{"id":9622,"date":"2023-12-01T20:57:00","date_gmt":"2023-12-01T19:57:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=9622"},"modified":"2024-12-24T21:39:01","modified_gmt":"2024-12-24T20:39:01","slug":"prepoznaju-li-ucitelji-povijesti-rukopis-umjetne-inteligencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2023\/prepoznaju-li-ucitelji-povijesti-rukopis-umjetne-inteligencije\/","title":{"rendered":"Prepoznaju li u\u010ditelji povijesti rukopis umjetne inteligencije"},"content":{"rendered":"\n

Sretno vam \u0111ipitijevo! Jeste li \u010destitali prvi ro\u0111endan? Ve\u0107ina je javnosti ChatGPT upoznala 30. studenog 2022. godine i od tog dana redovito mo\u017eemo pratiti clickbait naslove o umjetnoj inteligenciji. Naslovi u medijima redaju se od skandala preko utopije do distopije. Naravno da je u u\u010diteljskoj populaciji \u010desto pitanje, postavljeno i u ChatGPT-u, bilo ho\u0107e li umjetna inteligencija zamijeniti u\u010ditelje. I tu je zapravo pravo mjesto da ponovimo osnovno gradivo o umjetnoj inteligenciji.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Op\u0107a umjetna inteligencija, ona koje je svjesna i samostalna, zapravo, jo\u0161 ne postoji i nemamo pravih naznaka o tome kad bi se mogla pojaviti. Jimmy Wales, osniva\u010d Wikipedije, krajem studenog 2023. izjavio je da bismo to mo\u017eda mogli o\u010dekivati za pedesetak godina. Ono \u0161to mi trenutno imamo aplikacije su koje koriste generativnu umjetnu inteligenciju. To je programirana umjetna inteligencija koja na temelju podataka kojima je napunjena zna predvidjeti koji bi niz znakova ili niz rije\u010di mogao vjerojatno biti dobar odgovor na postavljeno pitanje. Generativna umjetna inteligencija imitira nau\u010deno i imitira konverzaciju. Rezultat ili output generativne inteligencije je novogenerirani tekst ili multimedija.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je pratiti da su u razgovore, planiranje i ograni\u010davanje umjetne inteligencije odjednom usko\u010dili ne samo geekovi, zainteresirani pojedinici ve\u0107 i organizacije, instituti, politi\u010dari i vlade. Mogu\u0107nosti upotrebe i zlopotrebe su veliki. Mo\u017eete pro\u010ditati brojne komentare o tome koliko \u0107e nam umjetna inteligencija ubrzati svakodnevne aktivnosti ili repetitivne zadatke koji nam oduzimaju vrijeme. I dobar dio u\u010ditelja zanosi se pojedinim mogu\u0107nostima. No, ako pratite edukacije o umjetnoj inteligenciji, vidjet \u0107ete i brojna ograni\u010denja i nepreciznosti. Primjerice, postoji vrlo velika \u0161ansa da \u0107e u generiranom tekstu samo oko 60 % teksta biti \u010dinjeni\u010dno ispravno, odnosno postoji \u0161ansa da \u0107ete u svakom tekstu koji vam AI generira imati faktografskih problema. To bi, naravno, moglo biti vrlo zabavno za povjesni\u010dare. I jo\u0161 vi\u0161e za na\u0161e u\u010denike. Znate li da ve\u0107 osnovno\u0161kolci na svojim mobitelima imaju instaliran barem ChatGPT koji odnedavno i usmeno prima upite i daje odgovore? Dodu\u0161e za kratke informacije iz povijesti nije im ni potreban ChatGPT ili sli\u010dna aplikacija. \u010cak i popularan Snapchat mo\u017ee uz pomo\u0107 vlastitog internog chatbota dati kvalitetan odgovor na hrvatskom jeziku na \u010dinjeni\u010dno pitanje iz povijesti. Dovoljno za odgovor minimalno u osnovnoj \u0161koli.<\/p>\n\n\n\n

Povijest kao nastavni predmet ima svoje metodolo\u0161ke specifi\u010dnosti oko rada s izvorima i oko zadataka koje dajemo na\u0161im u\u010denicima. Kako \u0107e funkcionirati na\u0161e zada\u0107e, projektni i istra\u017eiva\u010dki zadatci koje smo redovito davali na\u0161im u\u010denicima? Sre\u0107om, hrvatski jezik umjetne inteligencije i dalje je manjkav, a i aplikacije umjetne inteligencije naj\u010de\u0161\u0107e imaju vrlo ograni\u010denu bazu podataka o hrvatskoj nacionalnoj povijesti. No, kao \u0161to ste ve\u0107 mogli pro\u010ditati u prethodnom broju \u010dasopisa Pou\u010davanje povijesti<\/a>, pitate li ChatGPT, Bing ili Bard ne\u0161to iz svjetske povijesti, odgovor \u0107e biti prili\u010dno dobar. Pa\u017eljivim kori\u0161tenjem aplikacije i vje\u0161tim postavljanjem pitanja odgovori mogu biti jo\u0161 bolji.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje o prepoznavanju autorstva povijesnog teksta<\/h2>\n\n\n\n

