![\"Clionaut](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n\n\nUvo\u0111enje online alata u nastavu povijesti<\/h2>\n\n\n\n
U predmetnim kurikulima za nastavu povijesti definirano je: \u201eCilj je pou\u010davanja i u\u010denja povijesti u srednjoj \u0161koli razviti kod u\u010denika sposobnost povijesnog mi\u0161ljenja i \u0161irenje temeljnih povijesnih znanja o povijesti svoje nacije, (\u2026). Sposobnost povijesnog mi\u0161ljenja omogu\u0107it \u0107e u\u010denicima da vrednuju dokaze, razviju komparativnu i uzro\u010dno-posljedi\u010dnu analizu, interpretiraju povijesne podatke, te konstruiraju \u010dvrste povijesne argumente i povijesne perspektive.\u201c [1] Nacionalni okvirni kurikulum iz 2010. godine je u nastavi povijesti odredio osam temeljnih kompetencija poredanih po va\u017enosti. Tako je na peto mjesto postavljena \u201edigitalna kompetencija\u201c koja se odnosi na sigurnu i kriti\u010dku upotrebu informati\u010dko-komunikacijske tehnologije.<\/p>\n\n\n\n
Sama nastava povijesti je orijentirana na prepoznavanje povijesnih procesa, klju\u010dnih doga\u0111aja i osoba, te usvajanje povjesni\u010darskih vje\u0161tina analize povijesnih vrela. U razrednom okru\u017eenju nastavnici i u\u010denici kao izvore znanja koriste ud\u017ebenik i dodatne materijale poput radnih bilje\u017enica, povijesnih atlasa i rijetko povijesnih \u010ditanki. Tiskani nastavni materijali su vrlo ograni\u010deni u na\u010dinima prikaza. Kako bi se u\u010denicima \u0161to slikovitije prikazali odre\u0111eni povijesni doga\u0111aji nastavnici imaju slobodu pripremiti druga\u010dije materijale. Uobi\u010dajeni dodatni nastavni materijali su tako bili odre\u0111ene lente (crte) vremena, pokazne kartice sa ilustracijama, plakati, fotografije, zidne karte i dr.<\/p>\n\n\n\n
U posljednjih desetak godina sve se vi\u0161e nastavnika odlu\u010duje tijekom nastave koristiti ra\u010dunalne prezentacije. Izuzetno mali broj nastavnika povijesti se odlu\u010duje na kori\u0161tenje online alata i\/ili web stranica i jo\u0161 rje\u0111e o tome pi\u0161u ili dijele iskustva. U\u010destalost kori\u0161tenja ovisi o opremljenosti u\u010dionica, ali i obrazovanju samog nastavnika. Kori\u0161tenje ra\u010dunala i interneta vrlo skromno ulazi u didakti\u010dko obrazovanje budu\u0107ih nastavnika \u0161to je opet problem informati\u010dke revolucije gdje se tehnika razvija puno br\u017ee od mogu\u0107nosti adaptacije nastavnika i didakti\u010dara novim okolnostima. U Hrvatskoj izlazi stru\u010dni \u010dasopis \u201ePovijest u nastavi\u201c u kojem je u dosada\u0161nja 22 broja od po\u010detka izla\u017eenja 2003. godine samo u 3-4 \u010dlanka problematizirano pitanje kori\u0161tenja interneta i online alata u nastavi povijesti.
