{"id":9967,"date":"2014-01-28T21:31:00","date_gmt":"2014-01-28T20:31:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=9967"},"modified":"2024-12-28T21:39:10","modified_gmt":"2024-12-28T20:39:10","slug":"porajmos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2014\/porajmos\/","title":{"rendered":"Porajmos"},"content":{"rendered":"\n

Holokaust je naziv za genocid nad \u017didovima tijekom Drugog svjetskog rata. U istom se kontekstu koristi i naziv shoah<\/em>. Oba su termina nastala nakon samog doga\u0111aja i njima se \u017eelio opisati doga\u0111aj bez presedana u dosada\u0161njoj povijesti. Takvo sustavno uni\u0161tenje do sada nije zabilje\u017eeno i ne postoji adekvatni termin koji bi pokrio cijeli spektar i te\u017einu doga\u0111aja. Dio nacisti\u010dke genocidne politike na\u017ealost nisu bili samo \u017didovi ve\u0107 i brojni drugi narodi koje su nacisti smatrali manje vrijednima ili bezvrijednima.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Rije\u010d porajmos <\/strong>koristimo kao naziv za nacisti\u010dki genocid nad Romima tijekom Drugog svjetskog rata. Rije\u010d porajmos u nekim romskim dijalektima zna\u010di \u201cpro\u017ediranje\u201d ili \u201cuni\u0161tavanje\u201d. Naziv je 1993. godine po\u010deo koristiti britanski romski znanstvenik i aktivisti Ian Hancock (romski: Yanko le Red\u017eosko). Dio romske zajednice ne podr\u017eava taj naziv jer u nekim dijalektima podsje\u0107a na rije\u010d \u201csilovanje\u201d. Dio Roma na Balkanu koristi rije\u010d samudaripen (masovno ubojstvo) koju je uveo lingvist Marcel Courthiade. U upotrebi su jo\u0161 kali tra\u0161 (crni strah), ber\u0161a babahtale (nesretne godine) i druge.<\/p>\n\n\n\n

Povijest diskriminacije <\/h2>\n\n\n\n

Romi su na podru\u010dje Europe vjerojatno do\u0161li prije oko tisu\u0107u godina sa podru\u010dja dana\u0161nje Indije. Pristigli su u vi\u0161e plemena koja su se raspr\u0161ila kontinentom. Tamnije ko\u017ee, poganske religije i s nerazumljivim jezikom ti su se Romi znatno razlikovali od uobi\u010dajenog stanovni\u0161tva Europe. Bavili su se sitnom trgovinom, obrtom i ru\u010dnim radom. Nerazumijevanje i nepoznavanje drugih \u010desto vodi do pojave straha i kao posljedica toga do neprihva\u0107anja i neprijateljstva prema do\u0161ljacima. <\/p>\n\n\n\n

Kroz stolje\u0107a Europljani su ih poku\u0161avali asimilirati ili ukoliko to nije bilo mogu\u0107e onda ih otjerati ili \u010dak i ubiti. U mnogim su dr\u017eavama s vremenom nastale zakonske norme koje su zabranjivale njihov na\u010din \u017eivota, kulturu i jezike. Poku\u0161avalo ih se natjerati da se bave sto\u010darstvom ili poljoprivredom, prisiljavalo ih se na \u0161kolovanje i odlazak u crkvu. Kazne protiv Roma su \u010desto bile i drasti\u010dne. Tako je pruski kralj Friedrich Wilhelm I. naredio da se svi Romi iznad 18 godina objese. 1835. godine na podru\u010dju Jutlanda u Danskoj se jo\u0161 provodio \u201clov na Cigane\u201d u kojem je \u201cuhva\u0107eno\u201d 260 mu\u0161karaca, \u017eene i djece. Iako su te pojave bile iznimno te\u0161ke ipak su bile povremene i pojedina\u010dne.<\/p>\n\n\n\n

Nacisti\u010dka politika prema Romima<\/h2>\n\n\n\n

Zakoni protiv Roma (Zigeuner <\/em>– Cigana) postojali su ve\u0107 u vrijeme Weimarske republike. Morali su prijavljivati svoje boravi\u0161te i zabranjena im je selidba. Zabranjen im je ulaz na javna kupali\u0161ta, parkove i druga mjesta rekreakcije. Ve\u0107 su tada bili ka\u017enjavani prisilnim radom. Te su mjere preuzeli i nadogradili nacisti nakon dolaska na vlast 1933. godine.<\/p>\n\n\n\n

