{"id":7847,"date":"2022-12-01T14:57:00","date_gmt":"2022-12-01T13:57:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=7847"},"modified":"2025-07-29T11:37:46","modified_gmt":"2025-07-29T09:37:46","slug":"analiza-stanja-poucavanja-povijesti-u-hrvatskoj-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2022\/analiza-stanja-poucavanja-povijesti-u-hrvatskoj-2\/","title":{"rendered":"Analiza stanja pou\u010davanja Povijesti u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"\n
Gledamo li omjer broja reformi obrazovanja u Hrvatskoj od samostalnosti do danas, gotovo da ih je bilo vi\u0161e od istra\u017eivanja koja su se bavila u\u010dincima tih reformi na pou\u010davanje Povijesti. HNOS (2005.) i \u0160kola za \u017eivot (2019.) promijenili su nastavne programe i kurikulume u osnovnoj \u0161koli i gimnaziji. U srednjim strukovnim \u0161kolama imamo sijaset minireformi tako da dio u\u010denika jo\u0161 radi po Nastavnome planu i programu iz 1995., dok ostali rade po (oko) 8 razli\u010ditih kurikuluma. Kurikulum za umjetni\u010dke \u0161kole zastao je u javnoj raspravi od 2017. g. Izgleda da ovogodi\u0161nja reforma strukovnih kurikuluma donosi zna\u010dajnu promjenu u pou\u010davanju Povijesti. Izgledno je znatno smanjivanje satnice, a kurikulum tek treba ugledati svjetlo dana (vjerojatno na prolje\u0107e 2023.). <\/p>\n\n\n\n\n\n\n
\n<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, M. (2022). Analiza stanja pou\u010davanja Povijesti u Hrvatskoj. Pou\u010davanje povijesti<\/em>, I(2), 38-71.<\/p>\n\n\n\n
Nijednoj reformi nije prethodila stru\u010dna rasprava i nije ju slijedilo neko istra\u017eivanje u\u010dinka reforme.<\/strong> U\u010ditelji i nastavnici s pravom mogu re\u0107i da ih se o tome ni\u0161ta ne pita kao i da nemaju prilike otvoreno izre\u0107i svoje mi\u0161ljenje. Dodu\u0161e, ve\u0107ina nas komentira temu pou\u010davanja Povijesti na kavama i sli\u010dnim kru\u017eocima ili eventualno na \u017eupanijskim aktivima (ako nema va\u017enih gostiju). Dr\u017eimo da je iznimno va\u017eno da i u pisanome obliku, u ovome \u010dasopisu, ostane trag o tome \u0161to u\u010ditelji i nastavnici misle o trenutnoj situaciji. Cilj ove analize nije donijeti konkretne zaklju\u010dke nego potaknuti dodatne rasprave koje \u0107e voditi prema unapre\u0111enju pou\u010davanja Povijesti.<\/p>\n\n\n\n
Komentare na stanje u obrazovanju i pou\u010davanju Povijesti za ovaj su \u010dlanak dali:<\/p>\n\n\n\n
\n
dr. sc. Dubravka Brezak Stama\u0107 (ravnateljica AZOO-a)<\/li>\n\n\n\n
dr. sc. Boris Joki\u0107 (ravnatelj Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu i voditelj projekta Cjelovite kurikularne reforme)<\/li>\n\n\n\n
dr. sc. Bla\u017eenka Divjak (profesorica na Fakultetu organizacije i informatike i ministrica MZO-a tijekom provedbe projekta \u0160kola za \u017eivot)<\/li>\n\n\n\n
dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107 (ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest i suautor kurikuluma Povijesti)<\/li>\n\n\n\n
Valerija Turk-Prese\u010dki, prof. (suautorica kurikuluma Povijesti i mentorica u projektu \u0160kola za \u017eivot)<\/li>\n\n\n\n
Sergej Filipovi\u0107, prof. (doktorand i voditelj nastave Metodike povijesti na Filozofskome fakultetu u Osijeku)<\/li>\n\n\n\n