Izdava\u010dke ku\u0107e posljednjih osam godina u raznim oblicima najavljuju razne multimedijske i online alate. Dvije izdava\u010dke ku\u0107e su se tek u 2014. godini aktivnije uklju\u010dile u projekte \u201edigitalnih ud\u017ebenika\u201c, ali su te projekte na\u017ealost pretvorile u medijski rat i neprofesionalnu online socijalnu komunikaciju. [2] U isto vrijeme Agencija za odgoj i obrazovanje je tijekom prvog polugodi\u0161ta teku\u0107e \u0161kolske godine provodila testiranje novog permanentnog usavr\u0161avanja nastavnika putem aplikacije Moodle odnosno lokalizirane verzije CARNetovog Loomena. Trenutno su u tijeku prvi javni, slu\u017ebeni te\u010dajevi za nastavnike \u0161to \u0107e u predstoje\u0107em vremenu sigurno dovesti do porasta kori\u0161tenja Moodlea u hrvatskim \u0161kolama.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi nastavnik uveo odre\u0111enu informacijsku tehnologiju u nastavu koja nije propisana pedago\u0161kim standardima potrebno je planirati kori\u0161tenje takve tehnologije ve\u0107 tijekom pisanja godi\u0161njeg nastavnog plana i programa, te uskladiti ciljeve i ishode na mjese\u010dnom i dnevnom planiranju. Tijekom \u0161kolskih godina 2012.\/2013. i 2013.\/2014. dio u\u010denika Srednje \u0161kole \u010cakovec eksperimentalno je u nastavi povijesti koristio dru\u0161tvene mre\u017ee Facebook i Pinterest, te LMS aplikaciju Moodle u prilago\u0111enom obliku unutar CARNet usluge Loomen. Uz planiranje i razradu ishoda, nakon kori\u0161tenja IKT sredstava provedena je evaluacija upitnicima za u\u010denike, te samovrednovanje nastavnika.<\/p>\n\n\n\n
Pinterest u nastavi povijesti<\/h2>\n\n\n\n
Sljede\u0107i preporuke Roberta Stradlinga [3] nastavnici mogu za svoje u\u010denike kreirati online ili offline bazu internet stranica. Va\u017eno je da se materijali u takvoj bazi pa\u017eljivo vrednuju kako u\u010denici ne bi bili izlo\u017eeni izvorima koji su slu\u010dajno ili namjerno neto\u010dni ili ideolo\u0161ki usmjereni. Dru\u0161tvena mre\u017ea Pinterest pru\u017ea mogu\u0107nost kreiranja online mapa grafika uz opise. Fotografije su poveznicom povezane na izvornu web stranicu, a korisnici imaju mogu\u0107nost komentiranja. Svaka mapa mo\u017ee biti vi\u0161ekorisni\u010dki ure\u0111ivana.<\/p>\n\n\n\n
U\u010denici 1.a razreda (smjer op\u0107e gimnazije) su u sklopu nastavne cjeline \u201ePovijest Rimske republike\u201c aktivno koristili Pinterest. [4] Ciljevi zadatka su bili samostalno pretra\u017eivanje slikovnih povijesnih izvora, vrednovanje istih, te u\u010deni\u010dka suradnja u oblikovanju mape sadr\u017eaja vezanih uz nastavnu cjelinu. Ve\u0107ina u\u010denika je probrane linkove dijelila putem zatvorene razredne Facebook grupe. Manji dio ih se registrirao na Pinterest i dijelio materijale u zajedni\u010dkoj mapi. Zadatak je trajao tjedan dana, a nastavnik je tijekom izvr\u0161avanja zadatka komentirao i davao povratne informacije. Najbolji primjeri po izboru nastavnika i najzanimljiviji po izboru u\u010denika su dodatno prezentirani na satu ponavljanja.<\/p>\n\n\n\n
Evaluacija rada na Pinterestu je obavljena razgovorom na satu ponavljanja. U\u010denici su iskazali veliki interes za ovakav oblik rada i bili su zadovoljni inovacijom u nastavi. Zajedno s nastavnikom su zaklju\u010dili da \u0107e u budu\u0107oj nastavi nastaviti koristiti Pinterest u u\u017eim tematskim projektima.<\/p>\n\n\n\n
Facebook u nastavi povijesti<\/h2>\n\n\n\n