Tijekom kolovoza 2023. godine provedeno je malo online istra\u017eivanje o tome prepoznaju li hrvatski u\u010ditelji Povijesti rukopis umjetne inteligencije. Mo\u017eemo li razlikovati tekst koji je napisala umjetna inteligencije od teksta koji je napisao stru\u010dnjak ili stru\u010dnjak uz pomo\u0107 umjetne inteligencije? Kojim se kriterijima slu\u017eimo pri identifikaciji autora? Online upitnik ispunilo je 20 ispitanika. Ponu\u0111ena su im po tri odgovora na tri postavljena pitanja. Tekstovi su bili odgovori na pitanja: Tko je otkrio Ameriku?, Koji argumenti potkrepljuju tvrdnju da su se ljudi zaista spustili na Mjesec? i Ocijeni je li bacanje atomskih bombi bilo nu\u017eno za zavr\u0161etak rat s Japanom. Zaokret radnje \u2013 autori svih devet odgovora aplikacije su umjetne inteligencije!<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U inicijalnom pitanju 75 % ispitanika odgovorilo je da u dosada\u0161njem radu nikad nisu koristili generativnu umjetnu inteligenciju. Samo 15 % ih rijetko koristi, a samo 10 % \u010desto. Ispitanici u 60 % slu\u010dajeva ne znaju koriste li im u\u010denici generativnu umjetnu inteligenciju. \u010cetvrtina ispitanika zna da su u\u010denici koristili generativnu umjetnu inteligenciju, a 15 % ih nije sigurno.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja (ili promptovi<\/em>) aplikacijama umjetne inteligencije postavljeni su 18. kolovoza 2023. na isti na\u010din: Odgovori na postavljeno pitanje tekstom du\u017eine od 70 do 100 rije\u010di na \u0161kolskoj razini. U tablicama su odgovori generativne umjetne inteligencije koje su ispitanici procjenjivali.<\/p>\n\n\n\n

Tko je otkrio Ameriku?<\/h3>\n\n\n\n
ALAT<\/th>ODGOVOR<\/th><\/tr><\/thead>
ChatGPT 3.5<\/td>Ameriku je otkrio Kristofor Kolumbo, genovski moreplovac, pod \u0161panjolskom zastavom. Kolumbo je 12. listopada 1492. godine stigao na otok Guanahani u Karipskom moru, \u0161to je ozna\u010dilo po\u010detak europskih istra\u017eivanja i naseljavanja Amerike. Njegova ekspedicija otvorila je put europskoj kolonizaciji Novog svijeta, iako je ve\u0107 tada bilo domoroda\u010dkih zajednica na tom podru\u010dju. Kolumbove ekspedicije imale su zna\u010dajan utjecaj na svjetsku povijest i razmjenu roba, ideja i bolesti izme\u0111u Stare i Nove svijetu.<\/td><\/tr>
Bing AI<\/td>Kristofor Kolumbo je prvi put kro\u010dio na ameri\u010dko tlo 1492. godine. Ovaj doga\u0111aj se uzima kao datum otkrivanja Amerike, iako danas mnogi histori\u010dari prihvataju da su Vikinzi posje\u0107ivali Ameriku i ranije. Mnogo kasnije kontinent je nazvan po drugom istra\u017eiva\u010du, Amerigo Vespucciju. Kristofor je stigao do Amerike sa tri \u0161panska broda: Nina, Pinta i Santa Maria. Mislio je da je stigao do Indije i zato se Ameri\u010dki domoroci nazivaju Indijanci. Tokom svog \u017eivota jo\u0161 dva puta je bio u Americi, posjetio je i Ju\u017eno Ameri\u010dki kontinent, ali nikad nije bio u Sjevernoj Americi.<\/td><\/tr>
Bard<\/td>Kristofer Kolumbo je otkrio Ameriku 1492. godine. On je bio talijanski pomorac koji je plovio za \u0160panjolsku. Kolumbo je vjerovao da se mo\u017ee do\u0107i do Indije plovidbom zapadnim smjerom. On je sa svojom flotom od tri broda, Ninom, Pintom i Santa Marijom, isplovio iz \u0160panjolske 3. kolovoza 1492. godine. Nakon 36 dana plovidbe, Kolumbo je stigao do otoka San Salvadora, koji se nalazi u arhipelagu Bahama. Kolumbo je mislio da je do\u0161ao do Indije, pa je mje\u0161tane nazvao Indijancima. Kolumbo je jo\u0161 tri puta plovio do Amerike i otkrio mnoge nove otoke. Njegova otkri\u0107a su imala veliki utjecaj na svijet, jer su otvorila put za kolonizaciju Amerike od strane Europljana.<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