dr. sc. Maurizio Levak i Dijana Mu\u0161kardin, prof. (voditelji Metodike nastave povijesti na Filozofskome fakultetu u Puli)<\/li>\n\n\n\n
dr. sc. Zlatko Begonja (ispred Odjela za povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru)<\/li>\n\n\n\n
dr. sc. Goran Bilogrivi\u0107 (ispred Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Rijeci)<\/li>\n\n\n\n
dr. sc. Tonija Andri\u0107 (ispred Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta Split)<\/li>\n\n\n\n
Tvrtko Pater (ispred organizacije HERMES)<\/li>\n\n\n\n
Miljenko Hajdarovi\u0107, prof. (urednik ud\u017ebeni\u010dkih izdanja za Profil Klett od 2018. do 2022.).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Ovdje moramo spomenuti da su dopisi s pitanjima (i ponovljeni dopisi) poslani svim metodi\u010darima i metodi\u010darkama povijesti na hrvatskim fakultetima, svim izdava\u010dima i njihovim urednicima koji izra\u0111uju ud\u017ebenike za Povijesti te ministru Radovanu Fuchsu.<\/p>\n\n\n\n
Borisu Joki\u0107u <\/strong>postavili smo pitanje kako nakon nekoliko godina odmaka komentira burne prijepore koji su pratili izradu predmetnoga kurikuluma Povijesti. Ako se Povijesti kao \u0161kolskome predmetu pripisuje va\u017ena odgojna uloga po pitanju nacionalnoga identiteta, kakva je budu\u0107nost toga predmeta u dru\u0161tvu koje sve vi\u0161e obilje\u017eava digitalno umre\u017eavanje i brisanje jasnih partikularnih identiteta (bilo nacionalnih, vjerskih, etniciteta i sl.).<\/p>\n\n\n\n
\n
Kao aktivni sudionik obrazovne politike u prethodnome desetlje\u0107u odgovorno tvrdim da je jedna od najve\u0107ih sramota ono \u0161to je izvr\u0161na politika u\u010dinila s kurikulumom Povijesti izra\u0111enim u Cjelovitoj kurikularnoj reformi. Taj kurikulum, koji je nosio va\u017ene ideje, poput dijakronijskoga pou\u010davanja povijesti, mogao je biti na ponos ovoj zemlji. Umjesto toga politika je pitanje pou\u010davanja povijesti provincijalno i grubo postavila kao klju\u010dno pitanje. Toliko klju\u010dno da su neki saborski zastupnici govorili \u201cJoki\u0107u daj nam povijest i evoluciju i sve drugo ide kako \u017eeli\u0161\u201d. Ne znam kakvi su to trgovci Charlesom Darwinom i modernim pristupima povijesti, ali znam da ja nisam jedan od njih. \u0160to se ti\u010de pou\u010davanja bilo kojega predmeta u \u0161kolama, pa tako i Povijesti, u budu\u0107nosti \u0107e oni morati biti usmjereni interesima u\u010denika i njihovoj sve kra\u0107oj pa\u017enji. To \u0107e nu\u017eno iziskivati druga\u010diji pristup nastavnika, ali i razli\u010dita rje\u0161enja od strane obrazovne politike. Gotovo sam siguran da \u0107emo za desetak godina vratiti se na postavke kurikuluma iz 2016. godine pri \u010demu \u0107e se rijetki sjetiti (jer takvi smo kao ljudi) da smo 15 godina mogli mladim ljudima na odli\u010dan na\u010din pribli\u017eiti veli\u010danstvenu disciplinu povijesti.<\/p>\nBoris Joki\u0107<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n
Osnovni podatci o provedenim istra\u017eivanjima<\/h2>\n\n\n\n
