Najbolji dio \u017eupanijski i drugih stru\u010dnih skupova u\u010ditelja vjerojatno je onaj dio prije, izme\u0111u i nakon samih predavanja i radionica. Ili, ako se ne radi o skupovima u organizaciji na\u0161ega ministarstva ili agencije, onda dio upoznavanja sudionika. To je onaj dio koji prvo po\u010dinje psihoterapijski o tome kako smo, kako nam je u \u0161koli, s u\u010denicima, kolegama, roditeljima i cijelom tom prosvjetnom klimom. Tek nakon toga mo\u017ee uslijediti razmjena ideja, savjeta, pa mo\u017eda \u010dak i priznanje ponekoga neuspjeha u radu. Neuspjeh nekoga materijala ili metode koju smo odabrali u nastavi \u010desto nas mo\u017ee jo\u0161 ne\u010demu pou\u010diti i motivirati. Nisu sve pri\u010de o prosvjeti pri\u010de o pozivu, o tra\u017eenju smisla i samoostvarenju pojedinca. U\u010diteljski posao zahtijeva ve\u0107u predanost i vi\u0161e rada nego smo to mogli o\u010dekivati pri upisu fakulteta.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
U hrvatskome tisku ili elektroni\u010dkim medijima mno\u0161tvo je \u0161arenih, tematskih \u010dasopisa i portala. Akademski nastrojeni znalci mogu potra\u017eiti znanstvene \u010dasopise iz humanisti\u010dkoga podru\u010dja poput Historijskoga zbornika, Pannoniane, \u010casopisa za suvremenu povijest ili stru\u010dne \u010dlanke u \u010dasopisu Povijest u nastavi. Nedostaje \u010dasopis koji \u0107e pisati o pou\u010davanju povijesti iz prve ruke, govoriti o aktualnim izazovima i problemima te slu\u017eiti kao sredstvo usavr\u0161avanja i motivacije. \u010casopis Pou\u010davanje povijesti pokrenut je entuzijazmom pojedinaca bez podr\u0161ke institucija ili sponzora. Nadamo se da \u0107emo tijekom vremena ostvariti suradnju s doma\u0107im i stranim institucijama koji \u0107e prepoznati potrebu suradnje kako bi podigli kvalitetu i svrsishodnost pou\u010davanja povijesti. \u010casopis je otvoren i za kreativnu suradnju s izdava\u010dima ud\u017ebenika i drugih obrazovnih materijala. To posebno nagla\u0161avamo kako bismo prebrodili ono dugotrajno zati\u0161je koje se dosad uvijek pojavljivalo izme\u0111u dvaju odabira ud\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n
\u010casopis Pou\u010davanje povijesti namijenjen je stru\u010dnjacima koji su ve\u0107 pone\u0161to napisali tijekom svojega sta\u017ea u \u0161koli, ali i onima koji jo\u0161 nikad nisu pisali. Pisanje za druge i uz to jo\u0161 i pisanje za kolege stru\u010dnjake svakako predstavlja izazov. No to je izazov koji potencijalnomu autoru nudi, prije svega, mogu\u0107nost vlastitoga rasta i unapre\u0111ivanja jer, da bi napisao \u0161to bolji rad, svaki autor \u010dita dodatnu literaturu, stvara podlogu za nove vje\u0161tine i pro\u0161iruje svoje obzore.<\/p>\n\n\n\n
Teme koje o\u010dekujemo uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n
Drage \u010ditateljice i \u010ditatelji, pred vama su tekstovi nastali tijekom \u0161estomjese\u010dne pripreme za prvi broj \u010dasopisa Pou\u010davanje povijesti. Kao uredniku ovoga \u010dasopisa izuzetno mi je drago \u0161to se ve\u0107 za prvi broj okupila me\u0111unarodna ekipa sastavljena od 14 autora. \u010clanci su organizirani u tematske cjeline. U Novostima donosimo izvje\u0161taje sa stru\u010dnih skupova, aktivnosti udruga i organizacija te jo\u0161 nekoliko informacija iz struke. U ovaj \u0107emo dio smjestiti i prikaze, recenzije te najave i natje\u010daje. Segment Stru\u010dni \u010dlanci u ovome broju sadr\u017ei tekst Ma\u0161e Hrustek Sobo\u010dan o projektu obnove i pro\u0161irenja Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Plan je u svakome broju \u010dasopisa predstaviti po jednu ba\u0161tinsku ustanovu. Robert Posavec dekonstruira va\u017ene dijelove Zakona o autorskim pravima i kako ih se pridr\u017eavati u \u0161kolskim klupama. Velik prostor u ovome broju posvetili smo pro\u0161losti Ukrajine kako bismo u\u010diteljima povijesti skrenuli pa\u017enju na aktualnosti i kontekst doga\u0111aja koje svakodnevno pratimo u medijima. O izazovnim vremenima za nastavnike povijesti u Europi pisala je Maria Luisa de Bivar Black. Ovaj segment zavr\u0161avamo prilogom za po\u010detnike i za one koji se tako osje\u0107aju.