![\"Clionaut](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n\n\nReklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Krenimo od mogu\u0107ih prednosti kori\u0161tenja igranih filmova u nastavi. Filmovi mogu zaokupiti pozornost i zanimanje u\u010denika \u010dine\u0107i povijesne doga\u0111aje privla\u010dnijima i lak\u0161ima za razumijevanje. Vizualni i auditivni elementi mogu pobolj\u0161ati iskustvo u\u010denja, posebno za u\u010denike kojima bi tradicionalna predavanja mogla biti manje zanimljiva. Filmovi mogu izazvati emocije i empatiju pru\u017eaju\u0107i u\u010denicima osobniju i emotivniju povezanost s povijesnim doga\u0111ajima. Ovaj emocionalni anga\u017eman mo\u017ee pridonijeti dubljem razumijevanju i zadr\u017eavanju informacija. Scenski vizuali mogu pomo\u0107i u\u010denicima da lak\u0161e zamisle povijesne kontekste, nepoznate lokacije i doga\u0111aje. Filmovi mogu ponuditi razli\u010dite perspektive povijesnih doga\u0111aja omogu\u0107uju\u0107i u\u010denicima da vide razli\u010dite strane pri\u010de ili razumiju iskustva razli\u010ditih pojedinaca ili grupa. To mo\u017ee pridonijeti nijansiranijem i sveobuhvatnijem razumijevanju povijesti. Filmovi mogu pru\u017eiti uvid u kulturni kontekst odre\u0111enog razdoblja prikazuju\u0107i dru\u0161tvene norme, vrijednosti i stavove. Ovo mo\u017ee pomo\u0107i studentima u shva\u0107anju \u0161ireg konteksta u kojem su se odvijali povijesni doga\u0111aji.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, postoje i brojni nedostatci. Prije svega moramo napomenuti pitanje vremena, odnosno mo\u017ee li se zaista igrani film iskoristiti u nastavi Povijesti koja je ograni\u010dena tjednim rasporedom, velikim brojem tema i vezanih obrazovno-odgojnih ishoda. S obzirom na to da se velik dio rada s u\u010denicima temelji na radu s izvorima, filmovi tu predstavljaju dodatan izazov kojeg je gotovo nemogu\u0107e uklju\u010diti u redovnu nastavu. Jedna od uobi\u010dajenih briga je povijesna to\u010dnost filmova. Filmski stvaratelji mogu uzeti kreativnu slobodu za dramati\u010dni u\u010dinak \u0161to dovodi do neto\u010dnosti ili pretjeranog pojednostavljivanja. Va\u017eno je da se nastavnici pozabave ovim problemima i daju dodatni kontekst ili ispravke. To opet iziskuje dodatno vrijeme koje treba ukrasti u satnici. Nastavnici moraju pa\u017eljivo planirati i integrirati filmove u nastavni plan i program bez \u017ertvovanja osnovnog sadr\u017eaja ili rasprava. \u0160to se ti\u010de pitanja vremena, ne treba zaboraviti da su igrani filmovi uglavnom du\u017ei od 90 minuta \u0161to ne stvara samo probleme vezane uz \u0161kolske satove koji traju po 45 minuta, ve\u0107 i problem du\u017ee koncentracije u\u010denika. Neki kriti\u010dari tvrde da bi kori\u0161tenje filmova moglo dati prednost zabavi nad klasi\u010dnom povijesnom analizom. Za u\u010ditelje je klju\u010dno uravnote\u017eiti zanimljive aspekte filmova s kriti\u010dkim razmi\u0161ljanjem, raspravama i dodatnim materijalima. Glede pitanja autorskih prava za prikazivanje filmova u u\u010dionici, tu u\u010ditelji imaju slobodu kori\u0161tenja filmova za nastavu, ali iz legalnih izvora. Definitivno bi bila lo\u0161a poruka za u\u010denike ako bi se filmovi pu\u0161tali s tzv. besplatnih internetskih stranica ili preuzimali s piratskih sajtova.<\/p>\n\n\n\n
Kori\u0161tenje filmova o Holokaustu<\/h2>\n\n\n\n
Holokaust je doga\u0111aj iz pro\u0161losti obilje\u017een patnjom, nasiljem i smr\u0107u. Kad razmatramo dobno primjerene filmove o holokaustu za u\u010denike izme\u0111u 13 i 18 godina, va\u017eno je prona\u0107i ravnote\u017eu izme\u0111u obrazovanja i osjetljivosti na emocionalni razvoj. O holokaustu postoji pregr\u0161t raznovrsnih materijala koji se uvijek mogu bolje iskoristiti od kori\u0161tenja igranih filmova. Kao edukator koji se na razne na\u010dine bavi ovom temom ve\u0107 gotovo dvadeset godina otvoreno odgovaram od kori\u0161tenja filmova o toliko osjetljivoj temi o kojoj imamo gomilu sje\u0107anja na razli\u010ditim medijima, fotografije, snimke, tekstove, pjesme, slike i \u0161to\u0161ta drugo. Film o holokaustu koristio bi tek nakon ozbiljne obrade teme i vjerojatno izvan redovne nastave Povijesti.<\/p>\n\n\n\n
Ako ve\u0107 \u017eelite koristiti film, treba obratiti pozornost na vi\u0161e detalja:<\/p>\n\n\n\n
\ud83c\udfacOsigurajte se da u\u010denici imaju kvalitetnu povijesnu pozadinu prije prikazivanja filma. Nemojte izolirati holokaust iz njegovog \u0161ireg povijesnog konteksta. Pove\u017eite doga\u0111aje sa \u0161irom slikom Drugog svjetskog rata, usponom totalitarnih re\u017eima i globalnim posljedicama rata. To mo\u017ee uklju\u010divati informacije o usponu nacista u Njema\u010dkoj, njihovoj ideologiji, antisemitizmu, N\u00fcrnber\u0161kim zakonima i tijeku doga\u0111aja koji su doveli do holokausta. Svakom u\u010ditelju, bez obzira na predmet koji predaje, preporu\u010dujemo upoznavanje s Preporukama za podu\u010davanje i u\u010denje o holokaustu Me\u0111unarodnog saveza za sje\u0107anje na holokaust (IHRA).<\/p>\n\n\n\n