U nastavku \u010dlanka objedinjeni su rezultati dvaju istra\u017eivanja. Oba su provedena elektroni\u010dkim putem, odnosno anketama koje su se dijelile preko dru\u0161tvenih mre\u017ea i elektroni\u010dkom po\u0161tom. Ispitanici su u\u010ditelji i nastavnici Povijesti, a sam uzorak ispitanika slu\u010dajan je. To je ujedno i prvi nedostatak istra\u017eivanja jer su do upitnika mogli do\u0107i samo kolege koji su aktivniji na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Premda to zna\u010di da uzorak nije reprezentativan, svejedno mo\u017eemo re\u0107i da su rezultati indikativni za stavove i mi\u0161ljenja hrvatskih u\u010ditelja i nastavnika Povijesti. Prava je \u0161teta da 2022. godine nitko ne koristi raspolo\u017eive digitalne resurse koji bi omogu\u0107ili kontinuirano istra\u017eivanje struke. MZO i\/ili AZOO mogli bi vrlo lako postavili digitalni sustav kojim bi redovito ispitivali ciljanu populaciju o raznim pitanjima iz struke. Izgleda da to zapravo nikome nije u interesu.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje je podijeljeno na segmente: pitanja vezana uz kurikulum, sadr\u017eaji osnovne \u0161kole, sadr\u017eaji srednje \u0161kole, ispitivanje mi\u0161ljenja o tome za\u0161to je Povijest va\u017ena, usavr\u0161avanje u\u010ditelja i nastavnika, ud\u017ebenici i drugi obrazovni materijali, izvanu\u010dioni\u010dka nastava, napredovanje i suradnja. Prva je anketa provedena tijekom velja\u010de i o\u017eujka 2021. godine<\/strong>, a druga tijekom rujna i listopada 2022. godine<\/strong>. To nam omogu\u0107uje usporedbu mi\u0161ljenja i stavova o odre\u0111enim pitanjima u osamnaestomjese\u010dnom rasponu. U prvoj anketi sudjelovalo je 280 ispitanika, a u drugoj 188 ispitanika.<\/p>\n\n\n\n
\n
\n
Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Stanje i o\u010dekivanja 2015. godine<\/h2>\n\n\n\n
Kod nekih \u0107u pitanja prikazati i rezultate ankete nazvane Ususret reformi nastave Povijesti koja je u svibnju i lipnju 2015.<\/strong> godine bila otvorena u\u010diteljima, u\u010denicima i studentima koji su s velikom nadom o\u010dekivali najavljenu reformu. U toj je anketi sudjelovalo 769 ispitanika i \u010dak 70 % se identificiralo kao u\u010denici ili studenti (uz 9,4 % u\u010ditelja\/nastavnika Povijesti). Prenosimo dio rezultata zanimljivih za dana\u0161nju analizu:<\/p>\n\n\n\n
\n
Na pitanje jesu li zadovoljni nastavom Povijesti koju su slu\u0161ali, 74,3 % ispitanika iskazalo je nezadovoljstvo.<\/li>\n\n\n\n
Da zanimljivost nastave Povijesti ovisi o nastavniku, a ne o gradivu, tvrdi \u010dak 75,5 % ispitanika.<\/li>\n\n\n\n
\u010cak 85,4 % ispitanika tvrdi da je na nastavi Povijesti ve\u0107inom slu\u0161ala nastavnikove pri\u010de, dok ih je tek manji dio ozna\u010dio da su istra\u017eivali povijest uz pomo\u0107 nastavnika.<\/li>\n\n\n\n
Tri \u010detvrtine (75,4 %) ispitanika smatra da je Povijest predmet od posebnoga nacionalnog interesa za Hrvatsku.<\/li>\n\n\n\n
S obzirom na to da se povijest u prvome krugu u\u010di ve\u0107 u razrednoj nastavi u sklopu Prirode i dru\u0161tva, pitali smo trebaju li djeca ve\u0107 tad krenuti s u\u010denjem povijesti. Slaba ve\u0107ina od 53,2 % ispitanika smatra da ne moraju.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Od Strategije do kurikuluma<\/h2>\n\n\n\n