Koji argumenti potkrepljuju tvrdnju da su se ljudi zaista spustili na Mjesec?<\/h3>\n\n\n\n
ALAT<\/th>ODGOVOR<\/th><\/tr><\/thead>
ChatGPT 3.5<\/td>Tvrdnju da su ljudi zaista spustili na Mjesec potkrepljuje niz argumentata. Prvo, postoji obimna dokumentacija, fotografije i videozapisi snimljeni tokom Apollo misija koji jasno prikazuju astronaute na Mjesecu. Drugo, svemirske sonde su snimile sletne module i ostatke opreme na Mjese\u010devoj povr\u0161ini. Tre\u0107e, stotine hiljada ljudi, uklju\u010duju\u0107i nau\u010dnike, in\u017eenjere i tehni\u010dare, radilo je na ovim misijama, \u0161to bi bilo te\u0161ko organizirati u okviru prevara. Kona\u010dno, neovisni nau\u010dni podaci, poput uzoraka stijena donesenih sa Mjeseca, potvr\u0111uju autenti\u010dnost misija i prisustvo ljudi na Mjese\u010devoj povr\u0161ini.<\/td><\/tr>
Bing AI<\/td>Postoji mnogo dokaza koji potvr\u0111uju da su se ljudi zaista spustili na Mjesec. NASA je poslala \u0161est misija na Mjesec izme\u0111u 1969. i 1972. godine, a svaka misija je bila opremljena s kamerama, mjera\u010dima i drugom opremom koja je prikupljala podatke o Mjesecu. Astronauti su donijeli uzorke stijena i tla s Mjeseca, a ti su uzorci kasnije prou\u010davani u laboratorijima \u0161irom svijeta. Osim toga, postoji mnogo fotografija i videozapisa koji prikazuju astronauta kako hoda po povr\u0161ini Mjeseca, kao i tragove koje su ostavili na povr\u0161ini. Sve ove informacije ukazuju na to da su se ljudi zaista spustili na Mjesec.<\/td><\/tr>
Bard<\/td>Postoji mnogo argumenata koji potkrepljuju tvrdnju da su se ljudi zaista spustili na Mjesec. Neki od naj\u010de\u0161\u0107ih argumenata su:
Postoje jasni dokazi o ljudskoj prisutnosti na Mjesecu, kao \u0161to su stope, otisci stopala i ostaci opreme.
Slijetanja na Mjesec su bila u\u017eivo preno\u0161ena na televiziji, a milijarde ljudi su ih gledale.
Slike i video snimci slijetanja na Mjesec su vrlo realisti\u010dni i ne bi mogli biti la\u017eirani u to vrijeme.
Sovjetski Savez je bio u svemirskoj utrci s SAD-om i imali su sve motive da opovrgnu slijetanje na Mjesec, ali to nikada nisu u\u010dinili.
Postoji i manji broj ljudi koji vjeruju da su slijetanja na Mjesec bila la\u017eniva, ali ne postoje dokazi koji bi potkrijepili njihove tvrdnje.<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

Ocijeni je li bacanje atomskih bombi bilo nu\u017eno za zavr\u0161etak rat s Japanom.<\/h3>\n\n\n\n
ALAT<\/th>ODGOVOR<\/th><\/tr><\/thead>
ChatGPT 3.5<\/td>Bacanje atomskih bombi na Hiroshimu i Nagasaki 1945. kontroverzna je tema. Neki smatraju da je to ubrzalo kapitulaciju Japana i spasilo \u017eivote savezni\u010dkih vojnika i Japanaca. Drugi tvrde da je Japan ve\u0107 bio oslabljen, a SSSR je ve\u0107 napao Japan, \u0161to je pridonijelo kapitulaciji. Bez obzira na razloge, bombi su prouzro\u010dile ogromne ljudske \u017ertve i dugotrajne posljedice. Iako su neki smatrali bombu nu\u017enom, drugi vjeruju da su alternativni pristupi mogli donijeti isti rezultat bez tolike destrukcije.<\/td><\/tr>
Bing AI<\/td>Bacanje atomskih bombi na Hiro\u0161imu i Nagasaki bilo je kontroverzno pitanje u povijesti. Neki smatraju da je bacanje atomskih bombi bilo nu\u017eno za zavr\u0161etak rata s Japanom, dok drugi smatraju da nije bilo potrebno. Mnogi povjesni\u010dari tvrde da je bacanje atomskih bombi bilo nehumano, uzrokovalo je previ\u0161e uni\u0161tenja i ubilo previ\u0161e nedu\u017enih ljudi, uklju\u010duju\u0107i djecu. Me\u0111utim, drugi tvrde da je bacanje atomskih bombi bilo nu\u017eno jer bi rat mogao trajati jo\u0161 godinama i ko\u0161tati jo\u0161 mnogo \u017eivota. U svakom slu\u010daju, bacanje atomskih bombi na Hiro\u0161imu i Nagasaki ostaje jedan od najkontroverznijih doga\u0111aja u povijesti.<\/td><\/tr>
Bard<\/td>Bacanje atomskih bombi na Hiro\u0161imu i Nagasaki bilo je jedna od najkontroverznijih odluka u povijesti. Neki povjesni\u010dari smatraju da je bacanje bombi bilo nu\u017eno kako bi se sprije\u010dio dugi i krvavi rat, dok drugi smatraju da je bacanje bombi bilo nepotrebno i okrutno.
Postoji niz argumenata za i protiv bacanja bombi. S jedne strane, bacanje bombi je dovelo do smrti stotina tisu\u0107a ljudi i uzrokovalo ogromnu \u0161tetu na dva grada. S druge strane, bacanje bombi je dovelo do japanske kapitulacije i prekida rata.
Na kraju, odluka o tome je li bacanje bombi bilo nu\u017eno je slo\u017eena i ne postoji lak odgovor. Me\u0111utim, va\u017eno je zapamtiti \u017ertve bombardiranja i u\u010diti iz povijesti kako bismo izbjegli sli\u010dne tragedije u budu\u0107nosti.<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n
\n
\n
\"\"
Grafika 1. U odgovoru ChatGPT-a na pitanje Tko je otkrio Ameriku? 65 % ispitanika (40 % stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI-a) prepoznaje (nepostoje\u0107u) autorsku ruku stvarnog stru\u010dnjaka.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

