poput kina, kazali\u0161ta, ambulante, trgovina i drugih sadr\u017eaja. No, uslijed gospodarski krize do po\u010detka Drugog svjetskog rata izgra\u0111ena je samo ta jedna zgrada. Stanovi su ipak bili preskupi pa je od 1938. slu\u017eila za smje\u0161taj \u017eandarmerije. \u017dandarmerija je zgradu osim smje\u0161taja svog osoblja povremeno koristila i kao prostor za internaciju uhi\u0107enih komunista.<\/p>\n\n\n\n

Dolaskom njema\u010dke okupacijske vojske zgrada je prvo poslu\u017eila za prihvat francuskih ratnih zarobljenika. Sljede\u0107e grupe zatvorenika bili su uhi\u0107eni jugoslavenski i gr\u010dki civili, a od jeseni i francuski \u017didovi. Formalno je tu u kolovozu 1941. osnovan Sabirni logor Drancy (Sammellager Drancy<\/em>) pod zapovjedni\u0161tvom SS-a. <\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Glavni cilj logora bilo je prikupljanje \u017didova u Parizu i \u0161iroj okolici. Posebnost, ne samo \u010duvanja logora ve\u0107i \u201clova na \u017didove\u201d bilo je to \u0161to su cijeli posao za okupacijske snage provodili francuski \u017eandari. Ve\u0107 u prvoj raciji iz Pariza je deportirano 4.000 \u017didova. No, vrijedi istaknuti jo\u0161 jednu posebnost: progon \u017didova nije dogovoren i provo\u0111en samo na okupiranom dijelu Francuske ve\u0107 i na teritoriju pod upravom vi\u0161ijevskog re\u017eima. <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Unutarnje dvori\u0161te oblikovano je samim polo\u017eajem krila zgrada. Bilo je \u0161iroko 40 i dugo 400 metara. Na tom je prostoru prvotno smje\u0161teno 700 logora\u0161a, a na vrhuncu rada logora tu je bilo i do 7.000 ljudi. Dvori\u0161te je ogra\u0111eno bodljikavom \u017eicom, a u \u010detiri ugla su postavljeni stra\u017earski tornjevi.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Premda je bilo inicijalnih rasprava da se \u017didove pobije na lokaciji, mo\u017eda i du\u0161egupkom (specijalno vozilo namijenjeno za gu\u0161enje ljudi), od tih se planova odustalo nakon dogovora u Wannseu. \u017didovi koji su se prikupljali u Drancyju upu\u0107ivani su prema Auschwitzu. Kako bi dodatno ubrzali proces, logora\u0161e su u Drancyu skinuli do ko\u017ee i takvi, goli, su transportirani do plinskih komora i krematorija Auschwitza.<\/p>\n\n\n\n

Prema istra\u017eivanjima iz Drancyja su najvjerojatnije poslana 42 transporta s ukupno 40 450 \u017ertava u razdoblju od 27. o\u017eujka 1942. do 23. lipnja 1943. godine. Jo\u0161 21 transport poslan je s obli\u017enjeg kolodvora Bobigny. Svi su transporti i\u0161li u Auschwitz osim po jedan u Majdanek, Sobibor, Kaunas i Revalu. Ukupno je kroz logor pro\u0161lo oko 67 400 francuskih, poljskih i njema\u010dkih \u017didova od \u010dega je njih oko 95 posto ubijeno. U tome broju je i oko 6000 djece. <\/p>\n\n\n\n

Prema podacima Yad Va\u0161ema u logoru su \u017didovi, unato\u010d te\u0161kim \u017eivotnim uvjetima odr\u017eavali kulturni i vjerski \u017eivot. Prire\u0111ivali su koncerte i knji\u017eevne ve\u010deri, a zatvorenici su \u010ditali knjige koje su pro-krijum\u010darene u logor. Osnovana je \u0161kola, koja je i nakon slu\u017ebenog zatvaranja u sije\u010dnju 1943. nastavila tajno djelovati. Stotine \u017didova sudjelovale su u subotnjim molitvama i vjerskim obredima te su obilje\u017eili Ro\u0161 Ha\u0161anu i Jom Kipur u sinagogi koja je bila postavljena u rujnu 1941. godine. U lipnju 1942. Nijemci su izdali naredbu o zabrani \u017eidovskih ceremonija, ali veliki su se praznici ipak slavili i u jesen 1943. godine.<\/p>\n\n\n\n