Uz osnovnu namjenu virtualnog prijateljstva i \u0161irenja informacija Facebook ima odre\u0111ene potencijale za primjenu u obrazovanju. Osim manjeg broja sadr\u017eaja u kojima su ve\u0107inom inozemni nastavnici prezentirali pojedine projekte u hrvatskom internetskom prostoru nema konkretnijih primjera kori\u0161tenja Facebooka u nastavi povijesti. Od uvo\u0111enja novog izgleda profila nazvanog Timeline u rujnu 2011. godine Facebook na zanimljiv na\u010din prikazuje povijesna zbivanja. Takav prikaz je poput vremenske crte koja se koristi u tradicionalnoj nastavi povijesti. U\u010denici op\u0107e gimnazijskog programa u jednom su razrednom odjeljenju tijekom protekle dvije \u0161kolske godine koristili offline i online na\u010din kori\u0161tenja Facebook profila. U offline na\u010dinu u\u010denici su kreirali profile povijesnih li\u010dnosti na papiru, a u online na\u010dinu su u\u010dinili isto samo \u0161to su profile hrvatskih narodnih vladara kreirali online na Facebooku.<\/p>\n\n\n\n
U razgovoru s u\u010denicima utvr\u0111eno je da poznaju osnovne elemente Facebook profila osobe koji uz ime i prezime, sadr\u017ee mjesto ro\u0111enja, \u0161kolovanje, zaposlenje, rodbinske veze i listu prijatelja. Tako\u0111er je utvr\u0111eno da gotovo svi u\u010denici koriste Facebook, te da aktivno mijenjaju izgled i informacije svog profila (poput profilnih fotografija ili naslovnih slika \u2013 covera). Dio u\u010denika koristi te virtualne profile kako bi sebe prikazali na druga\u010diji na\u010din od svakodnevice i u biti stvaraju svoj alter ego. Takve su u\u010deni\u010dke aktivnosti ocijenjene kao pogodno tlo za primjenu u nastavi povijesti. U\u010denici su za doma\u0107u zada\u0107u dobili zadatak izraditi tri Facebook profila povijesnih li\u010dnosti iz razdoblja anti\u010dke Gr\u010dke i uspona makedonske dr\u017eave (Aleksandar III., Aristotel, Filip II.). Profili su se raznim tehnikama mogli izraditi na papiru (ru\u010dno olovkom i bojicama, kola\u017eem, pastelama ili ra\u010dunalnim ispisom). Uz osnovne podatke o povijesnoj osobi morali su dodati statuse koji \u0107e poja\u0161njavati najva\u017enije doga\u0111aje iz \u017eivota te osobe ili povezanost s drugim li\u010dnostima. U skladu s Matijevi\u0107evim preporukama o kori\u0161tenju humora u\u010denici su dobili dozvolu da \u201estatusima\u201c iskoriste humoristi\u010dki potencijal.[5] U\u010denici su za izvr\u0161enje zadatka bili ograni\u010deni na tjedan dana rada. Radovi koji se nastali kvalitetom su u rasponu od dovoljnih do izvrsnih uz vrlo kvalitetne dizajnerske ideje. Ve\u0107ina u\u010denika je zadatak dobro protuma\u010dila i na prikazanim zada\u0107ama je bilo vidljivo da su ulo\u017eili dosta truda. Prikazali su u ve\u0107ini slu\u010dajeva imaju dobar pregled gradiva te da znaju izdvojiti bitnije od nebitnih informacija u skladu s formatom zadatka koji su dobili.<\/p>\n\n\n\n
S istim razrednim odjeljenjem u \u0161kolskoj godini 2013.\/2014. odra\u0111en je projekt \u201eFace hrvatske povijesti\u201c. Osnovna ideja projekta bila je kreirati online Facebook stranice dijela hrvatskih narodnih vladara. Ovdje je primijenjen didakti\u010dki sistem mentorske nastave u kojem se u\u010denici samostalno ili po sugestiji nastavnika opredijeljuju za prou\u010davanje odre\u0111enog problema i tijekom rada se povremeno konzultiraju sa svojim nastavnikom kao mentorom. Taj sistem rada pretpostavlja visok stupanj samodiscipline i sposobnosti kod u\u010denika.[6] U mentorskoj nastavi naglasak je stavljen na samostalan i grupni rad u\u010denika. U\u010denicima su u navedenom projektu podijeljene teme odnosno biografski zadatak, te su oni samostalno unutar grupe raspodijelili poslove. Nakon svakog odra\u0111enog segmenta predstavnik grupe predstavio je rad svoje grupe ostalim u\u010denicima u razredu i nastavniku. U grupnom radu postoji rizik da \u0107e u\u010denici bitne informacije uo\u010diti povr\u0161no ili krivo, ali to je i bio dio projekta – uvje\u017ebavanje u\u010denika za samostalno u\u010denje i uo\u010davanje va\u017enih informacija. Za projekt je odabrana nastavna cjelina \u201e Hrvatska u ranome srednjem vijeku (6. \u2013 12. st.)