{"id":9168,"date":"2022-06-01T22:12:00","date_gmt":"2022-06-01T20:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=9168"},"modified":"2024-12-21T22:18:16","modified_gmt":"2024-12-21T21:18:16","slug":"izazovi-poucavanja-povijesti-u-europi-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2022\/izazovi-poucavanja-povijesti-u-europi-2\/","title":{"rendered":"Izazovi pou\u010davanja povijesti u Europi"},"content":{"rendered":"\n

Pou\u010davanje povijesti suo\u010deno je s brojnim izazovima. Op\u0107enito, postoje izazovi koji utje\u010du na u\u010denike i izazovi koji utje\u010du na nastavnike, a proizlaze iz preoptere\u0107enih kurikuluma, nedostatka ulaganja u profesionalni razvoj i \u010dinjenice da je sadr\u017eaj kurikuluma povijesti podlo\u017ean i proizlazi iz politi\u010dke debate. Ne uzima u obzir \u0161to bi mladi ljudi \u017eeljeli nau\u010diti o njihovoj pro\u0161losti, a to otvara mnoga pitanja vezana uz identitet.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n

Maria Luisa de Bivar Black <\/strong>radila je na programu inicijalne edukacije u\u010ditelja povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu Lus\u00edada u Lisabonu. U pripremi novih u\u010ditelja fokusirala se na metode pou\u010davanja i nadgledanje njihova napretka na praksi u \u0161koli. Od 1996. sura\u0111uje s Vije\u0107em Europe na bilateralnim, regionalnim i me\u0111uvladinim projektima u vi\u0161e dr\u017eava (Cipar, Bosna i Hercegovina, Azerbajd\u017ean, \u010ce\u0161ka, Moldavija, Ruska Federacija, Ukrajina, Ma\u0111arska, Austrija, Srbija, Rumunjska, Norve\u0161ka i Estonija). Od 1998. sura\u0111uje s Eurocliom i bila je uklju\u010dena u projekt Understanding a Shared Past, Learning for the Future.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
dr. sc. Maria Luisa de Bivar Black<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kao savjetnica Vije\u0107a Europe organizirala je velike projekte u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Napisala je Priru\u010dnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini (2008.) i Nastava povijesti danas, pristupi i metode (2011.) za Kosovo, oba objavljena od strane Vije\u0107a Europe. Bila je jedna od autorica i \u010dlanica uredni\u010dkoga i diseminacijskoga tima interaktivne e-knjige Shared Histories for a Europe without Dividing Lines (2014.) te je autorica Evaluacijskoga izvje\u0161\u0107a projekta. \u010clanica je stru\u010dne skupine Vije\u0107a Europe koja je izradila Reference Framework of Competences for Democratic Culture, a tako\u0111er je bila uklju\u010dena u me\u0111uvladin projekt Vije\u0107a Europe Educating for diversity and democracy: teaching history in contemporary Europe, koji je doveo do nedavne publikacije History Education in the 21st Century, Principles and Guidelines. Trenutno je \u010dlanica tima za izradu nacrta koji revidira Global Education Guidelines, priru\u010dnik za edukatore kako bi razumjeli i implementirali globalno razvojno obrazovanje. \u010clanica je Savjetodavne skupine projekta Education for Citizenship, financiranoga iz grantova Europskog gospodarskog prostora (EEA) i kojim upravlja Funda\u00e7\u00e3o Calouste Gulbenkian, u konzorciju s Funda\u00e7\u00e3o Bissaya Barreto, a promovira ga nevladina organizacija Funda\u00e7\u00e3o Gon\u00e7alo da Silveira (FGS), u konzorciju s Istra\u017eiva\u010dkim centrom za ljudski razvoj Katoli\u010dkoga sveu\u010dili\u0161ta Porto. Imenovana je zamjenicom \u010dlana Upravnoga vije\u0107a Europskoga Wergeland centra (sije\u010danj 2019. \u2013 prosinac 2022.), od strane norve\u0161koga ministarstva obrazovanja i istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

Kurikulum nu\u017eno podrazumijeva odabir, ali taj odabir treba biti relevantan za obrazovna i dru\u0161tvena iskustva u\u010denika. Ono \u0161to se ne podu\u010dava u\u010denicima \u0161alje dvije suptilne poruke, jednu koja navodi \u0161to nije va\u017eno, a drugu koja otkriva \u0161to treba cijeniti, a to utje\u010de na anga\u017eman u\u010denika. Konsenzualno je da u\u010denici prou\u010davaju povijest kako bi nau\u010dili koje su sile, pokreti i doga\u0111aji oblikovali svijet u kojemu \u017eive. Ipak, pou\u010davanje povijesti u \u0161kolama ne poma\u017ee im uvijek u razumijevanju procesa promjene u vremenu i u odnosu na sebe.[1]<\/p>\n\n\n\n