\ud83c\udfacOdaberite filmove koji su primjereni dobi u\u010denika. Uzmite u obzir emocionalnu zrelost razreda i odaberite filmove koji posti\u017eu ravnote\u017eu izme\u0111u preno\u0161enja te\u017eine doga\u0111aja i osjetljivosti na emocionalnu dobrobit u\u010denika. Nikako nemojte odabrati film s prikazima nasilja samo kako bi ti prikazi poslu\u017eili kao ilustracija po\u010dinjenog zlo\u010dina. Razmislite o ponovnoj dehumanizaciji \u017ertava. Cilj je educirati i poticati empatiju, a ne iskori\u0161tavanje patnje onih koji su do\u017eivjeli te zlo\u010dine. Odaberite filmove koji prenose te\u017einu holokausta bez nepotrebnog traumatiziranja publike.<\/p>\n\n\n\n
\ud83c\udfacNakon gledanja filma preporu\u010dljivo je provesti raspravu o vi\u0111enom. Stvorite siguran prostor za u\u010denike da podijele svoje misli, emocije i pitanja. Klju\u010dno je obraditi emocije i misli koje mogu proiza\u0107i iz gledanja filmova o holokaustu. Ignoriranje ovog koraka mo\u017ee ostaviti u\u010denike s nerazrije\u0161enim osje\u0107ajima ili pogre\u0161nim predod\u017ebama.<\/p>\n\n\n\n
\ud83c\udfacBudite svjesni mogu\u0107eg emocionalnog utjecaja na u\u010denike i budite spremni ponuditi dodatnu podr\u0161ku ako je potrebna. Osigurajte resurse za savjetovanje ili daljnje rasprave za u\u010denike kojima bi sadr\u017eaj mogao biti posebno uznemiruju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
\ud83c\udfacKoristite razne obrazovne resurse uz filmove. Uklju\u010dite primarne izvore, svjedo\u010danstva pre\u017eivjelih i znanstvene \u010dlanke kako biste pru\u017eili sveobuhvatno razumijevanje povijesnog konteksta i doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n
\ud83c\udfacNe ja\u010dajte stereotipe ili pojednostavljene pri\u010de. Razgovarajte o raznolikosti iskustava unutar \u017eidovske zajednice i razli\u010ditim reakcijama pojedinaca i naroda tijekom holokausta. Naglasite pri\u010de o otporu, otpornosti i djelima dobrote tijekom holokausta. To mo\u017ee pomo\u0107i u ravnote\u017ei pripovijesti i prikazati snagu ljudskog duha u suo\u010davanju s nevoljama. Nemojte se dovesti u situaciju gdje je prikazan samo dio \u017eivota pod \u010dizmom zlo\u010dinaca. \u017drtve su prije holokausta vodile normalan \u017eivot i bile dio dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
\ud83c\udfacNemojte previ\u0161e pojednostaviti slo\u017eene povijesne doga\u0111aje. Iako su filmovi mo\u0107an medij, oni nu\u017eno mogu sa\u017eeti ili dramatizirati doga\u0111aje. Treba poticati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i raspravu o nijansama povijesnog prikazivanja.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n
Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Izbor i komentari filmova na temu Holokausta<\/h2>\n\n\n\n
Filmovi o zlo\u010dinima nad \u017didovima i o logorima snimali su se ve\u0107 tijekom Drugog svjetskog rata. Ve\u0107 se 1940. godine u britanskom trileru Night Train to Munich<\/em> spominje koncentracijski logor. Koncentracijski logor iste godine spominje i Charlie Chaplin u svom Velikom diktatoru<\/em>. U poljskom dokumentarnom filmu Majdanek – cmentarzysko Europy<\/em> (1944.) prvi put se pojavljuju izvorne snimke iz logora, a dvije godine kasnije u filmu The Stranger<\/em> redatelja Orsona Wellesa uklju\u010dene su izvorne ameri\u010dke snimke (hrpa le\u0161eva, unutra\u0161njost zatvora koja se u filmu krivo naziva plinskom komorom, prikaz oru\u0111a za zlostavljanje logora\u0161a, izno\u0161enje pre\u017eivjelih iz barake).<\/p>\n\n\n\n Slijedi kronolo\u0161ka lista igranih filmova koji se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuju u raspravama o igranim filmovima u pou\u010davanju holokausta. <\/p>\n\n\n\n Zelena oznaka + ozna\u010dava film koji bi se mogao iskoristiti u obrazovne svrhe. <\/p>\n\n\n\n Sivi X ozna\u010dava film koji ima potencijala, ali te\u0161ko da je iskoristiv u nastavi. <\/p>\n\n\n\n Crveni – ozna\u010dava film \u010dije se kori\u0161tenje ne preporu\u010duje za pou\u010davanje.