Ovaj je podnaslov pomalo clickbait, ali vjerujem da mogu pojasniti smisao. Po\u010dnimo od sada\u0161njosti i ud\u017ebeni\u010dke realnosti u Hrvatskoj 2021. godine. Zakon o ud\u017ebenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju \u0161kolu odre\u0111uje da je ud\u017ebenik obvezni obrazovni materijal za pou\u010davanje Povijesti. Tiskani ud\u017ebenik predvi\u0111en je za vi\u0161egodi\u0161nje kori\u0161tenje, premda to razdoblje nije definirano minimalnim zahtjevima. To se na prvi pogled \u010dini racionalnom odlukom kako bi se smanjili tro\u0161kovi za roditelje, ali donosi i niz problema. Prvi je u tome \u0161to ne postoji nikakav plan o tome koliko \u0107e \u010desto ministarstvo raspisati javni poziv za nove ud\u017ebenike.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Kod nas su novi ud\u017ebenici prigodno kreirani za ovu ili onu reformu, izbore i druge oportunisti\u010dke politi\u010dke trenutke. \u0160to to zna\u010di za u\u010ditelje, potencijalne autore ud\u017ebenika ili izdava\u010dke ku\u0107e? Naravno, nitko ne mo\u017ee planirati. U\u010ditelji ne mogu znati kad mogu promijeniti neki od materijala koji im mo\u017eda ne odgovara. Potencijalni autori ud\u017ebenika mogli bi pisati i kreirati svoje idealne ud\u017ebenike, ali to podrazumijeva znatan utro\u0161ak vlastite energije i vremena kako bi izradili ne\u0161to \u0161to mo\u017eda nitko ne\u0107e kupiti. Samostalno ne mogu izdati ud\u017ebenik, ne znaju ho\u0107e li se ne\u0161to promijeniti u kurikulumu za godinu ili dvije i ho\u0107e li to \u0161to je napisano biti prihvatljivo izdava\u010dima. Izdava\u010di okupljaju autore i autorske skupine za pisanje ud\u017ebenika i pritom se potpi\u0161u autorski ugovori. Oni autorima omogu\u0107uju honorar od postotka prodanih ud\u017ebenika. Ako se proda vi\u0161e ud\u017ebenika, autori mogu o\u010dekivati da \u0107e akumulirani honorar biti ve\u0107i. No ako je posljednji odabir ud\u017ebenika bio 2019. godine, nitko ne zna ho\u0107e li dr\u017eava nove ud\u017ebenike tra\u017eiti za 5, 7 ili mo\u017eda za 10 godina. U tom limbu nitko ne\u0107e investirati u autore kako bi polako, studiozno i godinama radili na ud\u017ebenicima. U trenutku kad se raspi\u0161e poziv, kre\u0107e juri\u0161. U svega nekoliko mjeseci kreiraju se nova izdanja, prolaze recenzentski postupci, postupak odobravanja i odabira. Sve unutar jedne nastavne godine ili uglavnom i kra\u0107e. Prisjetite se samo one godine kad su se birali ud\u017ebenici za 5. razred. Tad su od poziva ministarstva do krajnjega roka za odobrenje pro\u0161la samo dva mjeseca. To je jedan od razloga za\u0161to nova izdanja ud\u017ebenika \u010desto toliko nalikuju starim izdanjima ili \u010dak u velikim dijelovima doslovno kopiraju tekst i druge materijale. Tu se iz realnih razloga mogu potkrasti i materijalne gre\u0161ke, a didakti\u010dko-metodi\u010dke inovacije su minimalne.<\/p>\n\n\n\n