Moramo shvatiti da se povijest kao disciplina ne mo\u017ee usporediti s matematikom, znano\u0161\u0107u ili jezicima jer joj nedostaje jasan razvojni obrazac u\u010denja. Kad obrazovni sustavi stavljaju ve\u0107i naglasak na procjenu znanja, postaje te\u0161ko podu\u010davati povijest u njezinoj punoj slo\u017eenosti i odr\u017eavati zainteresiranost u\u010denika za sadr\u017eaj predmeta, posebno one koji su dio manjinskih ili ugro\u017eenih skupina.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de nastavnika, situacija je u cijeloj Europi kriti\u010dna: ve\u0107ina stru\u010dnjaka pribli\u017eava se mirovini, ve\u0107 su pro\u0161li kroz mnoge reforme i op\u0107enito nisu motivirani za preispitivanje pedagogije i na\u010dina upravljanja razredom. Ud\u017ebenik kao temeljna referenca, a \u010desto i jedina, rje\u0161ava probleme jasno\u0107e u procesu pou\u010davanja i u\u010denja i slu\u017ei u svrhu pripreme za ocjenjivanje. U\u010diteljska profesija nije ba\u0161 privla\u010dna mla\u0111im ljudima i europske zemlje \u0107e se u vrlo bliskoj budu\u0107nosti suo\u010diti s problemom nedostatka u\u010ditelja, a ne mislim isklju\u010divo na u\u010ditelje povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Gledamo li kurikulum, moramo shvatiti da odluke o tome \u0161to treba uklju\u010diti u kurikulum povijesti ili isklju\u010diti iz njega proizlaze iz raspodjele mo\u0107i u dru\u0161tvu, slo\u017eene, dinami\u010dne i heterogene strukture. George Orwell je u svojoj knjizi 1984. napisao da kontrola sada\u0161njosti i budu\u0107nosti u velikoj mjeri ovisi o kontroli nad pro\u0161lo\u0161\u0107u. Istra\u017eivanjem \u0161to i \u010diju povijest u\u010denici imaju prilike u\u010diti u \u0161kolama, potvr\u0111uje da ono \u0161to je odabrano i uklju\u010deno u kurikulum varira ovisno o onome \u0161to je definirano kao povijesno zna\u010dajno. Obi\u010dno su to doga\u0111aji koji se smatraju temeljima nacije ili koji su rezultirali velikim promjenama tijekom dugoga razdoblja za velik broj ljudi. Odabir povijesno zna\u010dajnih doga\u0111aja mijenjao se od jednostranoga prikaza politi\u010dkih, vojnih i gospodarskih postignu\u0107a jedne nacije, koji su hranili velike povijesne narative, do \u0161irenja djelovanja ljudi koji su mijenjali svijet, npr. uloga pojedinih skupina u odnosu na ukidanje ropstva ili emancipaciju \u017eena \u2013 to su op\u0107e karakteristike s varijacijama i otporima, od pedagoga, roditelja, u\u010ditelja, politi\u010dkih aktera, itd., \u0161to odjekuje u medijima i intenzivno na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

Danas se u\u010denje povijesti smatra slo\u017eenim poduhvatom \u2013 te\u017eim nego \u0161to se mislilo. Uklju\u010duje stjecanje i kori\u0161tenje skupa kognitivnih strategija specifi\u010dnih za podru\u010dje, pomo\u0107u kojih se pro\u0161lost u\u010di i razumije, proces koji se naziva povijesno mi\u0161ljenje, utemeljeno na ideji da je povijest uglavnom interpretativna disciplina.<\/p>\n\n\n\n

