{"id":9698,"date":"2024-12-25T10:37:14","date_gmt":"2024-12-25T09:37:14","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=9698"},"modified":"2024-12-25T17:21:13","modified_gmt":"2024-12-25T16:21:13","slug":"izvor-ogledna-skola","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/izvor-ogledna-skola\/","title":{"rendered":"IZVOR: Ogledna \u0161kola"},"content":{"rendered":"\n

\u010clanak je objavljen u 8. broju tjednika Hrvatsko jedinstvo 4. prosinca 1937. godine. Autor I.M. oslikava promjene u obrazovanju nakon Prvog svjetskog rata i reflektira duh vremena. U tekstu se primje\u0107uju tri klju\u010dne teme: preoblikovanje dru\u0161tva, transformacija obrazovanja, i uspostava oglednih \u0161kola kao centra inovacija u obrazovanju.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"Clionaut<\/figure>\n\n\n\n
\n

Poslije svjetskoga rala po\u010dele su mnoge kulturne nacije: dr\u017eave, u Evropi i izvan nje, intenzivnijim ra*\u0111om na preure\u0111ivanju, reformiranju, kvalitativnom podizanju svoga \u0161kolstva, a osnovanoga napose. Rat i iz njega proiza\u0161le nove \u017eivotne potrebe uzrok su tome. Rat je znatno utjecao na duhovnu preorjentaciju ljudi. Preorjenta-ciju nailazimo na kulturnom, i socijalnom, i politi\u010dkom, i ekonomskom, i umjetni\u010dkom kao i na religijoznom polju. Poru\u0161ene su mnoge stare vrednote, a uzdignute nove.<\/p>\n\n\n\n

Izgra\u0111uje se novo dru\u0161tvo koje je i novoorjentirano. Stvaraju se nove ustanove koje imadu da zadovolje potrebama novoga dru\u0161tva. U toj op\u0107oj transformaciji, ljudskoga dru\u0161tva i njegovih ustanova nije ostala po\u0161te\u0111ena ni \u0161kola.
Novo dru\u0161tvo shva\u0107a \u0161kolu i njenu zada\u0107u druk\u010dije nego li staro dru\u0161tvo. Ona gubi svoje stare oznake, a dobiva nove.<\/p>\n\n\n\n

\u0160kola se izgra\u0111uje prema principima na kojima po\u010diva dru\u0161tvo. U nekim dr\u017eavama dobiva strogo nacijonalan, a u drugim kozmopolitski karakter. Negdje se demokratizira do apsurdnosti, drugdje se opet gaji kult autoriteta. \u0160kola se dakle izgra\u0111uje prema nazorima i shva\u0107anja dru\u0161tva u kojem se nalazi. Ali usprkos navedenih razila\u017eenja, nailazimo ipak na jednu zajedni\u010dku oznaku poslije ratne \u0161kole bez obzira da li se ona nalazi u demokratskim ili autoritativnom dru\u0161tvu, dali je u nacijonalnim ili kozmopolitskim dr\u017eavama, svuda se daje \u0161koli jedno novo \u017eivotno, savremeno, prakti\u010dno obilje\u017eje: \u0161kola stupa u slu\u017ebu dru\u0161tva i nacije u kojoj se nalazi.<\/p>\n\n\n\n

Ona postaje instrumenat dru\u0161tva i dr\u017eave, njegovali\u0161te dru\u0161tvenih nazora na svijet i \u017eivot, mjesto gdje se izgra\u0111uje dru\u0161tvena ideologija, mjesto gdje se omladina uzgaja za dru\u0161tvo i njegove potrebe. U \u0161kolu se unosi duh dru\u0161tva, a kasnije taj duh, u “pro\u010di\u0161\u0107enoj formi” pro\u0161iri na sve \u010dlanove dru\u0161tva i da zavlada njihovom svijesti, da ih pro\u017eme. Taj socijalno-nacijonalno\u017eivotno-prakti\u010dni momenat izbija svuda.<\/p>\n\n\n\n

On \u010dini zapravo jednu bitnu oznaku nove \u0161kole, koja se izgra\u0111uje. \u0160kola je mjesto u kojem se njeguju one vrednote, koje su dovele do postanka dr\u017eave. Novu oglednu \u0161kolu smatramo jednim velikim dobitkom za na\u0161u osnovnu nastavu i prosvjetu uop\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Rad ide onim pravcem, kojim treba da ide i on \u0107e se osjetiti u na\u0161oj osnovnoj nastavi uop\u0107e. \u2014 Uspje\u0161an rad ogledne \u0161kole djelovati \u0107e i na preorjentiranje na\u0161e srednje nastave. Ogledna \u0161kola preuzima na sebe jednu veliku misiju.<\/p>\n\n\n\n