Kriteriji odre\u0111ivanja autorstva:<\/p>\n\n\n\n

autor je stru\u010dnjak<\/strong><\/td>na\u010din pisanja\/izra\u017eavanja; analiza gramatike; uskla\u0111enost s hrvatskim jezikom; dominacija jednog stila; rije\u010di, terminologija; koristim umjetnu inteligenciju; uzrok i posljedica<\/td><\/tr>
autor je stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI-a<\/strong><\/td>vlastito obrazovanje; uglavnom je precizno i detaljno napisan, ali pogre\u0161ke su u jeziku; neto\u010dni pade\u017eni oblici; stvarne \u010dinjenice te gramati\u010dki ispravno pisane re\u010denice; usporedba s preostalim odgovorima na ovo pitanje; sadr\u017eaj teksta; iznesene \u010dinjenice; jezi\u010dne konstrukcije; pravopis; gledala sam gramatiku, sintaksu, jesu li re\u010denice preduge ili prekratke i \u201cton\u201d teksta; gledala pravopis i neke osobitosti poput umetnutih zagrada; dobro zadana sintaksa (precizne naredbe) od strane korisnika. manje poznate ili neto\u010dne povijesne \u010dinjenice (naziv guanahani se rijetko koristi u literaturi naspram san salvadora), povremena nekoherentnost teksta (odnos s domorocima?), ai \u010desto koristi pleonazme (iako ih ovdje nema), izostanak uzroka, neodre\u0111ene posljedice ili vrednovanje<\/td><\/tr>
autor je UI<\/strong><\/td>objektivno izno\u0161enje golih \u010dinjenica bez kori\u0161tenja stilskih sredstava; \u0161irina informacija upu\u0107uje na ai; vlastita kriti\u010dka prosudba; \u0161turo je, nema epiteta i govornog jezika; tekst je gusto i ekonomi\u010dno ispunjen detaljima, koje bi \u010dovjek rasporedio u vi\u0161e re\u010denica; gramati\u010dke gre\u0161ke tipi\u010dne za mehani\u010dki prijevod (neslaganje pade\u017ea); stil pisanja, gramati\u010dka gre\u0161ka u posljednjoj re\u010denici.; premda je tekst potkrijepljen detaljima nedostaje mu autorska crta<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n
\"\"
Grafika 2. U odgovoru Bing AI-a na pitanje Tko je otkrio Ameriku? 55 % ispitanika misli da je autor teksta UI, 25 % misli da se radi o stru\u010dnjaku koji je pisao pomo\u0107u UI-a i 20 % da je autor stru\u010dnjak.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

Kriteriji odre\u0111ivanja autorstva:<\/p>\n\n\n\n

autor je stru\u010dnjak<\/strong><\/td>jezik koji se koristi i odre\u0111ena subjektivnost; stil odgovora upu\u0107uje na stvarnu osobu; \u010dinilo mi se preopsirno pa sam provjerila tekst i pronasla ga na wikipediji; subjektivnost teksta; \u010dinjeni\u010dna gre\u0161ka tipi\u010dna za povr\u0161no ljudsko istra\u017eivanje\/shva\u0107anje<\/td><\/tr>
autor je stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI-a<\/strong><\/td>na\u010din pisanja\/izra\u017eavanja; analiza gramatike; vlastito obrazovanje; vlastita kriti\u010dka prosudba; zvu\u010di kao \u010dlanak s wikipedije; koristim umjetnu inteligenciju; detalji; premda u njemu ima faktografije, tekst je proto\u010dan i lak\u0161e \u010ditljiv<\/td><\/tr>
autor je UI<\/strong><\/td>nije napisano na hrvatskom standardu; termini iz hrvatskog i srpskog jezika; (ne)to\u010dnost znanstvene terminologije; stvarne \u010dinjenice te kombinacija rije\u010di razli\u010ditih jezika; sadr\u017eaj teksta, iznesene \u010dinjenice, jezi\u010dne konstrukcije, pravopis; pravilno napisane rije\u010di, termini i jezik; nedosljednost u jeziku; gramatika, kratke i sa\u017eete re\u010denice koje poga\u0111aju u sr\u017e pitanja. iznose se samo faktografski podaci.; pravopis koji ne odgovara potpuno hrvatskom standardiziranom; \u010dinjeni\u010dno to\u010dan tekst. ai \u010desto odgovara srpsko-hrvatskim jezikom jer nema dovoljno veliku bazu znanja za male jezike ili jednostavno mije\u0161a zajedni\u010dku povijest. o\u010dita je pravopisna neuskla\u0111enost<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n
\"\"
Grafika 3. U odgovoru Barda na pitanje Tko je otkrio Ameriku? \u010dak 50 % ispitanika misli da je tekst napisao stru\u010dnjak.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