\u201c. Planirani i potencijalni ishodi u\u010denja bili su: u\u010denici \u0107e imenovati i nabrojiti klju\u010dne osobe iz najranije povijesti Hrvata; izdvojiti \u0107e povijesne li\u010dnosti koje smatraju da su najzna\u010dajnije u odre\u0111enom razdoblju; u\u010denici \u0107e isplanirati grupni rad i predvidjeti obaveze rada u skupini; u\u010denici \u0107e argumentirati izbor najva\u017enijih doga\u0111aja za razdoblje hrvatske narodne dinastije; u\u010denici \u0107e povezati gradivo u smislenu cjelinu; u\u010denici \u0107e odrediti sli\u010dnosti i razlike u vladanju pojedinih hrvatskih knezova i kraljeva, te odrednice njihove politike sa susjednim vladarima; u\u010denici \u0107e prepoznati uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze; u\u010denici \u0107e primijeniti znanje o Hrvatskoj u ranome srednjem vijeku, te vrednovati zna\u010daj pojedinih narodnih vladara; u\u010denici \u0107e konstruirati Facebook stranice pojedinih va\u017enih hrvatskih povijesni li\u010dnosti; u\u010denici \u0107e preispitati i komentirati vlastiti u\u010dinak u grupnom radu. U\u010denici \u0107e vrednovati svoj i grupni rad.<\/p>\n\n\n\n
U\u010denici su kroz 6 sati rada na nastavi i radom kod ku\u0107e kreirali biografske profile knezova Trpimira, Domagoja i Branimira, te kraljeva Tomislava, Petra Kre\u0161imira IV. i Dmitra Zvonimira.<\/p>\n\n\n\n
Rad je podijeljen u nekoliko faza. U prvoj su fazi u\u010denici na temelju podataka iz ud\u017ebenika izvla\u010dili osnovne podatke o povijesnim osobama. U drugoj fazi su grupnim radom kod ku\u0107e pripremili prezentacije upotpunjene dodatnim izvorima iz literature i materijalima s interneta. U tre\u0107oj su fazi u\u010denici samostalno izradili Facebook stranice i dodali multimedijske sadr\u017eaje na Internet.<\/p>\n\n\n\n
Nakon dovr\u0161etka projekta 28 u\u010denika je ispunilo upitnik s pitanjima o projektu. Pri tome se koristio upitnik izra\u0111en od strane organizatora CARNetovog natje\u010daja \u201ePriprema, pozor, sat\u201c. Rezultati upitnika:<\/p>\n\n\n\n
- \n
- na pitanje smatraju li da je ovakva nastava zanimljiva samo 7% u\u010denika je ocijenilo sa nezanimljivo dok su ostali zaokru\u017eili da im je ovakav na\u010din rada bio zanimljiv;<\/li>\n\n\n\n
- na pitanje je li ovakav na\u010din prezentacije pobudio dodatan interes za gradivo 53,5% u\u010denika je odgovorilo negativno. Uz to su pitanje u\u010denici mogli dopisati svoje komentare koji se mogu sumirati da im je ovakav na\u010din zanimljiviji od klasi\u010dne nastave, ali da ovako moraju vi\u0161e raditi samostalno i odgovorno. Dio ih je izrazio zabrinutost \u0161to se Facebook koristi u edukativne svrhe;<\/li>\n\n\n\n
- na pitanje u kojoj si mjeri savladao gradivo koje se tuma\u010dilo pomo\u0107u digitalnih nastavnih materijala velika ve\u0107ina u\u010denika je istaknula da su dobro savladali gradivo;<\/li>\n\n\n\n
- na pitanje smatraju li da su na ovaj na\u010din lak\u0161e usvojili gradivo \u00be u\u010denika smatra da im je ovakav projekt olak\u0161ao u\u010denje;<\/li>\n\n\n\n
- kod usporedbe klasi\u010dne nastave i ovakvog projekta u\u010denici su podijeljenog mi\u0161ljenja i nisu mogli odlu\u010diti \u0161to bi izabrali;<\/li>\n\n\n\n
- na pitanje \u0161to im se prilikom izvedbe sata s digitalnim nastavnim materijalom najvi\u0161e svidjelo u\u010denici su ve\u0107inom isticali jednostavnost i dostupnost digitalnih materijala, te grupni rad;<\/li>\n\n\n\n
- na pitanje \u0161to ti se prilikom izvedbe sata s digitalnim nastavnim materijalom najmanje svidjelo u\u010denici su se po\u017ealili na pretjerano svakodnevno kori\u0161tenje Interneta, slabu organizaciju rada unutar grupe te nepovezanost s radom drugih grupa;<\/li>\n\n\n\n
- kod ocjenjivanja atmosfere na satu u kojem su se koristili digitalni nastavni materijali ve\u0107ina u\u010denika je odgovorila da je atmosfera bila bolja nego na klasi\u010dnoj nastavi;<\/li>\n\n\n\n
