{"id":9665,"date":"2023-12-01T22:08:00","date_gmt":"2023-12-01T21:08:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=9665"},"modified":"2024-12-24T22:18:42","modified_gmt":"2024-12-24T21:18:42","slug":"lidice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2023\/lidice\/","title":{"rendered":"Lidice"},"content":{"rendered":"\n

Lidice, \u010de\u0161ko selo koje je postalo tragi\u010dnim simbolom nacisti\u010dkog terora tijekom Drugog svjetskog rata, predstavlja duboko ukorijenjenu povijesnu ranu koja oslikava okrutnost totalitarnog re\u017eima. Doga\u0111aji koji su kulminirali uni\u0161tenjem Lidica imaju svoje korijene u atentatu na visokog nacisti\u010dkog du\u017enosnika Reinharda Heydricha 27. svibnja 1942. godine. Heydrich je bio jedan od glavnih arhitekata nacisti\u010dkog terora i poznat po nemilosrdnom suzbijanju otpora u okupiranim zemljama.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Atentat<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Dok se vozio na posao, Heydricha su zaustavili atentatori. Slovak Jozef Gab\u010d\u00edk i Jan Kubi\u0161, obu\u010deni u Velikoj Britaniji, padobranima su isko\u010dili u Bohemiju u prosincu 1941. godine. Tijekom zaustavljanja automobila Gab\u010d\u00edk je po\u010deo pucati iz Sten automata, ali se oru\u017eje zako\u010dilo. Heydrich je ustao da bi se obranio svojim pi\u0161toljem, na \u0161to je Kubi\u0161 bacio ru\u010dnu bombu. Heydrich i Kubi\u0161 u eksploziji su ranjeni.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Unato\u010d hitnoj kirur\u0161koj intervenciji Heydrich je razvio te\u0161ke infekcije, vjerojatno izazvane komadi\u0107ima materijala iz automobila. Hitler je u pomo\u0107 poslao i svog osobnog lije\u010dnika. Unato\u010d kori\u0161tenju novih antibiotika sepsa je dovela do Heydrichove smrti 4. lipnja.<\/p>\n\n\n\n

Atentatori su se sakrili u crkvi sv. \u0106irila i Metoda, ali ubrzo su otkriveni. Nacisti\u010dke snage okru\u017eile su crkvu i 1. lipnja pokrenule napad. U situaciji bez izlaza odlu\u010dili su izvr\u0161iti samoubojstvo kako bi izbjegli zarobljeni\u0161tvo i mu\u010denje. Kubi\u0161 je poku\u0161ao izvr\u0161iti samoubojstvo aktivacijom ru\u010dne granate, a Gab\u010d\u00edk se upucao. Obojica su pre\u017eivjela inicijalno samoranjavanje. Kubi\u0161 je ipak preminuo od zadobivenih ozljeda, a Gab\u010d\u00edka su, iako te\u0161ko ranjenog, mu\u010dili sve dok naposljetku nije i on preminuo. Obojici se kao dan smrti pi\u0161e 18. lipnja 1942. godine.<\/p>\n\n\n\n

U nacisti\u010dkoj hijerarhiji Heydrich je imao klju\u010dnu ulogu u sigurnosnim pitanjima. Bio je \u0161ef Sigurnosnog ureda (Reichssicherheitshauptamt) i glavni arhitekt Gestapa, nacisti\u010dke tajne policije. Bio je i zamjenik voditelja SS-a Heinricha Himmlera. Heydrich je bio odgovoran za organizaciju i provedbu mnogih represivnih mjera, uklju\u010duju\u0107i progon \u017didova, politi\u010dkih protivnika i drugih skupina koje su bile smatrane neprijateljskima nacisti\u010dkom re\u017eimu. Atentat je uzdrmao naciste i odgovor je morao uzdrmati sve budu\u0107e ideje o otporu.<\/p>\n\n\n\n