Kriteriji odre\u0111ivanja autorstva:<\/p>\n\n\n\n

autor je stru\u010dnjak<\/strong><\/td>napisan povezanim re\u010denicama, proizlaze jedna iz druge i logi\u010dki se nastavljaju jedna na drugu; tekst je sveobuhvatan, sadr\u017ei sve odgovore na postavljeno pitanje; stvarne \u010dinjenice i akademski na\u010din pisanja; vlastita kriti\u010dka prosudba; tekst zvu\u010di humanije i \u017eivotnije; sadr\u017eaj teksta, iznesene \u010dinjenice, jezi\u010dne konstrukcije, pravopis; struktura re\u010denica (iznimno logi\u010dna i didakti\u010dka, podsje\u0107a na \u0161kolski ud\u017ebenik); tekst je prilago\u0111en u\u010denicima; te\u010dnost teksta, ispri\u010dan vi\u0161e kao neka pri\u010da s faktografskim podacima.; vokabular mi je \u010disto \u201chuman\u201d<\/td><\/tr>
autor je stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI-a<\/strong><\/td>dobar omjer \u010dinjenica i dodatnih obja\u0161njenja pojmova; skla\u0111enost s hrvatskim standardnim jezikom; odgovor prema uputama stru\u010dnjaka; stil i opseg teksta; dodatne nepotrebne \u010dinjenice – datum isplovljavanja, trajanje putovanja, arhipelag bahama.
izostavlja se va\u017ena zanimljivost kolumbovog pogre\u0161nog uvjerenja o isto\u010dnim indijama i kasniji ispravak toponima (vespucci).
mislim da je sintaksa odli\u010dno poslo\u017eena; podatci su sakupljeni vjerojatno po internetu, ali su poslo\u017eene brojevima<\/td><\/tr>
autor je UI<\/strong><\/td>na\u010din pisanja\/izra\u017eavanja, analiza gramatike, vlastito obrazovanje; zbog imena kristofer koje mi nije odgovaralo ostatku teksta; sli\u010dan odgovor sam dobila na pitanje tko je,kada i kako otkrio ameriku na chat gpt; koristim umjetnu inteligenciju; \u010dinjenice<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n
\"\"
Grafika 4. U odgovoru ChatGPT-a na pitanje Koji argumenti potkrepljuju tvrdnju da su se ljudi zaista spustili na Mjesec? 35 % ispitanika misli da je autor stru\u010dnjak, a jo\u0161 15 % misli da se radi o tekstu koji je napisao stru\u010dnjak uz kori\u0161tenje generativne UI.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

Kriteriji odre\u0111ivanja autorstva:<\/p>\n\n\n\n

autor je stru\u010dnjak<\/strong><\/td>na\u010din pisanja\/izra\u017eavanja; analiza gramatike; sveobuhvatan odgovor; stil teksta; subjektivnost; gre\u0161ka u pisanju (tipfeler \u201cargumentata\u201d, karakteristi\u010dan za ljude); jezik argumentacije (redni brojevi napisani slovima pa zarez iza njih); \u010dinjenice i dokazi<\/td><\/tr>
autor je stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI-a<\/strong><\/td>vlastito obrazovanje; koli\u010dina i omjer \u010dinjenica i osobnog stila pisanja<\/td><\/tr>
autor je UI<\/strong><\/td>neuskla\u0111enost s rje\u010dnikom i gramatikom hrvatskog jezika; neispravna znanstvena terminologija (uzroci stijena nisu neovisni nau\u010dni podatci, nego materijalni dokazi); stvarne \u010dinjenice te kombinacija rije\u010di razli\u010ditih jezika, a sli\u010dnih jezika; vlastita kriti\u010dka prosudba; preop\u0107enito; nije \u017eivotno; pogre\u0161no napisana rije\u010d argumenata; nabrajanje; sadr\u017eaj teksta, iznesene \u010dinjenice, jezi\u010dne konstrukcije, pravopis; nedosljednost u slu\u017eenju jezikom; koristim umjetnu inteligenciju; malo nerazumljiv tekst. kao da neke rije\u010di ne pa\u0161u u kontekst re\u010denice ili ih sama ne bih odabrala za objasniti ne\u0161to. slo\u017een je nekakav tekst, ali kao da je bezglavo napisan. tako\u0111er, gramatika i pravopis nisu na mjestu.; ai \u010desto odgovara srpsko-hrvatskim jezikom jer nema dovoljno veliku bazu znanja za male jezike. o\u010dita je pravopisna neuskla\u0111enost; najvjerojatnije je to izvor podataka koje je koristio netko kako bi sastavio prethodni tekst<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n
\"\"
Grafika 5. U odgovoru Binga na pitanje Koji argumenti potkrepljuju tvrdnju da su se ljudi zaista spustili na Mjesec? 45 % ispitanika smatra da je autor teksta stru\u010dnjak. Jo\u0161 40 % smatra da se radi o stru\u010dnjaku koji je pisao uz pomo\u0107 UI-a.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