No vratimo se clickbait naslovu. Imamo situaciju u osnovnoj \u0161koli u kojoj su ud\u017ebenici poput za\u0161ti\u0107ene vrste. Treba ih jako paziti kako se ne bi o\u0161tetili, ne smije se ne\u0161to podcrtati, zaokru\u017eiti ili, ne daj Bo\u017ee, ne\u0161to izrezati ili zalijepiti. Ud\u017ebenik je tako za dijete postao poput neke stvar\u010dice koja pripada odraslima i njome se ba\u0161 i ne smije igrati. \u010cini se da je ve\u0107 tu postignut negativan psiholo\u0161ki efekt. Dodajmo tome onaj dio u\u010ditelja koji komentiraju da im ud\u017ebenik uop\u0107e nije potreban pa ga ni ne koriste. U isto vrijeme uvedeni su tableti koji se rijetko koriste, tj. u\u010denici ga koriste za komunikaciju, pregledavanje interneta, a najmanje za potrebe nastave. Za\u0161to se uop\u0107e tiskaju ud\u017ebenici ako ih u\u010denici mogu pregledavati i koristiti u elektroni\u010dkoj verziji na tabletima? Ne bi li time u\u0161tedjelo na tro\u0161ku tiska i posljedi\u010dno bi cijena ud\u017ebenika bila barem za tre\u0107inu manja? Napominjemo da kod kori\u0161tenja sintagme elektroni\u010dki ud\u017ebenik ne mislimo na digitalne obrazovne sadr\u017eaje. To su razli\u010dite stvari. Elektroni\u010dki ud\u017ebenik doslovno je to \u0161to naziv ka\u017ee: materijali koje bi ina\u010de imali u tiskanome ud\u017ebeniku jednostavno poslo\u017eeni u elektroni\u010dkoj verziji. To ne podrazumijeva dodatne materijale u obliku multimedije, interaktivnosti, igara, itd.<\/p>\n\n\n\n
Moramo se poigrati jezi\u010dnim varijantama i definicijama. Futurizam je naziv za dru\u0161tveno-umjetni\u010dki pokret s po\u010detka 20. st., no u ovome \u010dlanku to nije futurizam koji nas zanima. Ovdje nas zapravo zanimaju futuristi, odnosno futurolozi. Futurologija je znanstvena disciplina koja se bavi istra\u017eivanjem i predvi\u0111anjem mogu\u0107ih budu\u0107nosti. Budu\u0107nosti (u mno\u017eini) jer za ne\u0161to \u0161to se jo\u0161 nije dogodilo ne mo\u017eemo govoriti u singularu, tj. kao ne\u010demu izvjesnome. Futurologija nema veze s horoskopom ili numerologijom, ve\u0107 s posebno osmi\u0161ljenom metodologijom koja se u engleskome govornom podru\u010dju (i u nedostatku kvalitetnoga prijevoda) naziva futures ili futures studies. Futurologija je najve\u0107i razvoj do\u017eivjela nakon Drugoga svjetskog rata izvorno u vojne svrhe, a postepeno se sve vi\u0161e koristila u gospodarstvu, medicini i obrazovanju. U sklopu futurologije razvijeno je vi\u0161e desetaka istra\u017eiva\u010dkih metoda. U zna\u010dajan dio tih metoda uklju\u010den je rad sa stru\u010dnjacima odre\u0111enoga podru\u010dja ili vi\u0161e podru\u010dja koji na temelju svoga iskustva, struke i prethodnih iskustava predvi\u0111aju mogu\u0107e smjerove budu\u0107ega razvoja. Takvo predvi\u0111anje mo\u017ee ostati \u0161iroko u nekoliko smjerova, pa i u desetine smjerova, ili se konsenzusom izdvoji par ili samo jedna opcija koja se smatra najprihvatljivijom. Takva predvi\u0111anja mogu poslu\u017eiti za bolje planiranje kako bi se dr\u017eava, gospodarstvo, dru\u0161tvo ili osoba pripremili za budu\u0107e izazove. Na\u017ealost, moramo se prisjetiti da su virolozi godinama prije COVIDA-19 upozoravali da bi se takva pojava mogla dogoditi. Dugo su bili poput Ezopova dje\u010daka koji je vikao vuk.