Odmazda<\/h2>\n\n\n\n

Hitler je Franku, upravitelju Protektorata Bohemije i Moravije, izdao jasne upute o tome kako provesti odmazdu:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • pobiti mu\u0161karce<\/li>\n\n\n\n
  • \u017eene poslati u logore<\/li>\n\n\n\n
  • djecu pogodnu za germanizaciju smjestiti u SS obitelji, a ostalu djecu odgojiti na druge prikladne na\u010dine<\/li>\n\n\n\n
  • selo u potpunosti razoriti.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    Nejasno je zapravo kako su odabrana sela Lidice i Le\u017e\u00e1ky. Prema dokumentaciji Gestapa poveznica s Lidicama su \u010dasnici Hor\u00e1k i St\u0159\u00edbrn\u00fd koji su tako\u0111er bili na obuci u Velikoj Britaniji. No nijedan od njih nije bio umije\u0161an u atentat.
    Sela su u utorak 9. lipnja 1942. okru\u017eile postrojbe njema\u010dkih i kvislin\u0161kih snaga sigurnosti (Gestapo, SD, Schutzpolizei i \u017eandarmerija protektorata). Tijekom no\u0107i svi su mu\u0161karci stariji od 15 godina okupljeni i zatvoreni u \u0161tagalj obitelji Hor\u00e1k. To je bio najve\u0107i objekt u Lidicama i jedini donekle pogodan za smje\u0161taj 172 zarobljenih. Tijekom sljede\u0107eg dana svi su streljani. Streljano ih je zapravo 173 jer je jedan \u010detrnaestogodi\u0161njak dotr\u010dao svome ocu.<\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

    U mjesnoj \u0161koli okupljeno je 105 djece i 203 \u017eene. \u017dene su okupljene i odvojene od djece. Njih 195 poslano je u logor Ravensbr\u00fcck gdje ih je 52 ubijeno. U narednim danima okupljeno je i streljano jo\u0161 26 stanovnika Lidica koji su uhi\u0107eni u drugim dijelovima \u010cehoslova\u010dke. \u0160est trudnica zatvoreno je u Pragu gdje su do\u010dekale porod. Djeca su im oduzeta i tako\u0111er su poslane u Ravensbr\u00fcck.<\/p>\n\n\n\n

    Djeca, njih 88, poslano je u \u0141\u00f3d\u017a gdje su zatvoreni u biv\u0161u tvornicu tekstila. Pratila ih je zapovijed koju je poslao SS-ovac Horst B\u00f6hme: Djeca donose samo odje\u0107u na sebi. Nikakva dodatna skrb nije po\u017eeljna. Sedmero ih je odabrano za germanizaciju. Gestapo je 2. srpnja preostalu djecu poslao u logor smrti Chelmno. Ubijeni su u du\u0161egupki (Gaswagen). Du\u0161egupka je ruski izraz za kamion s hermeti\u010dki zatvorenim teretnim prostorom u koji je uvedena cijev ispu\u0161nih plinova. \u017drtve bi se obi\u010dno prevezle od po\u010detne lokacije do masovne grobnice ili krematorija gdje su tijela istovarena. Nacistima se ova metoda nije pretjerano svi\u0111ala jer bi \u017ertve obi\u010dno tjelesnim izlu\u010devinama uneredile kamion.<\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

    Svi objekti u selu najprije su zapaljeni, a potom i minirani. Strojevima su poravnati ostatci. Cijeli je postupak fotografiran i sniman. Pobijene su i sve \u017eivotinje. Seosko groblje prekopano je, kosturi su izva\u0111eni, oplja\u010dkani i uni\u0161teni. Potok koji je prolazio selom preusmjeren je. Biv\u0161e selo vi\u0161e je puta preorano i zasijano. Oko tog prostora podignuta je bodljikava \u017eica. Nacisti o svojim postupcima nisu \u0161utjeli, ve\u0107 su javno objavili. To nije bila samo odmazda, ve\u0107 i psiholo\u0161ki ratni manevar s namjerom da se \u0161iri strah me\u0111u civilnim stanovni\u0161tvom i odvrati ih od pru\u017eanja otpora. Churchill je \u017eelio zapaljivim bombama spaliti tri njema\u010dka sela, ali se od toga odustalo jer bi vjerojatno samo izazvalo spiralu sli\u010dnih postupaka.<\/p>\n\n\n\n