Kriteriji odre\u0111ivanja autorstva:<\/p>\n\n\n\n

autor je stru\u010dnjak<\/strong><\/td>vlastito obrazovanje; jezik i na\u010din izno\u0161enja argumenata; struktura odgovora (uvod, sredi\u0161nji dio, zakljucak), smislenost re\u010denica; re\u010denice su pisane akademskim tj. stru\u010dnim na\u010dinom; vlastita kriti\u010dka prosudba; kori\u0161tenje odre\u0111enih izraza; struktura ulomka (ponavljanje formulacije u prvoj i posljednjoj re\u010denici), struktura re\u010denica (logi\u010dna, konzekventna), gramati\u010dka gre\u0161ka tipi\u010dna za ljude (\u201cs kamerama\u201d); stil pisanja, jezi\u010dna dosljednost i gramati\u010dka ispravnosti; isticanje \u010dinjeni\u010dnih doga\u0111aja i znanstvenog prou\u010davanja, eksperimenata i mjerenja<\/td><\/tr>
autor je stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI-a<\/strong><\/td>na\u010din pisanja\/izra\u017eavanja, analiza gramatike; stil, kompozicija teksta; sadr\u017eaj teksta, iznesene \u010dinjenice, jezi\u010dne konstrukcije, pravopis; rije\u010di, obim pisanja, re\u010deni\u010dne konstrukcije; koristim umjetnu inteligenciju; kao da su se \u010dinjenice koje je generirao ai ubacile u smislen tekst.; skra\u0107en tekst, kao da ga je netko sa\u017eeo uz pomo\u0107 internetskih podataka; \u010dinjenice i dokazi<\/td><\/tr>
autor je UI<\/strong><\/td>\u010dini mi se da je u odgovor stavljeno od svega pomalo iz mnogih izvora; slaganje u natuknice. opet ima neka \u010dudna rije\u010d – \u201cla\u017eniva\u201d<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n
\"\"
Grafika 6. U odgovoru Barda na pitanje Koji argumenti potkrepljuju tvrdnju da su se ljudi zaista spustili na Mjesec? samo 10 % ispitanika misli da je autor stru\u010dnjak i jo\u0161 30 % misli da je tekst napisao stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI-a.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

Kriteriji odre\u0111ivanja autorstva:<\/p>\n\n\n\n

autor je stru\u010dnjak<\/strong><\/td>vlastito obrazovanje; vlastita kriti\u010dka prosudba<\/td><\/tr>
autor je stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI-a<\/strong><\/td>kori\u0161tena je umjetna inteligencija koja je dala argumente i oni su taksativno nabrojeni, a ostalo je napisao stru\u010dnjak; izgled odgovora, autor je vjerojatno dao uputu da mi ai napi\u0161e odgovor u natuknicama i ispravi eventualne neto\u010dne termine; spominjanje sovjetskog saveza mi se \u010dinilo kao dodatna informacija od strane stru\u010dnjaka; sadr\u017eaj teksta, iznesene \u010dinjenice, jezi\u010dne konstrukcije, pravopis; koristim umjetnu inteligenciju<\/td><\/tr>
autor je UI<\/strong><\/td>na\u010din pisanja\/izra\u017eavanja, analiza gramatike; sistemati\u010dnost u izno\u0161enju argumenata; kompozicija, oblikovanje; nabrajanje argumenata te gramatika; struktura teksta (jasna podjela na argumente, kori\u0161tenje oznaka za odlomak, navo\u0111enje suprotnog mi\u0161ljenja), gramati\u010dke gre\u0161ke\/strukture tipi\u010dne za mehani\u010dko prevo\u0111enje (\u201cla\u017eniva\u201d, \u201cimali su sve motive\u201d); rije\u010di, obim pisanja, re\u010deni\u010de konstrukcije; pravopisne gre\u0161ke; ai \u010desto kada nabraja neke \u010dinjenice stavlja svaku \u010dinjenicu u zasebni mali odlomak. plus, gramatika i pravopis.; strogo nabrajanje, neke gre\u0161ke koje upu\u0107uju da se ne poznaje jezik zapravo \u201cla\u017eniva\u201d; detalji; ovo mo\u017ee napisati bilo tko<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n
\"\"
Grafika 7. U odgovoru ChatGPT-a da napi\u0161e tekst kao odgovor na pitanje Ocijeni je li bacanje atomskih bombi bilo nu\u017eno za zavr\u0161etak rat s Japanom? \u010dak 70 % ispitanika je uspje\u0161no zaklju\u010dilo da se radi o tekstu koji je napisala umjetna inteligencija. Stru\u010dnjak je autor za 20 % ispitanika, a 10 % smatra da je tekst napisao stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

