U hrvatskoj historiografiji i obrazovnom sustavu jo\u0161 je uobi\u010dajeno govoriti o velikim geografskim otkri\u0107ima. U tom se obliku to razdoblje europskog ponovnog otkrivanja ameri\u010dkih kontinenata spominje i u Kurikulumu za nastavni predmet Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije. Termin velika geografska otkri\u0107a zapravo pokriva i \u0161iru temu europskog kolonijalizma i imperijalizma prema Aziji, Africi i Amerikama nakon 1492. godine.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Pritom taj termin nosi eurocentri\u010dnu perspektivu koja ima tendenciju previdjeti ili umanjiti perspektive i utjecaje na autohtone narode Amerike, Afrike i Azije. Iz perspektive autohtonih naroda u Americi, Africi i Aziji dolazak Europljana nije bio otkri\u0107e, ve\u0107 invazija koja je rezultirala kolonizacijom, iskori\u0161tavanjem i prekidom ustaljenog na\u010dina \u017eivota. Razorni u\u010dinci bolesti, prisilnog rada i kulturnog nametanja zna\u010dajni su aspekti ove povijesne pri\u010de.<\/p>\n\n\n\n
Iako je postkolumbovska razmjena omogu\u0107ila razmjenu dobara, ideja i kultura izme\u0111u tzv. Starog i Novog svijeta, imala je i duboke ekolo\u0161ke posljedice. Uvo\u0111enje novih biljaka, \u017eivotinja i bolesti imalo je dalekose\u017ene u\u010dinke na ekosustave, ponekad dovode\u0107i do ekolo\u0161ke neravnote\u017ee i raseljavanja doma\u0107ih vrsta. Europsko istra\u017eivanje i \u0161irenje \u010desto su bili vo\u0111eni ekonomskim motivima, uklju\u010duju\u0107i potragu za novim trgova\u010dkim putovima i skupljanjem vrijednih resursa. Iskori\u0161tavanje doma\u0107eg rada te prisvajanje zemlje i resursa imalo je te\u0161ke posljedice za pogo\u0111eno stanovni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
Procjene brojnosti stanovni\u0161tva Amerike prije 1492. godine uvelike variraju i te\u0161ko je dati to\u010dnu brojku zbog ograni\u010denih povijesnih zapisa i raznolike prirode autohtonih dru\u0161tava. Me\u0111utim, znanstvenici se op\u0107enito sla\u017eu da je broj stanovnika bio zna\u010dajan. Prije dolaska Kolumba Amerika je bila dom velikom broju autohtonih kultura (svaka sa svojom dru\u0161tvenom strukturom, jezikom i tradicijom). Ove su kulture nastanjivale podru\u010dja od Arkti\u010dkog kruga do Tierra del Fuego u Ju\u017enoj Americi. Neki znanstvenici procjenjuju da je ukupna populacija Amerike mogla iznositi \u010dak 50 milijuna ili vi\u0161e. Me\u0111utim, drugi predla\u017eu ni\u017ee procjene, u rasponu od 10 do 30 milijuna. Gusto\u0107a naseljenosti uvelike je varirala u razli\u010ditim regijama. Gusto naseljena podru\u010dja uklju\u010divala su civilizacije Asteka i Inka u Srednjoj i Ju\u017enoj Americi, dok su druge regije imale manju gusto\u0107u naseljenosti. Bolesti koje su donijeli europski istra\u017eiva\u010di i doseljenici, poput velikih boginja, ospica i gripe, s drugim \u010dimbenicima, poput ratovanja i prisilnog rada, doveli su do zna\u010dajnog smanjenja autohtonog stanovni\u0161tva nakon dolaska Europljana. Utjecaj bolesti na domoroda\u010dko stanovni\u0161tvo bio je dubok. Procjenjuje se da su bolesti koje su unijeli Europljani dovele do stope smrtnosti do 90 % u nekim autohtonim zajednicama. Cijela dru\u0161tva bila su desetkovana, a dru\u0161tveno tkivo mnogih regija ozbiljno naru\u0161eno.<\/p>\n\n\n\n
Izraz velika geografska otkri\u0107a<\/em> mo\u017ee se promatrati kao oblik kulturnog imperijalizma, impliciraju\u0107i da su kulture s kojima su se susreli Europljani nekako otkrivene <\/em>ili potvr\u0111ene <\/em>europskim istra\u017eivanjem. \u010cak se \u010desto i kroz ponu\u0111ene izvore u ud\u017ebenicima reproducira narativ o divljacima, bezbo\u017enicima ili primitivnim kulturama u odnosu na suvremenu europsku i kr\u0161\u0107ansku. Alternativne perspektive mogle bi naglasiti me\u0111usobnu povezanost ljudskih dru\u0161tava kroz povijest, priznaju\u0107i razli\u010dita postignu\u0107a i sustave znanja razli\u010ditih civilizacija. Promatranje istra\u017eivanja kao zajedni\u010dkog ljudskog nastojanja, a ne jednostranog otkri\u0107a, nagla\u0161ava doprinose vi\u0161e kultura globalnom znanju i napretku.<\/p>\n\n\n\n CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, M. (2023). Problem velikih geografskih otkri\u0107a. Pou\u010davanje povijesti, II(2), 64\u201365.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U hrvatskoj historiografiji i obrazovnom sustavu jo\u0161 je uobi\u010dajeno govoriti o velikim geografskim otkri\u0107ima. U tom se obliku to razdoblje europskog ponovnog otkrivanja ameri\u010dkih kontinenata spominje i u Kurikulumu za […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9620,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[181],"tags":[74,897,896,31,895],"class_list":["post-9619","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-o-poucavanju-povijesti","tag-broj-3","tag-dekolonizacija","tag-europocentricnost","tag-poucavanje-povijesti","tag-velika-geografska-otkrica"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9619","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9619"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9619\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9621,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9619\/revisions\/9621"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9620"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9619"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9619"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9619"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}