- kod pitanja o potencijalu ovakvog pristupa nastavi u mogu\u0107oj zamjeni uloga s nastavnikom ve\u0107ina u\u010denika je odgovorila da bi koristili digitalne materijale jer je takav na\u010din jednostavniji za nastavnika, jer se u\u010denici poti\u010du na samostalan i grupni rad i zato \u0161to je takav na\u010din rada primjeren modernim vremenima;<\/li>\n\n\n\n
- u posljednjem su pitanju u\u010denici ocjenjivali \u017eele li ubudu\u0107e raditi na ovakav na\u010din i ve\u0107ina u\u010denika je odabrala pozitivno.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Loomen u nastavi povijesti<\/h2>\n\n\n\n
LMS Moodle se u Srednjoj \u0161koli \u010cakovec koristi za oboga\u0107ivanje nastave kao i za pomo\u0107 onim u\u010denicima koji su radi sportskih obaveza ili bolesti \u010desto odsutni sa nastave. Realizacija projekta je po\u010dela po\u010detkom \u0161kolske godine 2013.\/2014. Koristi se lokalizirana aplikacija Loomen radi sigurnosti, prijevoda, optimiziranih modula i sigurnosti prijave korisnika.<\/p>\n\n\n\n
U\u010denici Loomen prvenstveno koriste za vje\u017ebanje i pripremu za pisane provjere. Uz zadatke za vje\u017ebanje u te\u010dajeve su do sada uklju\u010deni linkovi na tekstove na internetu, video isje\u010dci i dio prezentacija koje su kori\u0161tene na nastavi. Rad u Loomenu je veliki izazov za nastavnika jer se usporedo s kori\u0161tenjem nastavnik i u\u010di metodama rada u Moodleu. Kori\u0161tenje Loomena je planirano u godi\u0161njem nastavnom planu i programu uz savjetovanje sa savjetnicom Agencije za odgoj i obrazovanje. Nastavnik dnevnik rada i impresije povremeno objavljuje na osobnom blogu. U\u010denici koji su se na dobrovoljnoj bazi uklju\u010dili u rad na Loomenu su bili uklju\u010deni u zavr\u0161nu evaluaciju.<\/p>\n\n\n\n
Za prvo vje\u017ebanje tj. pripremu za pisanu provjeru u kreirano je 98 pitanja u bazi pitanja. Ispiti su kreirani tako da se pri svakom poku\u0161aju iz baze izvla\u010di 12 nasumi\u010dnih pitanja. U\u010denici su od 9. do 15. sije\u010dnja rije\u0161ili 448 ispita uz prosje\u010dnu ocjenu 3,72.<\/p>\n\n\n\n
Na stvarnoj pisanoj provjeri kori\u0161tena su pitanja iz iste baze. Dio ih je doslovce kopiran, a drugi dio je u preoblikovan. Ispit je imao 20 pitanja. Vrijedi istaknuti da je bila samo jedna negativna ocjena, a doti\u010dni je u\u010denik na Loomenu samo 3 puta poku\u0161ao rije\u0161iti test.<\/p>\n\n\n\n
U\u010denici koji su sudjelovali u prvom ve\u0107em vje\u017ebanju ispunili su kratke upitnike. Postavljeno im je samo 6 pitanja. U ispitivanju je sudjelovalo 29 u\u010denika. 90% ih je koristilo Loomen za vje\u017ebanje. Svi korisnici su smatrali da im je rad uz Loomen dobar na\u010din ponavljanja i uvje\u017ebavanja gradiva. U posljednjem pitanju su u tablicu morali ispisati prednosti odnosno nedostatke vje\u017ebanja na Loomenu. Me\u0111u prednosti takvog vje\u017ebanja su uvrstili efikasnost ovakvog na\u010dina ponavljanja i u\u010denja, bolje razumijevanje gradiva, olak\u0161anu pripremu za provjeru znanja, automatski izra\u010dun bodova i ocjenjivanjem te u\u010denje iskustvom na vlastitim gre\u0161kama. Kao nedostatke su naveli jezi\u010dne probleme pri upisivanju kratkih odgovora i nedostatak verbalne komunikacije s nastavnikom.<\/p>\n\n\n\n
Dodana vrijednost projekata \u2013 podu\u010davanje o sigurnosti na internetu<\/h2>\n\n\n\n
Nastavnici mogu koriste\u0107i razne online servise dodatno obogatiti nastavu savjetuju\u0107i u\u010denike o problemima sigurnosti na internetu. Prilikom kori\u0161tenja dru\u0161tvenih mre\u017ea mogu se odrediti pravila po\u017eeljnog kori\u0161tenja, definirati mre\u017eni bonton pona\u0161anja prilikom komentiranja i\/ili odgovaranja na tu\u0111e nepo\u0107udne komentare. Na u\u010denike se prenosi i dio odgovornosti daju\u0107i im mogu\u0107nost da samostalno objavljuju online sadr\u017eaje vidljive javnosti.<\/p>\n\n\n\n