Rasu\u0111ivanje s informacijama o pro\u0161losti mo\u017ee se smatrati va\u017enom kulturnom praksom dru\u0161tava. Uklju\u010deno je u kurikulum povijesti u nekoliko zemalja i smatra se da osna\u017euje u\u010denike da razumiju povijest kao i dru\u0161tveni \u017eivot op\u0107enito. Na primjer, sposobnost raspravljanja o povijesnim artefaktima, umjesto prihva\u0107anja ili nekriti\u010dkoga odbacivanja onoga \u0161to se prezentira, smatra se zna\u010dajnom sposobno\u0161\u0107u za sudjelovanje u demokratskome dru\u0161tvu.[2]
Pou\u010davanje povijesti ima kapacitet pripremiti mlade za kriti\u010dku analizu onoga \u0161to se danas doga\u0111a, zapravo podr\u017eava razmi\u0161ljanje o tome kako smo do\u0161li do dana\u0161nje situacije, ali ne podr\u017eava predvi\u0111anje budu\u0107nosti. Razumijevanje koje su sile na djelu, \u0161to ih pokre\u0107e, ve\u0107 je velik izazov na koji povijesna analiza mo\u017ee dati mnoge tragove, ali ne i kona\u010dne odgovore. Predmet je prou\u010davanja povijesti pro\u0161lost i kriti\u010dko razumijevanje dana\u0161njih dru\u0161tava temeljeno na prou\u010davanju te pro\u0161losti. Kori\u0161tenje ove analize za predvi\u0111anje budu\u0107nosti vje\u017eba je koja ne pripada povijesti. Povijest nas u\u010di da se svako obilje\u017eje pro\u0161losti mora tuma\u010diti u njezinome povijesnom kontekstu i podizanjem svijesti da je povijesno tuma\u010denje predmet rasprave.<\/p>\n\n\n\n

U kontekstu povijesnoga obrazovanja ova rasprava razmatra pojam multiperspektivnosti \u2013 \u010dinjenica je da je povijest interpretativna i subjektivna, s vi\u0161e koegzistiraju\u0107ih narativa o povijesnim doga\u0111ajima, stoga povijest ne mo\u017ee biti objektivno predstavljena jednim zatvorenim narativom.[3] Multiperspektivnost, zajedno s analizom izvora, vitalni je aspekt razumijevanja povijesne dimenzije svakoga doga\u0111aja. Svi su povijesni izvje\u0161taji privremeni i neobi\u010dno je imati jednu to\u010dnu verziju povijesnoga doga\u0111aja. Dakle, multiperspektivnost podrazumijeva razlikovanje \u010dinjenica od mi\u0161ljenja i razumijevanje da ne postoji univerzalna povijesna istina, ve\u0107 nekoliko razli\u010ditih interpretacija odre\u0111enoga doga\u0111aja. Isti povijesni doga\u0111aj mo\u017ee se opisati i objasniti na razli\u010dite na\u010dine, ovisno o stajali\u0161tu povjesni\u010dara, politi\u010dara, novinara, televizijskoga producenta, o\u010devidca itd.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom posljednjih dvaju desetlje\u0107a europski obrazovni sustavi uvelike prihva\u0107aju pristupe temeljene na kompetencijama i ostavljaju po strani najtradicionalnije koncepte kurikuluma utemeljene na znanju (deklarativno znanje). Umjesto da se poku\u0161ava iscrpno pozabaviti povije\u0161\u0107u, pa\u017eljiv odabir tema s potencijalom da se ti\u010du maksimalnoga broja europskih dr\u017eava mogao bi biti korisniji postupak i odgovoriti na potrebu mladih ljudi da razumiju svijet u kojemu \u017eive te snage, pokrete i doga\u0111aje koji su ga oblikovali. Klju\u010dno je razumjeti da pou\u010davanje povijesti nudi u\u010denje temeljeno na analiti\u010dkim vje\u0161tinama i vje\u0161tinama kriti\u010dkoga mi\u0161ljenja koje su jedinstvene, privla\u010dne, me\u0111usektorske i cjelo\u017eivotno oru\u0111e za navigaciju u modernim demokratskim dru\u0161tvima.<\/p>\n\n\n\n