Kod nacista je postojala manja nesigurnost oko porijekla Roma. Pretpostavka je bila da su indijskog porijekla i da vjerojatno imaju arijske krvi. No, ipak su zaklju\u010dili da je barem 90 % suvremenih Roma mije\u0161ane rase (Mischlinge<\/em>),
te su stoga inferiorni. U srpnju 1933. obuhvatila ih je zakonska odredba o sterilizaciji kako bi se o\u010duvala \u201c \u010disto\u0107a\u201d njema\u010dke rase. U studenome iste godine progla\u0161eni su \u201casocijalnim\u201d osobama. Prosjaci, nomadi, besku\u0107nici i alkoholi\u010dari su zakonskom odredbom uhi\u0107ivani i slani u koncentracijske logore. U N\u00fcrnber\u0161kim zakonima nisu posebno istaknuti, ali su zajedno sa \u017didovima i crncima potpali u skupinu rasno nepodobnih i izgubili su gra\u0111anska prava.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

U svibnju 1938. SS Reichsfuehrer Himmler je osnovao centralni Ured za suzbijanje ciganske opasnosti. Do ljeta je veliki broj njema\u010dkih i austrijskih Roma okupljen i zatvoren u logore. Bili su ozna\u010deni crnim trokutastim oznakama kao \u201casocijalni\u201d ili zelenim trokutima kao kriminalci. Ponekad ozna\u010deni i slovom Z (Zigeuner<\/em>). S po\u010detkom rata i ekstremizacijom nasilja prema \u017didovima isto se po\u010delo de\u0161avati i Romima. U prvim godinama Rome su deportirali sa teritorija Reicha prema istoku. U getoima su brzo umirali bez adekvatne prehrane, grijanja i nedostatka lijekova. Pre\u017eivjeli su transportirani u logore Belzec, Sobibor, Treblinka i Auschwitz.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Marzahn (kraj Berlina) – prvi logor za Rome u Tre\u0107em Reichu<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Deportacija Roma iz Asperga, 22. svibanj 1940.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Romkinja je natjerana da se skine prije streljanja (fotografija iz Poljske)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

O broju romskih \u017ertava imamo vrlo nepouzdane podatke koji govore od 200.000 do 500.000 ili \u010dak do 1.200.000 nastradalih. SS Einsatzgruppen su na podru\u010dju SSSR uni\u0161tavale romsku populaciju zajedno s \u017eidovskom (npr. samo na prostoru Baltika je pobijeno oko 30.000 Roma). Himmler je 16. prosinca 1942. naredio da se svi Romi po\u0161alju u koncentracijske logore. U kompleksu logora Auschwitz-Birkenau je pripremljen poseban dio za Rome u koji je dopremljeno oko 20.000 ljudi. Ljudi iz tog \u201cCiganskog obiteljskog logora\u201d (Zigeunerfamilienlager Auschwitz) su u najve\u0107oj mjeri pobijeni u plinskim komorama. Dr. Mengele je me\u0111u njima birao blizance i patuljke za svoje \u201cmedicinske\u201d eksperimente. Romi u Ravensbrucku, Natzweiler-Struthofu i Sachsenhausenu su tako\u0111er kori\u0161teni za eksperimentiranje. Na podru\u010dju Poljske ve\u0107ina Roma je streljana na licu mjesta i nisu ih uop\u0107e slali u logore. <\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Posebno se sje\u0107am se jednog para blizanaca: Guido i Ina, stari oko \u010detiri godine. Jednog dana ih je Mengele odveo. Kada su se vratili bili su u groznom stanju: bili su za\u0161iveni zajedno, le\u0111a o le\u0111a, poput sijamskih blizanaca. Rane su im se inicirale i pu\u0161tale gnoj. Vriskali su dan i no\u0107. Tada su njihovi roditelji – sje\u0107am se da se majka zvala Stella – uspjeli pribaviti ne\u0161to mor\ufb01ja i ubili su djecu kako bi im skratili muke.<\/p>\n\u017didovka Vera Alexander je u Auschwitzu skrbila o 50 pari romskih blizanaca koje je Mengele koristio za eksperimentiranje<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Romska djeca u jednom od geta u Poljskoj<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Zanimljivo je istaknuti da su i nakon zakona iz 1937. neki Romi bili u njema\u010dkoj vojsci sve do demobilizacije posebnim naredbama izme\u0111u 1940. i godine. Romskoj djeci je zabranjeno \u0161kolovanje tek u o\u017eujku 1941. godine. U Zakonu o gra\u0111anstvu iz 1943. Romi se uop\u0107e ne spominju jer se pretpostavljalo da vi\u0161e ne postoje. <\/p>\n\n\n\n

Romi su u drugim podru\u010djima Europe imali razli\u010dite sudbine. Ve\u0107ina romskih mu\u0161karaca u Srbiji je streljana 1941. i 1942., a nakon toga su \u017eene i djeca ve\u0107inom pobijeni u plinskim kamionima. Na prostoru NDH usta\u0161ke su vlasti
pobile ve\u0107inu romske populacije (do 25.000). Na prostoru Francuske vlasti su okupile oko 6.000 Roma od kojih je samo
dio poslan u logore na istok. Rumunjske su vlasti ve\u0107inu Roma deportirale na prostor okupirane jugozapadne Ukrajine gdje su u velikom broju umirali od bolesti i gladi. Ma\u0111ari su deportirali 28.000-33.000 od 70.000-100.000 koliko ih je \u017eivjelo na njihovom teritoriju.<\/p>\n\n\n\n