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n The Stranger (1946.) \u2013 Stranac<\/strong> The Diary of Anne Frank (1959.) \u2013 Dnevnik Anne Frank<\/strong> Deveti krug (1960.) The Hiding Place (1975.) \u2013 Skrovi\u0161te Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n Sophie\u2019s Choice (1982.) \u2013 Sofijin izbor Swing Kids (1993.) \u2013 Djeca swinga Schindler\u2019s List (1993.) \u2013 Schindlerova lista Anne no Nikki (1995.) \u2013 Dnevnik Anne Frank Bent (1997) \u2013 Izopa\u010deni<\/strong> Train de vie (1998.) \u2013 Vlak \u017eivota The Pianist (2002.) \u2013 Pijanist Sorstalans\u00e1g (2005.) \u2013 Bez sudbine U jednoj od scena logora\u0161i tijekom prozivke raspravljaju o oznakama i vrstama logora\u0161a \u0161to daje zanimljiv uvid u me\u0111usobne odnose i podjele unutar logora. Prikazani su radni dani logora\u0161a i drugi detalji logorske svakodnevice. Npr. prilikom pranja ga stariji logora\u0161 upozorava da mora oprati i penis jer se i tamo zadr\u017eavaju u\u0161i. Ili primjer i\u0161\u010dekivanja ve\u010dernje juhe u kojoj jedan od logora\u0161a \u010dak pronalazi cijeli komadi\u0107 mesa. Petorica mladi\u0107a ga zadivljeno promatraju. \u017dudnja za hranom, snala\u017eenje i skrivanje hrane pred drugima obilje\u017eava centralni dio filma. Ima tu i nerealnih scena poput zadirkivanja i lovica neposredno uz logorsku \u017eicu. Ve\u0107 totalno ispijenog Gy\u00f6rgyja prevoze u Buchenwald. Tu do\u010dekuje oslobo\u0111enje od strane ameri\u010dke vojske. Grupa Ma\u0111ara spu\u0161ta se Njema\u010dkom na putu ku\u0107i i pri zaustavljanju u Dresdenu svjedo\u010dimo nasla\u0111ivanju nad ru\u0161evinama i sudbinom naroda gospodara. Po povratku u Budimpe\u0161tu u jednoj sceni u tramvaju stariji mu\u0161karac mu govori da je sretan \u0161to je pre\u017eivio strahote logora. Na pitanje kako \u0161to osje\u0107a pri povratku u rodni grad Gy\u00f6rgy odgovara samo jednom rije\u010dju \u2013 mr\u017enju. Vra\u0107a se do roditeljskog stana, zvoni na vrata, ali ga nova stanarka ne pu\u0161ta unutra. Sre\u0107om, susjedi \u017didovi ga prepoznaju, zovu u stan i nude hranu. Ne odgovaraju mu na pitanje o novim stanovnicima njegova stana, ali mu daju informacije o smrti oca, majci koja je pre\u017eivjela i o ma\u0107ehi koja se preudala. U finalnom monologu Gy\u00f6rgy gleda pozitivno u budu\u0107nost, u mogu\u0107nost da bude lije\u010dnik ili in\u017eenjer kako \u0161to je majka jednom rekla jer je sad ve\u0107 pre\u017eivio grozote koje se mogu dogoditi. Iako ima odre\u0111enih te\u0161kih scena, film bi se mogao koristiti sa srednjo\u0161kolcima.<\/p>\n\n\n\n Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n The Counterfeiters (2007.) \u2013 Krivotvoritelji Procjenjuje se da su do zavr\u0161etka rada 1945. proizveli izme\u0111u 132,6 i 300 milijuna funti. Proizvodili su i dolare, ali znatno slabije kvalitete. U sceni do\u010deka u Sachsenhausenu krivotvoriteljima se dodjeljuju nova civilna odje\u0107a i obu\u0107a. No na rukavima uo\u010davaju ceduljice na kojima stoji ime vlasnika i rije\u010d Auschwitz. Za razliku od drugih logora\u0161a krivotvoritelji u barakama 18 i 19 imaju civilna odijela, sapun, redovito tu\u0161iranje, bolju hranu i druge privilegije. Primjerice, za nagradu nakon \u0161to im je engleska banka potvrdila originalnost nov\u010danica od 5, 10 i 20 funti krivotvoritelji dobivaju stol i opremu za ping-pong. Glavni je cilj proizvesti \u0161to savr\u0161eniju kopiju i o tome im ovisi budu\u0107nost. Salomon odbija prijedlog pobune od prijatelja komunista jer je i jedan novi pre\u017eivljeni dan bolji od metka. \u017delja za \u017eivotom ipak je ja\u010da od slanja poruke.<\/p>\n\n\n\n U jednoj od scena jedan o krivotvoritelja poku\u0161ava samoubojstvo rezanjem \u017eila jer je u hrpi originalnih putovnica prona\u0161ao dokumente svoje djece ubijene u Auschwitzu. Dok mu lije\u010dnik poku\u0161ava spasiti \u017eivot, hrabri ga porukom da je pre\u017eivljavanje zapravo pobjeda nad nacistima. Logorska pri\u010da zavr\u0161ava bijegom SS-a i logora\u0161kim preuzimanjem logora. Tad se pri\u010da ponovno vra\u0107a u Monte Carlo gdje Salomon pod svaku cijenu nastoji u kockarnici izgubiti \u0161to vi\u0161e dolara. Sad je jasno da se radi o falsifikatima. Premda je pri\u010da temeljena na sje\u0107anjima Adolfa Burgersa i govori o stvarnim doga\u0111ajima, zbog eksplicitnih scena nasilja film ipak nije primjeren za kori\u0161tenje u \u0161kolama.