Pou\u010davanje povijesti, u smislu \u0161to i \u010diju povijest pokriva, promi\u010de pedagogiju usmjerenu na u\u010denika i ima relevantnu ulogu u promicanju dru\u0161tvene uklju\u010denosti i dru\u0161tvene kohezije te se tom dimenzijom treba pozabaviti. Glavne su brige fleksibilnoga kurikuluma povijesti izbjegavanje preoptere\u0107enosti kurikuluma i zastarjelosti, zadovoljavanje potreba u\u010denika i revidiranje pedagogije povijesti. Fleksibilno u\u010denje usmjereno je na u\u010denika, poti\u010de ve\u0107u neovisnost i autonomiju od strane u\u010denika i priprema u\u010denike za navigaciju u dru\u0161tvu koje se brzo mijenja. Njegov je etos omogu\u0107iti i osna\u017eiti u\u010denike daju\u0107i im ve\u0107u kontrolu nad njihovim u\u010denjem, drugim rije\u010dima osiguravaju\u0107i, a ne ograni\u010davaju\u0107i uspjeh i napredak u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, fleksibilni kurikulum povijesti temeljen na kompetencijama treba se pozabaviti pitanjima vezanim uz ocjenjivanje. Ovo je prili\u010dno slo\u017eeno. \u0160to je uspje\u0161nost u nastavi povijesti? Je li to povezano s tim koliko dobro u\u010denik pamti \u010dinjenice? Mo\u017ee do\u0107i do zna\u010dajnoga u\u010denja u nedostatku vidljivih promjena u izvedbi u\u010denika i obrnuto, mogu\u0107e je imati pobolj\u0161anja u izvedbi bez rezultata u u\u010denju. U\u010denje je ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee zaklju\u010diti iz izvedbe, iako se ne promatra izravno.[4] Zato su modeli napredovanja va\u017eni alati za potporu u\u010diteljevih zaklju\u010daka o napredovanju u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n

Kako dru\u0161tva postaju etni\u010dki i kulturno raznolikija, istra\u017eivanje razli\u010ditih perspektiva postaje vrijedan i neophodan na\u010din da u\u010denici prona\u0111u me\u0111usobno razumijevanje razli\u010ditih kultura i da postanu odgovorni demokratski gra\u0111ani.[5]
Na kraju, \u017eeljela bih podijeliti neke misli o budu\u0107nosti. Pou\u010davanje povijesti treba sagledati dana\u0161nje preoptere\u0107enje informacijama i kori\u0161tenje dru\u0161tvenih medija, posebno kako i za\u0161to se stvaraju la\u017ene vijesti. Podizanje svijesti o potencijalnoj zlouporabi e-medija i razvijanje strategija za u\u010denike kako bi razotkrili mehanize manipulacije u okvirima je nastave povijesti, discipline koja se temelji na kriti\u010dkoj analizi i tuma\u010denju izvora.<\/p>\n\n\n\n

Najkriti\u010dnije pitanje s kojim se mladi danas suo\u010davaju nije kako prona\u0107i informacije. Google je s tim napravio izvrstan posao. Bombardirani smo stvarima. Pravo je pitanje treba li vjerovati toj informaciji jednom prona\u0111enoj. A prema nekim novijim studijama mladima to ba\u0161 ne polazi od ruke. Prvo \u0161to nas studij povijesti u\u010di jest da ne postoje slobodno plutaju\u0107e informacije. Informacije dolaze odnekud.[6]<\/p>\n\n\n\n

Prema podatcima Svjetskoga ekonomskog foruma svaki dan u 2019. godini poslano je 500 milijuna tweetova, napravljeno je 5 milijardi web-pretra\u017eivanja, od \u010dega 3,5 milijardi s Googlea, 65 milijardi poruka je razmijenjeno putem WhatsAppa i 95 milijuna fotografija podijeljeno na Instagramu. Do 2025. 463 EB podataka stvarat \u0107e se svaki dan.[7]
Treba uzeti u obzir da su u 2022. brojke ve\u0107e od gore navedenih i da smo u osvit tehnolo\u0161ke revolucije koja \u0107e donijeti promjene koje danas ne mo\u017eemo zamisliti. U uvjerenju da od svega \u0161to se mijenja, ono \u0161to se najmanje mijenja jest ljudska priroda, a da je ono \u0161to karakterizira bit ljudskoga bi\u0107a njegova nesavr\u0161enost, pou\u010davanje povijesti mo\u017ee ponuditi mnoge odgovore za razumijevanje sila koje su ovo nesavr\u0161eno \u010dovje\u010danstvo dovele tamo gdje sada stoji.
Uz to, postavljam pitanje je li mogu\u0107e teoretizirati da \u0107e se globalizacija smanjiti u korist ja\u010danja nacionalnoga identiteta, a to ka\u017eem jer ovdje i sad nije tkivo povijesti. Analiza povjesni\u010dara uklju\u010duje sagledavanje razlika izme\u0111u kratkotrajnih i dugotrajnih kretanja u povijesti, npr. zatvoren je feudalni svijet, suvremeni svijet istra\u017eivao je pomorske rute i razorio ravnote\u017eu koja je tad postojala, otvorenost modernoga svijeta povijesno je naslije\u0111e koje treba istra\u017eiti, kao \u0161to su i nacionalizam i globalizacija, kao i svaki sukob.<\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvena kohezija posti\u017ee se na razli\u010dite na\u010dine. Politi\u010dki prihva\u0107ena povijesna pripovijest osna\u017euje ideju o nama i drugima (mi naspram njih, ono \u0161to povjesni\u010dari opisuju kao strah od drugih). Bilo da smo mi u ulozi ja\u010dih ili da smo \u017ertve ja\u010dega i da nam je stoga nanesena nepravda. To je politika, a ne povijest. Nastava povijesti trebala bi uva\u017eiti raznolikost unutar grupa kao i izme\u0111u grupa. Kulturni i drugi identiteti nisu stati\u010dni i monolitni ve\u0107 dinami\u010dni i vi\u0161estruki.<\/p>\n\n\n\n