Primjerice u\u010denici su prilikom izrade Facebook profila upoznati s problemom i rizicima la\u017enog internetskog predstavljanja. Prilikom kori\u0161tenja Loomena u\u010denici su upoznati sa sustavom elektroni\u010dkog identiteta u sustavu AAI@EduHr. Tijekom me\u0111usobne komunikacije nastavnik je savjetovao u\u010denike o oblicima profesionalne i odgovorne poslovne komunikacije.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dci<\/h2>\n\n\n\n
Eksperimentalno kori\u0161tenje dru\u0161tvenih mre\u017ea Facebook i Pinterest, te LMS-a Moodle u protekle dvije \u0161kolske godine u Srednjoj \u0161koli \u010cakovec ukazalo je na potrebu nastavka kori\u0161tenja IKT-a u nastavi. Na to usmjeravaju rezultati evaluacija koji redom isti\u010du zadovoljstvo u\u010denika radi kori\u0161tenja novih metoda rada, zatim op\u0107u prihva\u0107enost dru\u0161tvenih mre\u017ea i njihovog kori\u0161tenja u edukacijske svrhe. Dodu\u0161e, postoji odre\u0111ena bojazan dijela u\u010denika da se na taj na\u010din ulazi u dio njihovog slobodnog vremena odnosno da im se isto dodatno oduzima. Kori\u0161tenje Loomena ima veliki potencijal i u\u010denici vrlo postepeno otkrivaju njegove mogu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
Samoprocjena nastavnika je pokazala jo\u0161 uvijek nedostatnu razinu poznavanja rada u LMS-u Moodle, te potrebu dodatne informati\u010dke edukacije. Tako\u0111er je potrebno problematiku kori\u0161tenja IKT-a u nastavi povijesti problematizirati u \u0161irim stru\u010dnim krugovima.<\/p>\n\n\n\n
Literatura<\/h2>\n\n\n\n
- \n
- Marinovi\u0107, M. Nastava povijesti usmjerena prema ishodima u\u010denja. AZOO, Zagreb, 2014.<\/li>\n\n\n\n
- Stradling, R. Nastava europske povijesti 20. stolje\u0107a. Srednja Europa, Zagreb, 2002.<\/li>\n\n\n\n
- Bratonja Martinovi\u0107, Lj. Borba za posao te\u017eak 300 milijuna kuna: Nakladnici nude la\u017ene digitalne ud\u017ebenike. Novi list, URL: http:\/\/www.novilist.hr\/Vijesti\/Hrvatska\/Borba-za-posao-tezak-300-milijuna-kuna-Nakladnici-nude-lazne-digitalne-udzbenike (pristupano: 28.5.2014.)<\/li>\n\n\n\n
- Hajdarovi\u0107, M. Samostalno istra\u017eivanje povijesti uz Pinterest. Pogled kroz prozor, Broj 52, svibanj 2013. URL: http:\/\/pogledkrozprozor.wordpress.com\/2013\/05\/31\/samostalno-istrazivanje-povijesti-uz-pinterest\/ (pristupano: 13.6.2014.)<\/li>\n\n\n\n
- Matijevi\u0107, M. Humor u nastavi. Una-MTV, Zagreb, 1994.<\/li>\n\n\n\n
- Poljak, V. Didaktika, \u0160kolska knjiga, Zagreb, 1990.<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Autor u radu opisuje na\u010dine eksperimentalnog kori\u0161tenja dru\u0161tvenih mre\u017ea Facebook i Pinterest, te LMS-a Moodle u srednjo\u0161kolskoj nastavi povijesti. Predavanje je odr\u017eano u sklopu Carnetove korisni\u010dke konferencije 2014. godine i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9180,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[32,193],"tags":[858,860,67,859,830],"class_list":["post-9177","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-casopis-poucavanje-povijesti","category-strucni-clanci","tag-facebook","tag-lms","tag-loomen","tag-pinterest","tag-primjer-dobre-prakse"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9177","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9177"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9177\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9199,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9177\/revisions\/9199"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9180"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9177"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9177"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9177"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}