<\/p>\n\n\n\n La vita \u00e8 bella (1997.) \u2013 \u017divot je lijep The Boy in the Striped Pajamas (2008.) \u2013 Dje\u010dak u prugastoj pid\u017eami Primjerice, scene u kojima se Bruno kroz \u0161umarak pribli\u017eava \u017eici ograde preko koje bez problema komunicira s malim logora\u0161em Shmuelom. Njegovo logora\u0161ko odijelo podsje\u0107a ga na pid\u017eamu. Krajem filma Bruno \u010dak iskopa prolaz ispod \u017ei\u010dane ograde i ulazi u logor \u0161to totalno banalizira stvarnost. Film prikazuje holokaust kroz nevine o\u010di djeteta \u0161to je kontroverzan izbor jer je holokaust uklju\u010divao ekstremna djela nasilja. Njegovo predstavljanje iz perspektive djeteta mo\u017ee se smatrati minimiziranjem pravog u\u017easa doga\u0111aja. Neki kriti\u010dari tvrde da su likovi u filmu prikazani na pojednostavljen i jednodimenzionalan na\u010din, \u0161to mo\u017ee pridonijeti nedostatku nijansi u razumijevanju motivacije i djelovanja pojedinaca tijekom holokausta. Prikazivanje nacisti\u010dkih likova u filmu kritizirano je jer nije zadubljeno u ideolo\u0161ke pozadine i motive koji stoje iza njihovih postupaka. Najdojmljiviji je petominutni prikaz evakuacije baraka, tjeranje dje\u010daka i mu\u0161karaca u plinsku komoru, svla\u010denja, ubacivanja ciklona B u komoru, vriskova i lupanja po vratima plinske komore.<\/p>\n\n\n\n
Trajanje: 95 minuta. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata biv\u0161i nacist Kindler \u017eivi pod la\u017enim identitetom kao u\u010ditelj u gradi\u0107u u Connecticutu. Kad jedan od njegovih starih njema\u010dkih suradnika (biv\u0161i zapovjednik koncentracijskog logora) neo\u010dekivano stigne u grad, dovode\u0107i za sobom lukavog UN-ovog istra\u017eitelja ratnih zlo\u010dina, Kindler pribjegava o\u010dajni\u010dkim mjerama kako bi sa\u010duvao svoju tajnu. Istra\u017eitelj ga optu\u017euje za kreiranje nacisti\u010dke genocidne ideje. Zanimljivo je da autori nisu produ\u017eili prava pa je film u javnoj domeni od 1973. g. Dostupan je u The Internet Archive za pregled i preuzimanje (https:\/\/archive.org\/details\/TheStranger720p). Film je sigurno zanimljiv za stariju publiku, no sumnjam da bi se novim generacijama svidio crno-bijeli film s estetikom, glazbom i glumom karakteristi\u010dnom za razdoblje pred skoro 80 godina. Uz to film sadr\u017ei scene nasilja poput gu\u0161enja golim rukama ili probadanje antagonista.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-x.jpg\")
<\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Trajanje: 179 minuta. Nakon \u0161to je Otto Frank 1952. godine objavio englesku verziju dnevnika svoje k\u0107eri, pri\u010da je prvo adaptirana za kazali\u0161te. Predstava je praizvedena 5. listopada 1955. godine. Na temelju predstave nekoliko godina kasnije dio je kazali\u0161ne ekipe snimio i film. U adaptaciji je sudjelovao i Otto Frank, a dio scena interijera snimljen u stvarnom skloni\u0161tu obitelji Frank u Amsterdamu. Nakon uvodne scene s Ottom Frankom, Miepom Giesom i Kralerom film okvirno prati radnju Annina dnevnika od trenutka dolaska u tajni aneks. Sli\u010dno kao i kod prethodnog naslova film je crno-bijeli s glumom karakteristi\u010dnom za pedesete godine pro\u0161loga stolje\u0107a. Glumci koji glume tinejd\u017eere djeluju znatno starije, odnosno neuvjerljivo. Millie Perkins, koja glumi \u010detrnaestogodi\u0161nju Anne, tad je imala ve\u0107 23 godine. Film dobro prikazuje tjeskobu stanovnika tajnoga aneksa i \u017eivota u ti\u0161ini tijekom radnih dana. Prikazan je i zna\u010daj pomaga\u010da bez kojih se obitelji Frank i Pels (u filmu nazvani Van Daans) ne bi skrivala toliko dugo. U filmu se prikazuju i nesta\u0161luci Petrova ma\u010dka Mouschija o kojem je napisana knjiga Ma\u010dak koji je \u017eivio s Annom Frank. Anna je svog ljubimca Moortjea morala ostaviti prije odlaska u skrivanje. Film prikazuje vi\u0161e zaljubljenih trenutaka kao i poljubac Anne i Petera neposredno prije uhi\u0107enja.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n<\/div>\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-anne-poljubac.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/strong>Trajanje: 107 minuta. Film zapo\u010dinje u Zagrebu 1941. godine dolaskom usta\u0161a na vlast. Ivo (Boris Dvornik) je mladi\u0107 koji studira na fakultetu i \u017eivi s roditeljima. Njegovi susjedi su \u017didovi Alkalaji, a njihova k\u0107i Ruth (Du\u0161ica \u017degarac) je Ivina prijateljica. Kad usta\u0161e po\u010dnu progoniti \u017didove, Ruthina obitelj odlu\u010di nagovoriti Ivu da se o\u017eeni za Ruth. Iako je isprva protiv toga na kraju pristaje. Ubrzo nakon vjen\u010danja Ruth je deportirana u logor. Ivo je nastoji prona\u0107i i kad je kona\u010dno prona\u0111e Ruth je bolesna i puna o\u017eiljaka. Poku\u0161ava je spasiti, ali i sam biva uhi\u0107en. Ivo u zatvoru upoznaje Zvonka, biv\u0161eg kolegu iz \u0161kole koji je postao usta\u0161ki stra\u017ear. Neuspje\u0161no ga moli da mu pomogne osloboditi Ruth. Ivo je osu\u0111en na smrt, ali Ruth ga spa\u0161ava. Zajedno bje\u017ee iz Zagreba i na pronalaze mir u selu. Film zavr\u0161ava scenom u kojoj Ivo i Ruth sjede na livadi i gledaju u zalazak sunca. Deveti krug je jedan od najva\u017enijih hrvatskih filmova. Nominiran za Oscara za najbolji strani film, a osvojio je brojne nagrade na festivalima. Film je hvaljen zbog svoje mo\u0107ne pri\u010de, odli\u010dne glume i sna\u017ene antiratne poruke. Kao i kod prethodnog naslova dana\u0161nje generacije \u0107e te\u0161ko biti zainteresirane za crno-bijeli film specifi\u010dne gluma\u010dke izvedbe. Unato\u010d tome film ima potencijala za kori\u0161tenje u srednjoj \u0161koli. Potencijalno i u sklopu Hrvatskoga jezika.