U nastavku \u0107u predstaviti nekoliko vizija budu\u0107nosti ud\u017ebenika Povijesti. Svoj futuristi\u010dki pogled temeljim na 13 godina prakse pou\u010davanja Povijesti, na sudjelovanju u izradi kurikuluma (onoga prvog koji je uglavnom poni\u0161ten iz politi\u010dkih razloga) te na gotovo 5 godina rada na ud\u017ebenicima i drugim obrazovnim materijalima kao autora i urednika. Dodatno, napominjem i ne manje vrijedno, ud\u017ebenike do\u017eivljavam i kao roditelj \u010dije dijete prolazi kroz osnovnu \u0161kolu.<\/p>\n\n\n\n
O budu\u0107nosti ud\u017ebenika naj\u010de\u0161\u0107e se raspravlja u kontekstu digitalizacije i ho\u0107e li digitalno zamijeniti tiskano. Prili\u010dno sam uvjeren da se to kod nas i u ve\u0107ini Europe ne\u0107e dogoditi jo\u0161 desetlje\u0107ima. Premda postoje ekolo\u0161ki argumenti za i protiv tiskanih ud\u017ebenika, oni se uvelike mogu usporediti i s pozitivnim i negativnim stranama digitalizacije, odnosno proizvodnje hardvera. Sa strane pedagogije, didaktike i metodike tako\u0111er se vode rasprave o koristi ili negativnim posljedicama kori\u0161tenja jedne ili druge opcije. Takve rasprave mogu oti\u0107i do ekstrema u jednu ili drugu stranu, utopiju ili distopiju, no \u010dini mi se da odmjereno kori\u0161tenje klasi\u010dnih nastavnih sredstava i metoda mo\u017ee isto tako odmjereno kombinirati s raznim digitalnim ili digitaliziranim sredstvima i prilago\u0111enim metodama.<\/p>\n\n\n\n
Polazne pretpostavke:<\/p>\n\n\n\n
U tekstu napisanome 2016. ve\u0107 sam predlagao tzv. modularne ud\u017ebenike u kojima bi se odabirala poglavlja ili cjeline razli\u010ditih autora i izdava\u010da te bi se onda takvi ud\u017ebenici tiskali. Na tu se ideju uglavnom naslanja i ovaj tekst.
Prva postavka novih ud\u017ebenika morala bi biti njihova radna forma. Radni ud\u017ebenici nude brojne didakti\u010dke i metodi\u010dke prednosti. Omogu\u0107ili bi kvalitetniji rad na tekstu, slikovnome materijalu, kartama i drugim prilozima. Ukinuli bi potrebu za radnim bilje\u017enicama \u010dija je potrebitost i danas upitna.<\/p>\n\n\n\n
Gledamo li kurikulum Povijesti, vidimo da nas obvezuje na obradu obveznih i izbornih tema. Prema aktualnoj podjeli to je 16 obaveznih i dvije izborne teme po razredu (osim u finalnim razredima gimnazije). Zamislite da imate mogu\u0107nost samostalnoga izbora materijala ba\u0161 za svaku od tih 18 tema. Dr\u017eava bi uz dana\u0161nji razvoj tehnologije lako mogla kreirati digitalni repozitorij materijala za osnovnu i srednju \u0161kolu. U razvoju bi mogli pomo\u0107i i fakulteti koji se bave istra\u017eivanjem informati\u010dke i informacijske tehnologije, studiji dizajna itd. Takav digitalni repozitorij slu\u017eio bi za odobravanje, odabir i narud\u017ebu tema. O \u010demu zapravo pri\u010dam? Osnovna je ideja dati mogu\u0107nost ba\u0161 svakome u\u010ditelju Povijesti da kreira odre\u0111enu temu po svome ukusu. Ure\u0111enu temu sa svim sastavnicama (tekst, izvori, povijesne karte, didakti\u010dko-metodi\u010dki aparat) u\u010ditelj-autor podigao bi na digitalni repozitorij na odobravanje. Prethodno bi morao osigurati pozitivnu recenziju dvoje drugih u\u010ditelja. Komisija bi potom na repozitoriju recenzirala temu, odnosno odobrila je, poslala na doradu ili odbila. Odobrena tema pojavila bi se na popisu tema za odre\u0111eni razred. Registrirani bi korisnici (uz kori\u0161tenje AAI@EduHr identiteta) mogli ocijeniti i komentirati temu. Dr\u017eava bi odredila maksimalnu mogu\u0107u cijenu po temi. Npr. ako sad ud\u017ebenik ko\u0161ta 10 \u20ac, pojedina tema