Kriteriji odre\u0111ivanja autorstva:<\/p>\n\n\n\n

autor je stru\u010dnjak<\/strong><\/td>na\u010din pisanja\/izra\u017eavanja, analiza gramatike; stil, oblikovanje teksta; koristim umjetnu inteligenciju; multiperspektivni pristup i vrednovanje posljedica<\/td><\/tr>
autor je stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI-a<\/strong><\/td>rije\u010di, obim pisanja, re\u010deni\u010de konstrukcije; argumenti<\/td><\/tr>
autor je UI<\/strong><\/td>vlastito obrazovanje; izno\u0161enje op\u0107e poznatih mi\u0161ljenja i ideja o temi; izgled odgovora; stil pisanja; vlastita kriti\u010dka prosudba; pravopisne gre\u0161ke; sadr\u017eaj teksta, iznesene \u010dinjenice, jezi\u010dne konstrukcije, pravopis; struktura teksta (objektivna i \u201chladna\u201d procjena obje strane tvrdnje, bez izravnog odgovora na pitanje), gramati\u010dka obilje\u017eja tipi\u010dna za mehani\u010dki prijevod (neslaganje pade\u017ea, hiroshima); sa\u017eete re\u010denice, lo\u0161a gramatika i pravopis.; informativan karakter teksta, nema ni\u0161ta ljudsko; ponovno pogre\u0161ka u pade\u017eima<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n
\"\"
Grafika 8. U odgovoru Binga da napi\u0161e tekst kao odgovor na pitanje Ocijeni je li bacanje atomskih bombi bilo nu\u017eno za zavr\u0161etak rat s Japanom? 35 % ispitanika smatra da je autor teksta stru\u010dnjak. \u010cak 45 % smatra da je autor stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI-a, a samo 20 % je prepoznalo rukopis UI-a.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

Kriteriji odre\u0111ivanja autorstva:<\/p>\n\n\n\n

autor je stru\u010dnjak<\/strong><\/td>vlastito obrazovanje; kompaktan odgovor; struktura teksta (ponavljanje formulacije u prvoj i posljednjoj re\u010denici), ljudska subjektivnost (\u201cnedu\u017enih ljudi, uklju\u010duju\u0107i djecu\u201d), kori\u0161tenje dijalekta (\u201cko\u0161tati\u201d); rije\u010di, obim pisanja, re\u010deni\u010de konstrukcije; koristim umjetnu inteligenciju<\/td><\/tr>
autor je stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI-a<\/strong><\/td>na\u010din pisanja\/izra\u017eavanja; analiza gramatike; omjer objektivnog i subjektivnog; stil pisanja; oblikovanje teksta; sadr\u017eaj teksta, iznesene \u010dinjenice, jezi\u010dne konstrukcije, pravopis; zvu\u010di mi kao da su neke re\u010denice iz prethodnog teksta preformulirane da ljep\u0161e zvu\u010de.; zaklju\u010dak o kontroverzi je nekako osoban, kori\u0161tenje preterita, ali sa\u017eetost upu\u0107uje i na kori\u0161tenje nekih izvora koji bi izdvojili najva\u017enije (ui); nagla\u0161enija je humanost u ovom katastrofalnom stradanju.<\/td><\/tr>
autor je UI<\/strong><\/td>struktura odgovora; vlastita kriti\u010dka prosudba; simplifikacija; op\u0107enito to\u010dan odgovor li\u0161en perspektiva. naglasak na kontroverzi<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n
\"\"
Grafika 9. U odgovoru Barda da napi\u0161e tekst kao odgovor na pitanje Ocijeni je li bacanje atomskih bombi bilo nu\u017eno za zavr\u0161etak rat s Japanom? \u010dini se da je UI odradila odli\u010dan posao jer \u010dak 75 % ispitanika smatra da je odgovor napisao stru\u010dnjak. Uz to jo\u0161 10 % misli da je autor stru\u010dnjak uz potporu UI-a.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n