    Sje\u0107anje<\/h2>\n\n\n\n

    Na bre\u017euljku iznad nekada\u0161njeg sela nakon rata je podignuto novo selo Lidice. Vlasti su u velikom graditeljskom projektu podigle nizove tipskih ku\u0107a. Po dovr\u0161etku su 1949. godine naseljene pre\u017eivjele \u017eene. Dvojici pre\u017eivjelih mu\u0161karaca, koji su za vrijeme rata slu\u017eili u RAF-u, povratak u nove Lidice nije dopu\u0161ten. Izme\u0111u lokacije starog i novog sela podignut je spomen-koji sadr\u017ei skulpture, muzej i cvjetnjak s oko 25 000 ru\u017ea. Puteljak vodi kroz nekada\u0161nje selo gdje je na nekoliko mjesta podignuto par spomen-obilje\u017eja. Najdojmljivija je bron\u010dana skulptura s 82 unikatna odljeva lidi\u010dke djece. U selu je podignuta i galerija koja svake godine organizira me\u0111unarodno likovno natjecanje za djecu. Izlo\u017eeni dje\u010dji radovi iz cijeloga svijeta predivni su i dodatni su spomenik sje\u0107anju na \u017ertve lidi\u010dkog masakra.<\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

    Prije nekoliko godina izbio je skandal oko postavljanja kamena spoticanja na mjestu gdje je vjerojatno bila prva ku\u0107a u nekada\u0161njim Lidicama. Tu je samo nekoliko dana prije masakra uhi\u0107ena \u0160tepanka Mike\u0161ova. \u017didovku je nacisti\u010dkim vlastima prokazala njezina stanodavka. Otpremljena je u Auschwitz gdje je ubijena. Povjesni\u010dar Vojt\u011bch Kyncl predlo\u017eio je postavljanje kamena spoticanja. To je izazvalo veliko negodovanje jer bi se time, po mi\u0161ljenju dijela \u010de\u0161ke javnosti, obe\u0161\u010dastilo lidi\u010dke \u017ertve. Martina Lehmannov\u00e1, ravnateljica spomen-podru\u010dja, podr\u017eala je inicijativu, ali je pod pritiskom ministra kulture 2020. podnijela ostavku. Ostaku je podnijelo i deset njezinih suradnika. Kamen spoticanja ipak je postavljen, ali bez ikakve dodatne informacije. Vjerojatno ga ne bi ni primijetili da nam pozornost nije skrenula ljubazna austrijska volonterka koja je vodila stru\u010dnu turu spomen-podru\u010djem. Samo metar dalje stoji vi\u0161ejezi\u010dna plo\u010da s informacijom da je ovdje stajala prva ku\u0107a Lidica.<\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

    CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, M. (2023). Lidice. Pou\u010davanje povijesti, II(2), 101\u2013104.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Lidice, \u010de\u0161ko selo koje je postalo tragi\u010dnim simbolom nacisti\u010dkog terora tijekom Drugog svjetskog rata, predstavlja duboko ukorijenjenu povijesnu ranu koja oslikava okrutnost totalitarnog re\u017eima. Doga\u0111aji koji su kulminirali uni\u0161tenjem Lidica […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9668,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[187],"tags":[909,908,218,905,906],"class_list":["post-9665","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-ss","tag-ceska","tag-lidice","tag-nacizam","tag-odmazda","tag-reinhard-heydrich"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9665","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9665"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9665\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9678,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9665\/revisions\/9678"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9668"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9665"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9665"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9665"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}