{"id":9959,"date":"2024-12-28T19:43:53","date_gmt":"2024-12-28T18:43:53","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=9959"},"modified":"2024-12-28T19:43:56","modified_gmt":"2024-12-28T18:43:56","slug":"sto-je-frakcija-crvene-armije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/sto-je-frakcija-crvene-armije\/","title":{"rendered":"\u0160to je Frakcija Crvene Armije?"},"content":{"rendered":"\n

Rote Armee Fraktion (RAF), poznata i kao Frakcija Crvene armije, bila je ljevi\u010darska militantna (teroristi\u010dka) skupina koja je djelovala u Zapadnoj Njema\u010dkoj od kraja 1960-ih do 1998. godine. Osnovali su je radikalizirani studenti, uklju\u010duju\u0107i Andreasa Baadera i Ulrike Meinhof. Cilj im je bio sru\u0161iti ono \u0161to su smatrali “fa\u0161isti\u010dkom dr\u017eavom”. Koristili su nasilje, uklju\u010duju\u0107i bomba\u0161ke napade, otmice i atentate, kako bi postigli politi\u010dke ciljeve.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Po\u010detak RAF-a<\/h2>\n\n\n\n

Krajem 1960-ih godina, Zapadna Njema\u010dka bila je obilje\u017eena nemirima. Studentski prosvjedi, rat u Vijetnamu i borba za gra\u0111anska prava oblikovali su dru\u0161tveni i politi\u010dki \u017eivot. Mnogi su smatrali da Zapadna Njema\u010dka nije dovoljno raskrstila s nacisti\u010dkom pro\u0161lo\u0161\u0107u, \u0161to je dodatno potaknulo nezadovoljstvo me\u0111u mladima.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

RAF je formalno osnovan 14. svibnja 1970. godine, kada je Andreas Baader oslobo\u0111en iz zatvora uz pomo\u0107 Ulrike Meinhof i drugih suradnika. Grupa je brzo pre\u0161la na ilegalno djelovanje. Prva velika akcija uklju\u010divala je plja\u010dke banaka kako bi financirali svoje operacije. Kako bi se pripremili za borbu protiv vlasti pro\u0161li su vojnu obuku u kampovima Palestinske oslobodila\u010dke organizacije.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Baader i Ensslin tijekom su\u0111enja 1968. g.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Glavne akcije<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

RAF je tijekom 1970-ih izveo niz napada. Tijekom 1972. godine bomba\u0161ki napadi na ameri\u010dke vojne ciljeve u Njema\u010dkoj uzrokovali su vi\u0161e \u017ertava i veliku materijalnu \u0161tetu. Godine 1977., poznate kao “Njema\u010dka jesen”, RAF je izveo otmicu Hansa Martina Schleyera, predsjednika Udruge njema\u010dkih poslodavaca, tra\u017ee\u0107i osloba\u0111anje zatvorenih \u010dlanova RAF-a. Otmi\u010dari su ga na kraju ubili.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Hanns-Martin Schleyer<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Nakon brojnih uhi\u0107enja, istraga i su\u0111enja, ve\u0107ina vo\u0111a prve generacije RAF-a bila je uhva\u0107ena ili ubijena. Meinhof je prona\u0111ena mrtva u zatvorskoj \u0107eliji 1976. godine. Njena smrt je progla\u0161ena samoubojstvom, ali su okolnosti ostale kontroverzne. Baader i Gudrun Ensslin tako\u0111er su umrli pod sli\u010dnim okolnostima 1977. godine.<\/p>\n\n\n\n

Utjecaj i naslije\u0111e<\/h2>\n\n\n\n

RAF je nastavio djelovati kroz \u010dlanove druge i tre\u0107e generacije sve do 1998., kada je organizacija objavila svoje raspu\u0161tanje. Njihovo djelovanje je tijekom godina izazvalo je strah i nesigurnost, ali i brojne rasprave o politi\u010dkoj odgovornosti i metodama suo\u010davanja s terorizmom. Njema\u010dka je kroz ove doga\u0111aje razvila modernije sigurnosne i protuteroristi\u010dke mjere.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje za razmi\u0161ljanje:<\/strong> Je li nasilje ikada opravdan na\u010din za postizanje politi\u010dkih ciljeva?<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>
\n

Vi\u0161e o idejama, \u010dlanovima i akcijama Frakcije Crvene Armije mo\u017eete istra\u017eiti u online te\u010daju koji smo pripremili za vas. Uz originalne fotografije, tekstove i video uronite u svijet terorizma i oru\u017eane borbe. Detalji su na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rote Armee Fraktion (RAF), poznata i kao Frakcija Crvene armije, bila je ljevi\u010darska militantna (teroristi\u010dka) skupina koja je djelovala u Zapadnoj Njema\u010dkoj od kraja 1960-ih do 1998. godine. Osnovali su […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2835,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[187],"tags":[491,493,499,316,502],"class_list":["post-9959","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-ss","tag-andreas-baader","tag-frakcija-crvene-armije","tag-raf","tag-terorizam","tag-ulrike-meinhof"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9959"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9959\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9966,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9959\/revisions\/9966"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2835"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}