mogla bi ko\u0161tati 55 centi. Zvu\u010di kao sitni\u0161? Jedna tema bi tako na recimo 20 u\u010denika u razredu donijela 11 \u20ac. Ako u istome razredu prihvate 10 va\u0161ih tema, to je 110 \u20ac. Neki sadr\u017eaj vam se posebno svi\u0111a i posebno ste motivirani pri izradi neke teme? Mogu\u0107e je da \u0107ete izraditi toliko dobru temu koja \u0107e se izabrati za 1000 ili mo\u017eda \u010dak 5000 u\u010denika. Prosjek po razredima osnovne \u0161kole u kojima se pou\u010dava Povijest je od 37 000 do 40 000 u\u010denika. Kakva je onda ra\u010dunica? Za autora teme to je realno ve\u0107i iznos nego trenutno mo\u017ee zaraditi kao autor tiskanoga ud\u017ebenika pri nekome izdava\u010du. Nema zapreke da u\u010ditelj ne odabere vlastitu temu za u\u010denike koje pou\u010dava.<\/p>\n\n\n\n
Dobri autori kvalitetnih materijala mogli bi iskazati svu svoju stru\u010dnost i vje\u0161tine koje imaju. Sre\u0107om, u Povijesti je velik broj materijala koji su nam potrebni u javnoj domeni tako da pitanje autorskih prava kori\u0161tenih materijala nije u potpunosti presudno. Mogu\u0107nost ocjenjivanja na digitalnome repozitoriju autoru bi omogu\u0107ila dobru vidljivost njegovih tema. Ocjene bi mogle biti grupirane u tri postavke: ocjena, ocjena korisnika i pro\u0161logodi\u0161nja ocjena. Ocjena se odnosi na srednju vrijednost dobivenu reakcijom svih registriranih korisnika \u2013 npr. u\u010ditelj povijesti pristupi repozitoriju, pro\u010dita\/pregleda neku temu i ocijeni je. Svaka ocjena obvezno bi morala imati broj\u010danu vrijednost u najmanje jednoj re\u010denici obrazlo\u017eenja. Ocjena korisnika bila bi ocjena onih koji su zakupili i koriste tu temu. Pro\u0161logodi\u0161nja ocjena bila bi trag koji nam govori o tome je li odre\u0111ena tema dovoljno kvalitetna da se koristi tijekom vi\u0161e godina. Temu u repozitoriju autor mo\u017ee modificirati svake godine, ali ponovno mora pro\u0107i odobrenje.
Dodatna mogu\u0107nost u razvoju takvih materijala bila bi opcija micanja\/brisanja odre\u0111enih sadr\u017eaja. Primjerice, svi\u0111a vam se odre\u0111ena tema, ali ima previ\u0161e teksta, izvora ili pitanja. Nakon odabira teme mogli bi jednostavnim klikom maknuti odre\u0111eni dio.<\/p>\n\n\n\n
Autori odobrenih tema u digitalnome repozitoriju dobili bi bodove za napredovanje u struci. U\u010ditelji koji su napredovali u izvrsne savjetnike imali bi obvezu sudjelovati u odobravanju tema. \u010cak bi se pravilnikom o napredovanju moglo uvjetovati da, na primjer, za napredovanje u zvanje savjetnika kandidat mora imati odobrenu temu u digitalnome repozitoriju.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to bi dobili takvim repozitorijem? Neupitno bi svaki u\u010ditelj unaprijedio svoju stru\u010dnost. Svaki bi u\u010ditelj mogao biti autor, svatko bi imao priliku biti kreator i doznati iz prve ruke kako je izra\u0111ivati materijale za druge. To bi posljedi\u010dno dovelo do ve\u0107ega stru\u010dnog ugleda u\u010ditelja koji kreiraju takve sadr\u017eaje. Autori bi mogle biti i skupine autora (poslovno udru\u017eene recimo u obrt) i, naravno, izdava\u010dke ku\u0107e. Autori bi mogli kreirati teme koje bi u startu bile namijenjeni u\u010denicima s posebnim potrebama, bilo da se radi o darovitim u\u010denicima ili u\u010denicima s odre\u0111enim pote\u0161ko\u0107ama. Autori bi uz pomo\u0107 drugih stru\u010dnjaka mogli kreirati jedinice posebno osmi\u0161ljene samo za dio neke u\u010deni\u010dke populacije koja trenutno uop\u0107e nema mogu\u0107nost do\u0107i do materijala za svoje posebnosti. Posebno bi bilo zanimljivo vidjeti popis izbornih tema koje bi tako nastale \u2013 od \u0161arenosti svjetskih tema do posebnosti zavi\u010daja ili vrlo specijaliziranoga podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n