Nakon rata<\/h2>\n\n\n\n

Po zavr\u0161etku rata njema\u010dke su vlasti pla\u0107ale kompenzacije mnogima, ali Romi nisu bili uklju\u010deni. Smatralo se da Romi
nisu stradavali iz rasnih razloga ve\u0107 radi asocijalne i kriminalne pro\u0161losti. Njema\u010dki sudovi nisu presu\u0111ivali ni u korist osoba koje su bile sterilizirane jer im to nije onemogu\u0107avalo da zara\u0111uju za \u017eivot. Dio zlo\u010dinaca koji su bili u represivnom sustavu nacisti\u010dke dr\u017eave ostali su na sli\u010dnim pozicijama i nakon rata \u0161to je bio veliki njema\u010dki problem.
Prva komemoracija za stradale Rome odr\u017eana je 8. svibnja 1956. u poljskom selu Szczurowa. Na tom su mjestu 3. kolovoza 1943. pripadnici njema\u010dke policije okupili gotovo sve romske stanovnike sela (njih 93), te ih streljali na groblju. <\/p>\n\n\n\n

Zapadna Njema\u010dka je priznala genocid nad Romima tek 1982. godine (Verbrechen [an der Roma-Minderheit im Nationalsozialismus] sind als V\u00f6lkermord anzusehen<\/em>).<\/p>\n\n\n\n

    <\/ol>\n\n\n\n

    CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, M. (2014.). Porajmos. Hrvatski povijesni portal<\/em>. Br. 11, 14-16.<\/p>\n\n\n\n

    Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
      \n
    1. Koja je razlika izme\u0111u pojmova Holokaust i Porajmos? Za\u0161to je va\u017eno razumjeti raznolikost naziva za genocidne doga\u0111aje?<\/li>\n\n\n\n
    2. Za\u0161to je te\u0161ko prona\u0107i adekvatne termine koji opisuju doga\u0111aje poput Holokausta i Porajmosa?<\/li>\n\n\n\n
    3. Kako su se razlike u jeziku, religiji i na\u010dinu \u017eivota koristile za opravdavanje diskriminacije Roma kroz povijest?<\/li>\n\n\n\n
    4. Na koji na\u010din strah od nepoznatog mo\u017ee dovesti do netolerancije i nasilja? Mo\u017ee\u0161 li navesti primjer iz dana\u0161njeg vremena?<\/li>\n\n\n\n
    5. Objasni kako su nacisti\u010dki zakoni i ideologija pripremili teren za genocid nad Romima.<\/li>\n\n\n\n
    6. \u0160to zna\u010di pojam \u201easocijalni\u201c u nacisti\u010dkoj terminologiji? Kako je ta oznaka utjecala na polo\u017eaj Roma?<\/li>\n\n\n\n
    7. Kako obja\u0161njava\u0161 \u010dinjenicu da Romi nisu dobili kompenzaciju nakon rata, dok su drugi stradali narodi dobili?<\/li>\n\n\n\n
    8. \u0160to misli\u0161, za\u0161to se genocid nad Romima priznaje tek desetlje\u0107ima nakon rata?<\/li>\n\n\n\n
    9. Za\u0161to je va\u017eno komemorirati \u017ertve genocida, poput prve komemoracije za Rome 1956. godine?<\/li>\n\n\n\n
    10. Kako se genocid nad Romima u\u010di u \u0161kolama i spominje u dru\u0161tvu? \u0160to bi se moglo u\u010diniti da se to znanje pro\u0161iri?<\/li>\n\n\n\n
    11. U tekstu se spominje slu\u010daj blizanaca koje je Mengele koristio za eksperimente. Kako se osje\u0107a\u0161 \u010ditaju\u0107i o takvim zlo\u010dinima? \u0160to nam to govori o granicama znanosti i etici?<\/li>\n\n\n\n
    12. Kako bi se moglo sprije\u010diti ponavljanje genocida u budu\u0107nosti? \u0160to mo\u017eemo u\u010diniti kao pojedinci i kao dru\u0161tvo?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Holokaust je naziv za genocid nad \u017didovima tijekom Drugog svjetskog rata. U istom se kontekstu koristi i naziv shoah. Oba su termina nastala nakon samog doga\u0111aja i njima se \u017eelio […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9975,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[177,187],"tags":[941,51],"class_list":["post-9967","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-os","category-povijest-ss","tag-anticiganizam","tag-porajmos"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9967"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9977,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9967\/revisions\/9977"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9975"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}