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161 povjesni\u010dar na privremenome radu u Kini Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 u ovome broju otvara dvije kolumne: Digitalna humanistika i Globalna antika. Obje su kolumne zami\u0161ljene kao poticaj za otvaranje i pribli\u017eavanje novih strukovnih tema. Kolega \u0110ur\u0111evi\u0107 otvara ih svojim uvodnim prilozima i poziva druge autore da se pridru\u017ee daljnjemu kreiranju \u010dlanaka u ovome tematskom podru\u010dju. U segmentu Metodika nastave povijesti u svakome \u0107emo broju pisati o primjerima dobre prakse i donositi prijedloge za unapre\u0111enje pou\u010davanja povijesti. Tako \u0107e u svakome broju biti \u010dlanak s pet prijedloga metoda pou\u010davanja. Pozivamo vas da se javite s idejama. Tatjana Bednjanec i Manuela Kujund\u017ei\u0107 opisuju projekt kojim su povezale aktivnosti u\u010denika u Karlovcu i Popova\u010di. Danijela Kegalj kroz vi\u0161e primjera povezuje pou\u010davanje povijesti u suradnji sa Zavi\u010dajnim muzejom Stjepana Grubera u \u017dupanji. Metodi\u010dke priloge zavr\u0161avamo prilogom o kori\u0161tenju IKT-a i to \u0107e svakako biti standardni dio \u010dasopisa. Kolegica Jagodar ovoga puta prikazuje kako u svojoj nastavi koristi Loomen.<\/p>\n\n\n\n
U Razgovorima \u0107emo u svakome broju predstaviti najmanje dvoje sugovornika. Uvijek \u0107emo ugostiti kolegicu ili kolegu iz druge dr\u017eave kako bismo saznali kakvo je pou\u010davanje povijesti kod njih. U stalnoj rubrici Petica tra\u017eimo inspiraciju me\u0111u doma\u0107im u\u010diteljicama i u\u010diteljima. Prvo izdanje otvara fantasti\u010dna kolegica Marina \u0106urkovi\u0107.
U kolumni Na povijesnoj lokaciji istra\u017eivat \u0107emo lokacije zna\u010dajnih povijesnih doga\u0111aja i mjesta sje\u0107anja. Pri\u010du otvaramo s Waterloom. Broj zaklju\u010dujemo s Izvorima gdje \u0107emo tra\u017eiti nove i uglavnom manje poznate izvore koji nam mogu poslu\u017eiti u nastavi. Otvaramo sa sje\u0107anjem pilota Ivana Selaka. Na kraju prenosimo natje\u010daj organizacije Euroclio.<\/p>\n\n\n\n
U\u017eivajte u \u010ditanju.<\/p>\n\n\n\n
Miljenko Hajdarovi\u0107, prof.
urednik<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Najbolji dio \u017eupanijski i drugih stru\u010dnih skupova u\u010ditelja vjerojatno je onaj dio prije, izme\u0111u i nakon samih predavanja i radionica. Ili, ako se ne radi o skupovima u organizaciji na\u0161ega […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7740,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[32],"tags":[852,31],"class_list":["post-9116","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-casopis-poucavanje-povijesti","tag-1-broj","tag-poucavanje-povijesti"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9116"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9116\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9118,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9116\/revisions\/9118"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7740"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}