Kriteriji odre\u0111ivanja autorstva:<\/p>\n\n\n\n

autor je stru\u010dnjak<\/strong><\/td>vlastito obrazovanje; prisustvo osobnog stava autora o temi; oblikovanost teksta; zaklju\u010dak odgovora; stil pisanja; zbog predzadnje re\u010denice gdje se navodi kako nije lak odgovor; sadr\u017eaj teksta, iznesene \u010dinjenice, jezi\u010dne konstrukcije, pravopis; struktura teksta (podsje\u0107a na \u0161kolski esej, kori\u0161tenje brojnih rije\u010di\/izraza za povezivanje), subjektivnost u izrazu i navo\u0111enje osobnog dojma; rije\u010di, obim pisanja, re\u010deni\u010de konstrukcije; tekst je anga\u017eiran; te\u010dnost pisanja, osje\u0107a se doza subjektivnosti (nakontroverznija odluka); pou\u010dni karakter, jezik zaklju\u010dka; argumentiranje; isticanje moralne dvojbenosti, izostanak jasnog odgovora pri evaluaciji, naglasak na humanizmu i budu\u0107em pomirenju; sadr\u017ei jasnu poruku za budu\u0107e nara\u0161taje<\/td><\/tr>
autor je stru\u010dnjak uz pomo\u0107 UI-a<\/strong><\/td>daje lijepo razra\u0111ene argumente; koristim umjetnu inteligenciju<\/td><\/tr>
autor je UI<\/strong><\/td>na\u010din pisanja\/izra\u017eavanja, analiza gramatike; stil, oblikovanje teksta; vlastita kriti\u010dka prosudba<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Mo\u017eemo li izvesti zaklju\u010dak?<\/h2>\n\n\n\n

Naj\u010de\u0161\u0107i kriteriji za odre\u0111ivanja autorstva temelje se na poku\u0161aju pronalaska gre\u0161aka u jeziku, gramatici ili stilu pisanja. Trenutno mo\u017eemo biti sretni \u0161to generativna umjetna inteligencija jo\u0161 uvijek slabo govori hrvatski jezik. No to \u0107e se ubrzo promijeniti. Vjerojatno unutar godinu dana ili dvije. Zanimljivo je me\u0111u kriterijima koje su ispitanici pisali vidjeti pridavanje antropomorfnih obilje\u017eja kod tekstova za koje su vjerovali da su ih napisali stvarni ljudi. Takvo je pona\u0161anje zapravo vrlo uobi\u010dajeno u kori\u0161tenju generativne umjetne inteligencije \u2013 komuniciramo kao s ljudima. Ponavljanje istih kriterija za UI, za stru\u010dnjaka uz dodatnu pomo\u0107 UI-a i samostalnih stru\u010dnjaka zapravo dokazuje da trenutno nemamo adekvatnih alata za prepoznavanje tekstova koje je napisala umjetna inteligencija. Usavr\u0161avanjem umjetne inteligencije to \u0107e biti sve te\u017ee. Zaklju\u010dak koji mo\u017eemo donijeti je da \u0107e zada\u0107e i zadatci u kojima u\u010denici samo moraju napisati tekst biti bez ikakve koristi. Taj dio procesa pou\u010davanja moramo modificirati, tj. pribli\u017eiti temeljima povijesne pismenosti, a to zna\u010di tekst potkrijepiti navo\u0111enjem izvora informacija.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Generirani tekstovi mogu zvu\u010dati iznimno uvjerljivo i te\u0161ko ih je razlikovati od tekstova napisanih ljudskom rukom. UI modeli mogu generirati tekstove koji su iznimno kreativni i originalni. To ih \u010dini sposobnim stvarati nove ideje i perspektive. UI modeli u\u010de iz velikih skupova podataka koji mogu sadr\u017eavati pristranost, stereotipe ili neto\u010dne informacije. Generirani tekstovi mogu reflektirati te pristranosti \u0161to stvara dodatne izazove kako bi se osiguralo da generirani sadr\u017eaj bude eti\u010dki prihvatljiv i nepristran. Mogu\u0107e je da se generirani tekstovi koriste za pisanje la\u017enih vijesti, phishing napade, za stvaranje la\u017enih recenzija ili komentara na internetu. Prepoznavanje suptilnih nijansi konteksta ili emocionalnog tona u tekstu mo\u017ee biti izazovno za AI modele. Ponekad mogu generirati tekstove koji su tehni\u010dki ili \u010dinjeni\u010dno to\u010dni, ali nisu u skladu s emocionalnim tonom ili kontekstom. Rje\u0161avanje ovih izazova zahtijeva integraciju tehnolo\u0161kih rje\u0161enja s ljudskim nadzorom i regulacijama.<\/p>\n\n\n\n

CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, M. (2023). Prepoznaju li u\u010ditelji povijesti rukopis umjetne inteligencije. Pou\u010davanje povijesti, II(2), 85\u201392.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sretno vam \u0111ipitijevo! Jeste li \u010destitali prvi ro\u0111endan? Ve\u0107ina je javnosti ChatGPT upoznala 30. studenog 2022. godine i od tog dana redovito mo\u017eemo pratiti clickbait naslove o umjetnoj inteligenciji. Naslovi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9624,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[32,193],"tags":[91,31,95],"class_list":["post-9622","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-casopis-poucavanje-povijesti","category-strucni-clanci","tag-broj-4","tag-poucavanje-povijesti","tag-umjetna-inteligencija"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9622","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9622"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9622\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9644,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9622\/revisions\/9644"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9624"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9622"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9622"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9622"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}