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/strong>Trajanje: 150 minuta. Film temeljen na istoimenoj autobiografskoj knjizi Nizozemke Corrie ten Boom o otporu i iskustvima zato\u010deni\u0161tva u koncentracijskom logoru. Film po\u010dinje nacisti\u010dkom okupacijom Nizozemske 1940. g. Upoznajemo urarsku obitelj ten Boom koja svoja kalvinisti\u010dka vjerska uvjerenja isku\u0161ava otporom vlastima u pomaganju susjedima \u2013 \u017didovima. Znatan dio filma prolazi upravo u moralnom propitivanju \u0161to kr\u0161\u0107ani zapravo moraju u\u010diniti u takvoj situaciji i dokle smije i\u0107i gra\u0111anski neposluh. Film prikazuje postepeno uvo\u0111enje anti\u017eidovskih mjera i porast nasilja. Otac obitelji prilikom uvo\u0111enja \u017eidovskih oznaka staje u red sa \u017didovima izjavljuju\u0107i da bi zapravo svi trebali uzeti oznake bez obzira na podrijetlo. I doista tu oznaku nosi na svom odijelu. U jednoj od sljede\u0107ih scena obitelj sudjeluje u spa\u0161avanju i preseljenju na selo \u017eidovskog dojen\u010deta unato\u010d rizicima. Film doista prikazuje istinitu pri\u010da o suradnji obitelji ten Boom s nizozemskim pokretom otpora skrivaju\u0107i \u017eidovske izbjeglice od nacista u njihovom domu u Amsterdamu te njihovom kona\u010dnom zatvaranju i prebacivanju u logor Ravensbr\u00fcck gdje su gotovo svi umrli. U podu\u017eem filmu prili\u010dno su razra\u0111ene razlike brojnih sudionika doga\u0111aja i njihovog prilago\u0111avanja situaciji. Nisu svi nacisti prikazani kao zlo\u010dinci niti su svi Nizozemci prikazani kao heroji. \u010cak ni svi \u017didovi koje ten Boomovi spa\u0161avaju nisu u potpunosti simpati\u010dni. U drugoj polovici filma, nakon \u0161to prvo zavr\u0161e u zatvoru, a potom i u logoru, ten Boomovi dodatno preispituju svoju vjeru s obzirom na nove patnje kojima su izlo\u017eeni. U ovom dijelu se i eksplicitnije prikazuje tortura i nasilje, prisilni rad, stanje u logorskim barakama, nedostatak hrane, bolesti, hladno\u0107a itd. Na kraju filma pojavljuje se i stvarna Corrie ten Boom. Govori o tome da je pu\u0161tena iz logora zahvaljuju\u0107i birokratskoj pogre\u0161ci taman prije nego su \u017eene njene dobi ubijene. Njeno logora\u0161ko iskustvo odvelo ju je svjedo\u010diti u vi\u0161e od 60 zemalja k svima koji su je \u017eeljeli saslu\u0161ati. Te\u0161ka i spora tema, moralne dileme, dijalozi i scene nisu ba\u0161 privla\u010dan materijal \u010dak niti za najzainteresiranije gimnazijalce. Film bi ipak mogao poslu\u017eiti za nastavu Etike, Vjeronauka ili \u010dak Filozofije.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-minus.jpg\")
<\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/strong>Trajanje: 151 minuta. Film po poznatom literalnom predlo\u0161ku glumom je obilje\u017eila vrhunska Meryl Streep. Za tu je ulogu dobila i nagradu Oscar za najbolju glumicu. Stariji u\u010ditelji prepoznat \u0107e i mnoge druge glumce u usponu koji su bili dio ove psiholo\u0161ke drame. Film zbog brojnih jezi\u010dnih eskapada, prikaza posljedica PTSP-a, nasilja i smrti definitivno nije primjeren za prikazivanje u \u0161koli. Kroz film se prati mije\u0161anje ljubavne pri\u010de sa scenama, tj. bljeskovima sje\u0107anja glavne protagonistice na doga\u0111aje u logoru smrti Auschwitzu. U finalu filma doznajemo \u0161to zapravo zna\u010di naslov filma. Sofija na ulaznoj selekciji u Auschwitz II od njema\u010dkog \u010dasnika dobije nehumanu mogu\u0107nost odabira jednog djeteta koje mo\u017ee s njom u\u0107i u logor. Osmogodi\u0161nja Eva poslana je u Krematorij II, a tek ne\u0161to stariji Jan ulazi u logor. Plavokosi i plavooki dje\u010dak koji govori njema\u010dki jezik mo\u017eda, prema Sofijinom mi\u0161ljenju, ima \u0161anse postati dio Lebensborn programa. No Sofija gubi i kontakt sa sinom pa njegova sudbina ostaje nepoznata. Pla\u010d djevoj\u010dice koju odnosi njema\u010dki vojnik i agonija majke koja je uzviknula Nehmen Sie mein kleines M\u00e4dchen! (Uzmite moju malu djevoj\u010dicu!) lede krv u \u017eilama. Posebno kod svakog roditelja.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n<\/div>\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-sofijin.