{"id":9495,"date":"2024-12-24T12:09:36","date_gmt":"2024-12-24T11:09:36","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=9495"},"modified":"2024-12-24T12:09:38","modified_gmt":"2024-12-24T11:09:38","slug":"povijesne-heksa-price-sesterokutno-razmisljanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/povijesne-heksa-price-sesterokutno-razmisljanje\/","title":{"rendered":"Povijesne heksa pri\u010de (\u0161esterokutno razmi\u0161ljanje)"},"content":{"rendered":"\n

Kao stereotipni povjesni\u010dar uglavnom ne znam matematiku niti mi geometrijski pojam heksagon ne\u0161to zna\u010di. Da sam znalac latinskog jezika pohvalio bih se da ima veze s brojem \u0161est. Heksagon ili \u0161esterokut je geometrijski lik koji ima koji ima \u0161est stranica, \u0161est kutova i \u0161est vrhova. \u0160to zna\u010di da na svaki heks <\/em>mo\u017eete prisloniti \u0161est drugih heksova<\/em>. I to je super prilika za pou\u010davanje povijesti.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u0160esterokuti mi nisu pali na pameti niti sam na njih naletio kod nekih drugih doma\u0107ih ili stranih kolega. I onda je kolegica K. Lukec, u drugome broju \u010dasopisa Pou\u010davanje povijesti, objavila svoj tekst “\u0160esterokutno razmi\u0161ljanje<\/a>“. U\u010dinilo mi se kao zgodna metoda, ali nisam dublje razmi\u0161ljao. To\u010dnije nisam imao vremena, ali me ideja kopkala<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Nastavno sredstvo i metoda<\/h2>\n\n\n\n

Metoda \u0161esterokutnog razmi\u0161ljanja (hexagonal thinking<\/em>) izvrsna je za poticanje analiti\u010dkog razmi\u0161ljanja, razumijevanja povijesnih koncepata i suradnje me\u0111u u\u010denicima osnovne \u0161kole (naravno mo\u017ee se koristiti sa svim dobnim skupinama). Fantasti\u010dan dio kori\u0161tenja ove metode je da u\u010denici ne mogu dati krvi odgovor sve dok na bilo kakav na\u010din znaju pojasniti za\u0161to su povezali dva \u0161esterokuta. Naravno mo\u017eete od u\u010denika tra\u017eiti da heksa pri\u010du <\/em>sastave ba\u0161 onako kako ste vi to zamislili, ali ne trenutno ne vidim opravdanje takvog postupka.<\/p>\n\n\n\n

Osnovni razlozi za kori\u0161tenje “heksa pri\u010da” u pou\u010davanju Povijesti su:<\/p>\n\n\n\n

\n

\u2705 Razvijanje analiti\u010dkih i metakognitivnih sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n

\u2705 Poticanje suradnje i komunikacije me\u0111u u\u010denicima.<\/p>\n\n\n\n

\u2705 Usvajanje temeljnih povijesnih koncepata kroz igru i logi\u010dko razmi\u0161ljanje.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

Probajmo se malo igrati prije nego nastavimo s tekstom. Evo \u0161est \u0161esterokuta. Kako bi ih smisleno povezali?<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Ovo je pri\u010da o industrijskim revolucijama. Sve je krenulo od Watta i njegovog parnog stroja. Po\u010deli su ga koristiti u vlakovima. To je sve dovelo do kori\u0161tenja nafte i izuma automobila i aviona.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Sve je krenulo od Watta i njegovog parnog stroja koji se uskoro ugradio u vlakove. Kasnije su po\u010deli koristiti naftu u avionima i automobilima.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Wattov parni stroj je na\u0161ao primjenu u vlakovima i automobilima. Manji i sna\u017eniji motor na naftni pogon iskori\u0161ten je za pronalazak aviona.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n

Odgovori mogu biti ovako okvirni kao u gornjim primjerima, ali mo\u017eete od u\u010denika tra\u017eiti i da vrlo specifi\u010dno pojasne svaki me\u0111usobni spoj. Va\u017eno je da u\u010denici tijekom oblikovanja heksa pri\u010de tj. njihovih poveznica izme\u0111u \u0161esterokuta povezuju \u010dinjenice i povijesne koncepte. Na taj na\u010din produbljuju svoje poznavanje odre\u0111ene teme i stvaraju dodatne veze izme\u0111u povijesnih doga\u0111aja, li\u010dnosti, prostornih i vremenskih odrednica. Tako da ih i kori\u0161tenjem ovog nastavnog sredstva i metode poti\u010demo na kriti\u010dko razmi\u0161ljanje.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Nadam se da \u0107e ih ovakav pristup u\u010denju Povijesti potaknuti na \u017eive i kreativne rasprave. Kreativnost mo\u017eemo dodatno potaknuti tako da u\u010denicima postavimo zadatak da sami izrade dodatne \u0161esterokute uz neki va\u0161 primjer ili da u potpunosti kreiraju svoj set \u0161esterokuta na neku temu. To mo\u017ee biti zadatak na satu ili za doma\u0107u zada\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to mo\u017ee biti na pojedina\u010dnom heksu<\/em>?<\/h2>\n\n\n\n
\n