U Drancyju su internirani i brojni Francuzi koji nisu podr\u017eavali kvislin\u0161ki re\u017eim.<\/p>\n\n\n\n

U no\u0107i 15. kolovoza 1944. Nijemci su uni\u0161tili svu logorsku dokumentaciju i sutradan napustili Drancy. Pri oslobo\u0111enju Pariza 17. kolovoza 1943. oslobo\u0111enje i logor Drancy u kojem je Crveni kri\u017e popisao 1467 pre\u017eivjelih. <\/p>\n\n\n\n

Danas je tu spomen podru\u010dje s ostatcima \u017eeljezni\u010dke pruge i vagonom. Tu je i veliki Spomenik deportacijama po-dignut 1976. godine, a preko puta ceste djeluje edukacijski centar i muzej otvoren 2012. godine.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Spomen podru\u010dje Drancy (snimljeno 2013.)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, M. (2024.). Logor Drancy. Ha-kol. Broj 183, 41-42.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Kako povijest zgrade Cit\u00e9 de la Muette utje\u010de na njezinu dana\u0161nju percepciju kao spomen-podru\u010dja? Mo\u017eete li zamisliti kako bi zgrada izgledala i funkcionirala da je izvorno ispunila svoju namjenu?<\/li>\n\n\n\n
  2. Koje su razli\u010dite uloge zgrade kroz povijest (stanovanje, internacija, logor)? Kako te promjene odra\u017eavaju dru\u0161tvene i politi\u010dke okolnosti vremena?<\/li>\n\n\n\n
  3. Kako obja\u0161njavate ulogu francuske \u017eandarmerije u provedbi nacisti\u010dkih politika progona \u017didova? <\/li>\n\n\n\n
  4. Kakve pouke mo\u017eemo izvu\u0107i o odgovornosti pojedinaca unutar represivnih sustava?<\/li>\n\n\n\n
  5. Kakvo zna\u010denje ima Wannsee konferencija u kontekstu logora Drancy? <\/li>\n\n\n\n
  6. Za\u0161to je odustajanje od lokalnih egzekucija u korist masovnih deportacija klju\u010dno za razumijevanje nacisti\u010dkog sustava?<\/li>\n\n\n\n
  7. Kako obja\u0161njavate potrebu zatvorenika da u takvim te\u0161kim uvjetima odr\u017eavaju kulturne i vjerske aktivnosti? Koji zna\u010daj te aktivnosti imaju za o\u010duvanje ljudskog dostojanstva?<\/li>\n\n\n\n
  8. Kakvu poruku o ljudskoj prirodi \u0161alju primjeri kolaboracije (francuski \u017eandari) i otpora (internirani Francuzi koji nisu podr\u017eavali re\u017eim) u ovom slu\u010daju?<\/li>\n\n\n\n
  9. \u0160to mislite o odluci Nijemaca da uni\u0161te dokumentaciju logora prije odlaska? Kako takvi \u010dinovi utje\u010du na povijesno istra\u017eivanje i o\u010duvanje sje\u0107anja?<\/li>\n\n\n\n
  10. Kako bi promjena fokusiranja na pojedina\u010dne pri\u010de logora\u0161a (npr. djece ili onih koji su pre\u017eivjeli) mogla pomo\u0107i u boljem razumijevanju doga\u0111aja u Drancyju?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>
    \n

    Vi\u0161e o mitovima i zabludama poveznima uz Holokaust mo\u017eete istra\u017eiti u knjizi “Holokaust \u2013 mitovi, zablude i poricanje<\/a>“.<\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Dvadesetak kilometara od Pariza, usred gradi\u0107a Drancy i danas stoji zgrada u obliku izdu\u017eene potkove koja podsje\u0107ana klasi\u010dne katnice kakvih je mnogo i u na\u0161im gradovima. Uz zgradu automobili, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9984,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[942,86,191,943],"class_list":["post-9978","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-francuska","tag-holokaust","tag-kultura-sjecanja","tag-paris"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9978"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9978\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11378,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9978\/revisions\/11378"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9984"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}