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/strong>Trajanje: 112 minuta. Napomenimo odmah da ovo zapravo nije film o holokaustu nego o njema\u010dkom otporu koji nam je zapravo prili\u010dno nepoznata pri\u010da. Pri\u010da je to o tri mladi\u0107a koji vole ameri\u010dku dekadentnu glazbu i ples u vrijeme nacizma krajem tridesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. Ve\u0107 u prvih pet minuta vidimo mladi\u0107e koji ple\u0161u i pri povratku s izlaska non\u0161alantno uriniraju po nacisti\u010dkim plakatima. Radnju im prekida Gestapova potjera za nepoznatim mu\u0161karcem koji umjesto da bude uhva\u0107en bira smrt skokom s mosta. Scenarist je ideju za film uzeo iz stvarnosti, tj. na temelju relativno oskudnih saznanja o Swing-Jugendu (swing mlade\u017ei). Swing-Jugend bila je krajem tridesetih i po\u010detkom \u010detrdesetih tipi\u010dna subkultura mladih. Urbana mlade\u017e iz gornjeg srednjeg i dobrostoje\u0107eg sloja slu\u0161ala je i plesala swing. Mladi\u0107i su pu\u0161tali du\u017eu kosu i nosili karirano suprotstavalju\u0107i se tako kratko o\u0161i\u0161anim pripadnicima crno obu\u010dene Hitlerove mlade\u017ei. Swing zapravo nikad slu\u017ebeno nije bio zabranjen, ali kako je rat odmicao, plesnjaci su otkazivani i, naposljetku, nakon staljingradskog poraza, zabranjeni Himmlerovom odlukom. Swing-Jugend najvi\u0161e je bio vezan uz Berlin, Hamburg i Bremen. Nakon \u0161to su od 1941. nova\u010deni sve mla\u0111i vojnici, subkultura je poprimila i odre\u0111en politi\u010dki zamah kao slu\u017ebeni otpor nacizmu. Zbog podjele protunacisti\u010dkih letaka u kolovozu 1941. uhi\u0107eno je oko 300 swingovaca. Dio vode\u0107i swingovaca zavr\u0161io je 1943. u logoru Moringen. Te su se godine u Hamburgu povezali i s pokretom Bijela ru\u017ea, no do prave suradnje zbog nacisti\u010dkih uhi\u0107enja nije do\u0161lo.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n<\/div>\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-swing.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/strong>Trajanje: 195 minuta. Film Schindlerova lista ultimativni je film o holokaustu koji u vi\u0161e od tri sata trajanja pokriva cijelu kompleksnost teme. Usudio bih se re\u0107i da vjerojatno nema u\u010ditelja Povijesti koji ga nije pogledao. Ili se barem nadam da je tako. Ne samo zbog minuta\u017ee, ve\u0107 i zbog eksplicitnih scena nasilja film ne bih preporu\u010dio u \u0161kolskim okvirima. Ili barem ne u redovnim aktivnostima i ne za u\u010denike mla\u0111e od 16 godina. U filmu se brutalno i direktno prikazuje progon, nasilje i ubojstva od geta do logora. Likovi su nijansirani i slojeviti po\u010dev\u0161i od samog Oscara Schindlera koji kontinuirano pliva izme\u0111u antagonista i protagonista. Premda je film uglavnom crno-bijeli, prikazani ljudi i doga\u0111aji to nisu. Vjerujem da nema potrebe prepri\u010davati radnju. Inicijativu za film je ve\u0107 1963. pokrenuo Poldek Pfefferberg, jedan od \u0161indlerovih \u017didova. Od 1982. je navodno na tjednoj bazi nazivao Spielbergov ured kako bi ga nagovorio na snimanje filma. Vjerujem da je film nama u Hrvatskoj dodatno poznat po sudjelovanju Branka Lustiga, jednog od producenta filma s epizodnom ulogom na samom po\u010detku radnje. Film je dobio sedam Oscara kao i brojne druge nagrade.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/strong>Trajanje: 102 minute. Ovo je poseban film ve\u0107 po samoj formi \u2013 japanska anime. Film je besplatno dostupan na Youtubeu uz engleske titlove. Film je nai\u0161ao na pozitivne kritike na zapadu uz pohvale za historiografske prikaze i pridr\u017eavanje Annine pri\u010de. Mnogi su, uklju\u010duju\u0107i i poznatog lovca na naciste Simona Wiesenthala, izrazili nadu kako \u0107e ovakav animirani prikaz temu dodatno pribli\u017eiti djeci Annina uzrasta. Osim \u0161to je anime vrlo specifi\u010dna forma, animacija takve vrste u dana\u0161nje vrijeme izgleda prili\u010dno skromno. Odrasli bi vjerojatno mogli sa zanimanjem pogledati cijeli film unato\u010d lo\u0161im kritikama poznavatelja anime. Kriti\u010dari zamjeraju upravo poku\u0161aj hiperrealisti\u010dnog prikaza likova (uvjetno re\u010deno) i previ\u0161e kadrova koji podsje\u0107aju na dokumentarne scene. Zamjeraju i sporost pri\u010de te \u010dudan odabir kadrova. \u010cetiri godine kasnije film je u internacionalnoj verziji skra\u0107en na 87 minuta, preure\u0111ene su scene, promijenjena naracija i glazba. Ta je verzija dostupna na francuskom i engleskom jeziku. Film koji na dosadan na\u010din prepri\u010dava Annin dnevnik te\u0161ko da \u0107e privu\u0107i u\u010denike. \u010cak ni scene invazije na Normandiju kad obitelji Frank i von Pels slu\u0161aju radio ne poma\u017eu. Film zavr\u0161ava racijom u kojoj su svi odvedeni u nizozemski zatvor i potom uz prikaz Annina dnevnika ispisuju podatke o tome stradalim i pre\u017eivjelim skriva\u010dima.