Rad u oglednoj \u0161koli bazira se:
1) na savremenim didakti\u010dno-metodi\u010dkim principima, a naro\u010dito se isti\u010de princip rada (u\u010deni\u010dka samoradinost) u punom pedago\u0161kom zna\u010denju (metodolo\u0161ki momenat).
2) na rezultatima savremene psihologije, psihologije cjeline i pedopsihologije.
Tu se pazi na na\u010delo du\u0161evne blizine (pedolo\u0161ki momenat). U \u0161koli se prova\u0111a skupna nastava.
4) Svi poticaji za nastavni rad dolaze iz na\u0161ega nacijonalnoga \u017eivota: sada\u0161njeg i pro\u0161log. Tu se pazi da do\u0111e do izra\u017eaja domovinsko na\u010delo (kulturni momenat).<\/p>\n\n\n\n

Ova uzorna \u0161kola slu\u017ei kao rasadnik, kao centralna stanica, koja sukcesivno \u0161iri i poma\u017ee provoditi u \u017eivot savremene pedago\u0161ke ideje u svim djelovima na\u0161e dr\u017eave, te tako postepeno podi\u0107i nivo na\u0161e \u0161kole uop\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Na tom se temelju gradi i na\u0161a Dr\u017eavna ogledna \u0161kola u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Na poticaj upravitelja \u0161kole u Vara\u017edinu Stjepana \u0160imun\u010di\u0107a, a potporom gradskog zastupstva grada Vara\u017edina omogu\u0107eno je bilo \u0161estorici u\u010ditelja ove \u0161kole, da su mogli hospitirati na Dr\u017e. oglednoj \u0161koli u Zagrebu, koja se nalazi u Savskoj cesti, te je smje\u0161tena u posve novu gra\u0111enu zgradu. Hospitiranju su prisustvovali dne 18. i 19. novembra t. g. 6 u\u010ditelja(ca) i to: Stjepan \u0160imun\u010di\u0107, upravitelj \u0161kole, Mileti\u0107 Ida, \u0160urbek Edo, Rogina \u0160ime, Bosanac Nikola, Herakovi\u0107 Dragica i Pomper Josipa.<\/p>\n\n\n\n

Preduzeto je bilo 5 metodskih jedinica i provedena skupna nastava. Osobito zanimiva bila je metoda obu\u010davaja u pjevanju. Svi nastavnici ogledne \u0161kole vrlo su susretljivo primili vara\u017edinsko u\u010ditelj-stvo te im je upravitelj \u0161kole Stjepan \u0160imun\u010di\u0107 prigodom zajedni\u010dke konferencije izrazio posebnuhvalu. Vara\u017edinski u\u010ditelji bili su prvi, koji su hospitirali na oglednoj \u0161koli u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Da se u\u010diteljstvo upozna sa radom u obdani\u0161tu i zabavi\u0161tu posjetili su Obdani\u0161te u Kraji\u0161koj ulici i najmodernije zabavi\u0161te Montesori, kojega vodi g\u0111a bar. Vranicani. Svi su u\u010ditelji bili iznena\u0111eni kako ure\u0111ajem tako i nastavom u ovom zaista najmodernijem zabavi\u0161tu, koje mora da slu\u017ei kao uzor svima na\u0161im zabavi\u0161tima. Ovdje se nastoji, da djeca sve svoje sposobnosti usavr\u0161avaju zgodnim radom, motrenjem i t. d. Uzgajaju se tako, da rad smatraju kao nagradu, koja \u0107e ih dovesti do sre\u0107e i blagostanja.<\/p>\nI. M.<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Za\u0161to je \u010dlanak star gotovo devedeset godina zanimljiv za \u010ditanje i danas? <\/h2>\n\n\n\n

Ideja \u0161kole kao instrumenta dr\u017eave i dru\u0161tva aktualna je i danas. Obrazovni sustavi oblikuju kurikulume prema nacionalnim i globalnim potrebama (STEM, odr\u017eivost, AI), no i dalje su podlo\u017eni politi\u010dkim utjecajima. Pitanje balansa izme\u0111u kozmopolitskog obrazovanja i nacionalnog identiteta postaje sve izazovnije u globaliziranom svijetu. Rasprave o ulozi obrazovanja u odgoju “po\u017eeljnog gra\u0111anina” prisutne su, primjerice, u pitanjima kurikuluma gra\u0111anskog odgoja. Koncept oglednih \u0161kola danas nalazimo u inovativnim \u0161kolama koje testiraju nove nastavne metode (digitalna transformacija, personalizirano u\u010denje). Suvremene inicijative, poput STEM akademija ili eksperimentalnih \u0161kola, naslanjaju se na ideje iz 1930-ih. Montessori metoda i dalje je prepoznata kao primjer kvalitetnog obrazovanja. Fokus na prakti\u010dnom radu, promatranju i razvoj svih djetetovih sposobnosti zadr\u017eao je relevantnost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010clanak je objavljen u 8. broju tjednika Hrvatsko jedinstvo 4. prosinca 1937. godine. Autor I.M. oslikava promjene u obrazovanju nakon Prvog svjetskog rata i reflektira duh vremena. U tekstu se […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9705,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[207,915,916],"class_list":["post-9698","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-20-st","tag-obrazovanje","tag-reforme-obrazovanja"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9698","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9698"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9698\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9706,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9698\/revisions\/9706"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9705"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9698"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9698"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9698"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}