Problemi identiteta nisu novi i postoje povjesni\u010dari koji se pitaju je li nacionalna dr\u017eava romanti\u010dna izmi\u0161ljotina 19. stolje\u0107a ili ima dublje povijesne korijene. Tvrde da etni\u010dko-nacionalne stvarnosti u nekim slu\u010dajevima se\u017eu unatrag mnogo stolje\u0107a, u antiku ili \u010dak do kraja prapovijesti, kad je propao plemenski svijet. Zato postoje etni\u010dke skupine koje nisu uspjele postati dr\u017eave, ili su to uspjele samo na kratko, kako u zapadnoj tako i u isto\u010dnoj Europi. Trenutna politi\u010dka geografija je ona iz 20. stolje\u0107a. Bilo je i drugih, koje su predmet prou\u010davanja povijesti. Razumijevanje kako je Europa dospjela ovdje podru\u010dje je povijesti, a ne predvi\u0111anja budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Bilje\u0161ke<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. 1] Arkell, T. (1988). History\u2019s role in the school curriculum. Journal of Education Policy, 3(1), 23\u201338. https:\/\/doi.org\/10.1080\/0268093880030103<\/li>\n\n\n\n
  2. 2] van Drie, J., & van Boxtel, C. (2008). Historical Reasoning: Towards a Framework for Analyzing Students\u2019 Reasoning about the Past. Educational Psychology Review, 20(2), 87\u2013110. https:\/\/doi.org\/10.1007\/s10648-007-9056-1<\/li>\n\n\n\n
  3. 3] Stradling, R. (2005). Multiperspektivnost u nastavi povijesti: Priru\u010dnik za nastavnike. Srednja Europa. https:\/\/rm.coe.int\/0900001680493c9e<\/li>\n\n\n\n
  4. 4] Profesor Robert A. Bjork o disocijaciji u\u010denja od izvedbe: https:\/\/youtu.be\/MMixjUDJVlw<\/li>\n\n\n\n
  5. 5] Wansink, B., Akkerman, S., Zuiker, I., & Wubbels, T. (2018). Where Does Teaching Multiperspectivity in History Education Begin and End? An Analysis of the Uses of Temporality. Theory & Research in Social Education, 46(4), 495\u2013527. https:\/\/doi.org\/10.1080\/00933104.2018.1480439<\/li>\n\n\n\n
  6. 6] Uvodno obra\u0107anje Sama Wineburga na godi\u0161njoj konferenciji Ameri\u010dke udruge za dr\u017eavnu i lokalnu povijest 2015. godine u Louisvilleu. Za cijeli audiozapis njegovog govora idite na ovu poveznicu: https:\/\/soundcloud.com\/aaslh-podcasts\/2015-sam-wineburg-keynote-address<\/li>\n\n\n\n
  7. 7] Exabyte, 1EB = milijarda gigabajta.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    CITIRANJE: Black, M. L. de B. (2022). Izazovi pou\u010davanja povijesti u Europi. Pou\u010davanje povijesti, I(1), 43\u201346.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Pou\u010davanje povijesti suo\u010deno je s brojnim izazovima. Op\u0107enito, postoje izazovi koji utje\u010du na u\u010denike i izazovi koji utje\u010du na nastavnike, a proizlaze iz preoptere\u0107enih kurikuluma, nedostatka ulaganja u profesionalni razvoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[32],"tags":[41],"class_list":["post-9168","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-casopis-poucavanje-povijesti","tag-maria-luisa-de-bivar-black"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9168"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9168\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9172,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9168\/revisions\/9172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}