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Trajanje: 105 minuta. Jo\u0161 jedan od filmova s danas poznatim glumcima koji su se prije vi\u0161e desetlje\u0107a tek probijali u filmskoj industriji. Eksplicitnost filma zapravo nam mo\u017ee predstavljati dobar izgovor za ne ulazak u temu odnosa nacista prema homoseksualcima. Film je u hrvatskom prijevodu nazvan Izopa\u010deni \u0161to zapravo prili\u010dno nespretno izaziva dodatne konotacije. \u010cak bismo mogli re\u0107i da reproducira nacisti\u010dki narativ. Film je zapravo ekranizacija brodvejske predstave koja se izvodila od 1979. godine. Zaplet ove ljubavne drame prili\u010dno je zanimljiv. Max ku\u0107i dovodi Wolfa, pripadnika SA. I to ba\u0161 tijekom No\u0107i dugih no\u017eeva, tijekom obra\u010duna SS-a s tad nadmo\u0107nim SA-om. Na \u010delu SA bio je Ernst R\u00f6hm, ina\u010de redovni gost barova za homoseksualce i transvestite. R\u00f6hm je ubijen 1. srpnja 1934. tijekom No\u0107i dugih no\u017eeva. Max i njegov partner Rudy skrivaju se pred progonom sve dok ih Gestapo ne uhiti i strpa na vlak prema logoru Dachau. Stra\u017eari prisile Maxa da nasmrt isprebija Rudija kako bi se spasio. Max ulaskom u logor radije bira \u017eutu zvijezdu od ru\u017ei\u010dastog trokuta. U logoru se ponovno zaljubi i novi partner ga ohrabruje da sam sebi prizna svoju osobnost. U gotovo erotskoj sceni dvoje zaljubljenih logora\u0161a se verbalno, bez dodira, dovode do vrhunca. Film zavr\u0161ava Maxovim samoubojstvom na elektri\u010dnoj \u017eici. Epizodnu ulogu ima i Mick Jagger koji glumi drag queen Gretu.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n<\/div>\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-bent.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/strong>Trajanje: 103 minute. Vlak \u017eivota izvrsna je rumunjsko-francuska tragikomedija. Seoska luda Schlomo u nekom isto\u010dnoeuropskom shtetlu (gradi\u0107u) dobije ludu ideju: probajmo se spasiti samostalnim organiziranjem transporta. I tu kre\u0107e crnohumorno ludilo organizacije i provedbe navodnog transporta \u017didova u neki logor. Obilje humoristi\u010dnih upadica i kori\u0161tenja jidi\u0161a kako bi se poja\u010dao dojam. Film je stavljen na tr\u017ei\u0161te na francuskom i njema\u010dkom jeziku pri \u010demu je gledanje filma upravo na njema\u010dkom prava poslastica. Na kraju vlak prelazi njema\u010dko-sovjetsko boji\u0161te, a njegovi se putnici razmili\u0161e po SSSR-u, Americi i Palestini. No posljednja scena Schloma u logora\u0161kom odijelu iza bodljikave \u017eice budi sumnju u sretan kraj. Uloga Schloma je ina\u010de ponu\u0111ena Robertu Benigniju, koji je ipak radije odabrao pisanje pri\u010de za \u017divot je lijep. Poneke scene i gotovo cijeli osje\u0107aj filma kao da kombinira Tko pjeva, zlo ne misli i Gusla\u010da na krovu. Prate\u0107a glazbena pozadina zvu\u010dat \u0107e vam odnekud poznato. Komponirao ju je Goran Bregovi\u0107. Film eventualno mogu pogledati srednjo\u0161kolci (ima pone\u0161to golotinje) premda bih ga prije dao u ruke Hrvatima nego povjesni\u010darima.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n<\/div>\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-train.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/strong>Trajanje: 143 minute. Izvrstan i brutalan film koji prati borbu za pre\u017eivljavanje W\u0142adys\u0142awa Szpilmana, poljsko-\u017eidovskog pijanista. U filmu su prikazane sve pote\u0161ko\u0107e pre\u017eivljavanja i skrivanja \u017didova u Var\u0161avi od nacisti\u010dke okupacije do sovjetskog oslobo\u0111enja. Uz Szpilmana vrijedi istaknuti i lik Wilma Hosenfelda, \u010dasnika Wehrmachta, koji u stvarnosti nije pomogao samo pijanistu ve\u0107 i nekolicini drugih \u017didova i Poljaka. Preminuo je u sovjetskom zarobljeni\u0161tvu 1952. g. Film je te\u017eak i eksplicitan, ali ga je mogu\u0107e iskoristiti za srednjo\u0161kolce izvan redovne nastave.