\u2699 pojam<\/p>\n\n\n\n

\u2699 koncept<\/p>\n\n\n\n

\u2699 godina<\/p>\n\n\n\n

\u2699 QR kod za dodatne informacije<\/p>\n\n\n\n

\u2699 ime povijesne li\u010dnosti<\/p>\n\n\n\n

\u2699 upitnik (za samostalno dodavanje novih pojmova)<\/p>\n\n\n\n

\u2699 ilustracija<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Ispi\u0161ite pojmove na \u0161esterokutima. Kartice mogu biti i u boji za razlikovanje kategorija (npr. osobe, doga\u0111aji, pojmovi). Naravno mo\u017eete i cijelu heks pri\u010du ispisati na papiru u nekoj boji ako vam to ljep\u0161e izgleda. Samo imajte na umu da kori\u0161tenje odre\u0111ene boje kao podloge mo\u017ee nekim u\u010denicima ote\u017eati \u010ditanje.<\/p>\n\n\n\n

Na jednom heksa predlo\u0161ku mo\u017eete imati samo tekstualne pojmove. Mo\u017eete imati kombinaciju teksta i sli\u010dica (fotografija i ilustracija). Mo\u017eete imati i samo grafi\u010dke podloge no imajte na umu da to mo\u017ee predstavljati dodatnu razinu komplikacije za u\u010denike.<\/p>\n\n\n\n

Dinamika mo\u017ee biti raznovrsna<\/h2>\n\n\n\n

Prije svega istaknimo da ovo mo\u017ee biti iznimno jednostavan alat u bilo kojem dijelu sata. Gotovi heksa predlo\u017eak neke teme jednostavno prije sata ispi\u0161emo. Mo\u017eemo izrezati ili dati u\u010denicima da sami izre\u017eu (uz napomenu da jaaaaako paze na prsti\u0107e i jezike). Naravno ako \u017eelite trajnije rje\u0161enje mo\u017eete ispisati na debljem ili kvalitetnijem papiru ili \u010dak i plastificirati.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eemo im dati da se poigraju na po\u010detku sata kao motivacijsko ponavljanje ili u bilo kojem drugom dijelu sata.<\/p>\n\n\n\n

Aktivnost mo\u017ee krenuti od rada pojedina\u010dnog u\u010denika koji si uz pomo\u0107 heksagona konstruira smislenu pri\u010du ba\u0161 kao \u0161to bi radio s primjerice umnom mapom.<\/p>\n\n\n\n

U paru u\u010denici mogu raditi s istim setom, s dva ista seta i s razli\u010ditim setovima. Ako par ima isti set onda zajedni\u010dki kreiraju svoju pri\u010du i povezuju \u0161esterokute. Mogu se nadopunjavati i vr\u0161nja\u010dki u\u010diti. Mogu imati dva ista seta gdje prvo svaki za sebe slo\u017ei svoju pri\u010du i onda je objasni kolegi\/kolegici. Kad imaju dva razli\u010dita seta \u0161esterokuta prvo svaki sastavi svoju pri\u010du, zatim pojasni partneru\/partnerici i nakon toga mogu probati iz ta dva seta sastaviti jedinstvenu pri\u010du odnosno utvrditi kakve su poveznice.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno mogu raditi i u grupi od troje ili \u010detvero. Ako je ve\u0107i broj u\u010denika, a rade samo na jednom setu zadatak se mo\u017ee br\u017ee obaviti, ali se i pove\u0107ava mogu\u0107nost da netko u grupi radi manje. Kako bi se to sprije\u010dilo mo\u017ee se na po\u010detku svakom u\u010deniku dati da odabere odre\u0111eni broj \u0161esterokuta kako bi doprinosili na (prividno) isti na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

Zavr\u0161ene heksa pri\u010de mo\u017eete zalijepiti na papir, pokazati i pojasniti pred cijelim razredom ili staviti na oglasnu plo\u010du u u\u010dionici.<\/p>\n\n\n\n

Ova nastavna metoda ima svojevrsnu gejmifikaciju <\/em>tj. u\u010denici imaju dojam da se u\u010de kroz igru.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

U bilo kojem obliku da koristite ovu metodu mo\u017eete primijeniti formativno i sumativno vrednovanje<\/strong>. U\u010denicima kad rade u grupi mo\u017eete dati tablicu za samovrednovanje – s rubrikama kreativnost, to\u010dnost i uo\u010davanje povezanosti.<\/p>\n\n\n\n

Predlo\u017eak tablice se mo\u017ee preuzeti pri dnu \u010dlanka.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Prilagodba sposobnostima u\u010denika<\/h2>\n\n\n\n