Ako se pitate kako bi u\u010ditelji sami mogli dizajnirati materijal koji izgleda kao ud\u017ebenik ili radna bilje\u017enica, to tako\u0111er nije nepremostivi problem. Nakon \u0161to ste ve\u0107 napisali tekst i pitanja te odabrali izvor, digitalni repozitorij mogao bi nuditi i digitalni alat s osnovnim funkcijama oblikovanja. Doslovno drag&drop \u2013 ovdje ho\u0107u tekst u jednome, dva ili tri stupca, ovdje slika, ovdje pitanje. Ni\u0161ta od toga nije nemogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
U\u010ditelj bi svake godine mogao odabrati novi popis tema, ubaciti poneku novu ili ostaviti sve kako je bilo i pro\u0161le godine. Vjerujem da bi to pozitivno utjecalo na motivaciju u\u010ditelja.<\/p>\n\n\n\n
Velika posljedica ovakve promjene vidjela bi se u natjecanjima iz Povijesti, nacionalnim ispitima i dr\u017eavnoj maturi. Fokus na sadr\u017eaje bio bi znatno manji u korist realizacije odgojno-obrazovnih ishoda predmeta uz naglasak na tehni\u010dke koncepte.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se tiska ti\u010de, predla\u017eem decentralizaciju. Odgovornost za tisak snosili bi osniva\u010di \u0161kole. Naravno, mogli bi to prepustiti ve\u0107im jedinicama ako samostalno nisu sposobni za takav posao. To bi samo dodatno pokazalo koje jedinice lokalne samouprave imaju pravu funkciju. Za\u0161to takva decentralizacija? To bi imalo direktan utjecaj na poslovanje tiskara i sli\u010dnih tvrtki u nekoj regiji. I ne samo da bi to utjecalo na tiskare, ve\u0107 i na druge poslove u sferi dizajna i grafike. Takvi ud\u017ebenici mogli bi se tiskati u trenutnome, klasi\u010dnome obliku sveska ili, jo\u0161 bolje, poput tema koje se ula\u017eu u fascikl. U\u010denik nikad u torbi ne bi morao nositi cijeli svezak, a ostatak bi se mogao \u010duvati kod ku\u0107e ili u \u0161koli (ako za to postoje uvjeti).<\/p>\n\n\n\n
Predstavljena ideja nije duboko razra\u0111en projekt, ve\u0107 samo mogu\u0107a perspektiva otvorena za komentare, nadopune i kritike. Bilo bi stvarno izvrsno da se javite sa svojim komentarima i dopunite ovu ideju.<\/p>\n\n\n\n
CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, M. (2022). Futuristi\u010dki pogled u budu\u0107nost ud\u017ebenika Povijesti. Pou\u010davanje povijesti, I(2), 100-103.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ovaj je podnaslov pomalo clickbait, ali vjerujem da mogu pojasniti smisao. Po\u010dnimo od sada\u0161njosti i ud\u017ebeni\u010dke realnosti u Hrvatskoj 2021. godine. Zakon o ud\u017ebenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9202,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[181,193],"tags":[31,690],"class_list":["post-9200","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-o-poucavanju-povijesti","category-strucni-clanci","tag-poucavanje-povijesti","tag-udzbenici"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9200","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9200"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9200\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9204,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9200\/revisions\/9204"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9200"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9200"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9200"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}