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/strong>Trajanje: 140 minuta. Ma\u0111arska igrana ekranizacija poluautobiografske grafi\u010dke novele Sorstalans\u00e1g Nobelovca Imre Kert\u00e9sza. Film prati \u017eivot \u010detrnaestogodi\u0161njeg (i pol kako dodaje ma\u0107eha na po\u010detku filma) ma\u0111arskog \u017didova Gy\u00f6rgya K\u00f6vesa od Budimpe\u0161te preko logora Auschwitz i Buchenwald. U prvome dijelu filma ro\u0111aci okupljeni u obiteljskom stanu, propisno ozna\u010deni Davidovim zvijezdama, raspravljaju o nevjerojatnosti postojanja stra\u0161nih logora. Gy\u00f6rgyjev otac mora se javiti vlastima, odnosno u radni logor u Njema\u010dkoj \u0161to pred dje\u010daka stavlja nove obaveze odraslog \u017didova. Primjerice, nau\u010diti hebrejske religijske tekstove, dok mu pogled bje\u017ei na simpatiju na stubi\u0161tu. A za ve\u010deru je svinjetina \u2013 jedino \u0161to su mogli pribaviti na crnom tr\u017ei\u0161tu. Odlaskom oca Gy\u00f6rgy preuzima ekonomsku brigu o obitelj te radi kao zidar u nekoj budimpe\u0161tanskoj tvornici. No jednog jutra \u017eandari pretresaju autobus, uhi\u0107uju dje\u010daka i ostale \u017didove. Transportiraju ih u Birkenau gdje se na selekciji Gy\u00f6rgy predstavlja kao \u0161esnaestogodi\u0161njak.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n<\/div>\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-bez-sudbine.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/strong>Trajanje: 98 minuta. Po\u010detna radnja ove austrijsko-njema\u010dke drame odvija se neposredno po zavr\u0161etku rata u hotelu u Monte Carlu gdje Salomon Sorowitsch \u017eivi rasko\u0161no, kocka, pije i zavodi Francuskinju (ima djelomi\u010dno nagih scena). Sve usluge pla\u0107a gotovinom. Ljubavnica uo\u010dava tetoviranu brojku na njegovoj podlaktici i podsje\u0107a ga na logora\u0161ke dane. Radnja se tu vra\u0107a u Berlin 1936. godine gdje je Solomon ve\u0107 poznati krivotvoritelj novaca i dokumenata. Nakon uhi\u0107enja dospijeva u logor Mauthausen gdje ne preza i od nasilja prema drugim logora\u0161ima kako bi ostvario bolju poziciju. Igrom slu\u010daja njegov je crte\u017e prona\u0161ao \u010duvar i otad logora\u0161 br. 75517 za dodatnu hranu portretira svoje \u010duvare i njihove obitelji. Pet godina kasnije prebacuju ga u posebnu jedinicu u logoru Sachsenhausen. Tu postaje \u010dlan ekipe krivotvoritelja u nacisti\u010dkoj Operaciji Bernhard. Cilj operacija bila je proizvodnja la\u017enih britanskih funti s ciljem ru\u0161enja gospodarstva Velike Britanije. <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n<\/div>\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-krivotvoritelji.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/strong>Trajanje: 106 minuta. Ovaj talijanski film pravo je remek-djelo u kojem se kombinira humor i melodrama kako bi se ispri\u010dala pri\u010da o obitelji Orefice u koncentracijskom logoru. Film delikatno balansira tragediju holokausta sa snagom ljubavi i ljudskom otporno\u0161\u0107u, \u0161to ga \u010dini prikladnim za starije tinejd\u017eere. Film se djelomi\u010dno bazira na sje\u0107anjima Rubina Romea Salmonija koji je sje\u0107anja na Auschwitz opisao u knjizi Na kraju sam pobijedio Hitlera te na sje\u0107anjima iz Bergen-Belsena u kojem je otac Roberta Benignija, glavnog glumca i redatelja filma, proveo dvije godine. Nasilje se u filmu naj\u010de\u0161\u0107e tek indirektno insinuira. Film se mo\u017ee preporu\u010diti za u\u010denike srednjih \u0161kola.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-plus.jpg\")
<\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/strong>Trajanje: 94 minute. Ovaj film nudi pogled na holokaust kroz o\u010di osmogodi\u0161njeg dje\u010daka Bruna. Bruno je sin SS-ovca kojem je povjerena uprava logora. Taj dio radnje kao i poneke scene poznavatelje \u0107e holokausta asocirati na Rudolfa H\u00f6ssa, zapovjednika Auschwitza, koji je s obitelji \u017eivio u ku\u0107i na samom rubu logora Auschwitz I. Poslije rata H\u00f6ss je osu\u0111en i obje\u0161en nedaleko od te ku\u0107e, na putu prema Krematoriju I. IHRA preporuke posebno adresiraju ovaj film: Roman i film Dje\u010dak u prugastoj pid\u017eami \u010desto se koriste u nastavi engleskog jezika. Iako pri\u010da mo\u017ee pobuditi zanimanje u\u010denika, detalji i pripovijedanje knjige i filma nisu vjerni povijesnim \u010dinjenicama te stvaraju la\u017ene dojmove o \u017ertvama, po\u010diniteljima i klju\u010dnim mjestima. Istra\u017eivanje ovih problema te usporedba s povijesnim izvorima i dokazima mo\u017ee biti osnova za poticanje kriti\u010dkog osvrta kod naprednih u\u010denika, ali je vjerojatno da \u0107e u\u010denici s malo ili bez prethodnog znanja ste\u0107i dezinformacije o holokaustu koje nikad ne\u0107e biti izazvane, a jo\u0161 manje odu\u010dene. <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n<\/div>\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-djecak.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/holokaust-naslovnica-1.jpg\")
<\/figure>
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-lea.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/film-PREZIV.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n