Polako se pribli\u017eavamo i punome desetlje\u0107u otkako je Sabor donio Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije. Pitanje gdje smo trenutno u provedbi toga strate\u0161kog dokumenta postavili smo Bla\u017eenki Divjak, biv\u0161oj ministrici, i Borisu Joki\u0107u, biv\u0161emu voditelji Cjelovite kurikularne reforme.<\/p>\n\n\n\n
\n
\n
\n
Na pripremi Strategije sam i sama radila, budu\u0107i da sam u vrijeme pripreme dokumenta bila prorektorica za studente i studije Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Aktivnosti koje se odnose na visoko obrazovanje nisu u potpunosti provedene, posebno ne na onim sveu\u010dili\u0161tima na kojima rektori nisu vodili ra\u010duna o razvoju kulture kvalitete. Na\u017ealost, u takve spada Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu. Me\u0111utim, pojedini fakulteti su i na takvim sveu\u010dili\u0161tima napravili puno u smjeru koji je Strategija zacrtala. \u0160to se ti\u010de reformskih procesa u \u0161kolama, oni su su\u0161tinskim aktivnostima stavljeni u provedbu od 2017. do 2020. Me\u0111utim, bila je godina-dvije praznog hoda prije toga, a i nakon 2020. nema nekih zna\u010dajnijih iskoraka. Danas je Strategija iz 2014. prakti\u010dki zamijenjena Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030.<\/p>\nB. Divjak<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n\n\n\n
Kao jedan od autora Strategije sa \u017ealjenjem moram re\u0107i da je Republika Hrvatska propustila u\u010diniti korake koji bi sustave odgoja i obrazovanje te znanosti i tehnologije pomaknuli k nekim puno pozitivnijim perspektivama. Posljedi\u010dno to bi zna\u010dilo da \u017eivimo u dru\u0161tvu u kojemu se obrazovanje i znanost te oni koji rade u njima dru\u0161tveno vrednuju. Velik je to propust za dru\u0161tvo koje je nesklono strate\u0161komu planiranju i, posebice, aktiviranju nakon \u0161to se donesu strate\u0161ki dokumenti. Ovakav me ishod ne iznena\u0111uje jer sam bio prisutan u Sabornici prilikom rasprave o Strategiji. Iz povjesni\u010darske perspektive zanimljivo je da su saborski zastupnici o dokumentu koji je po svojoj prirodi razvojan i progresivan raspravljali u terminima podjela i sukoba u Drugome svjetskom ratu. Drugim rije\u010dima, umjesto da raspravljaju o produljenju \u0161kolovanja, statusu odgojno-obrazovnih radnika, tehnolo\u0161kim centrima i znanstvenim programima, oni su se spremno odlu\u010dili me\u0111usobno prozivati o tome \u010diji je otac bio ovo ili ono. Kao kratka povijesna anegdota neka ostane zapisano da su u tome trenutku u Sabor kao gosti do\u0161li u\u010denici iz jedne srednje \u0161kole iz Slavonije i na galeriji me pitali o \u010demu se raspravlja. Kad sam im odgovorio i kad su poslu\u0161ali narodne zastupnike, samo su komentirali: \u201cPa to nije normalno!\u201d<\/p>\nB. Joki\u0107<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Dio Strategije trebala je biti Cjelovita kurikularna reforma. Ona je reducirana na projekt \u0160kola za \u017eivot. Doneseni su predmetni i me\u0111upredmetni kurikulumi, krenulo se s usavr\u0161avanjem u\u010ditelja i nakon toga, \u010dini se, sve je potiho stalo. Koji su, prema va\u0161emu mi\u0161ljenju, uspjesi projekta \u0160kola za \u017eivot, a \u0161to je ostalo nedovr\u0161eno?<\/p>\n\n\n\n
\n
U mojem ministarskom mandatu kurikularna reforma op\u0107ega obrazovanja nastavljena je nakon podu\u017ee stanke i nepotrebnih ideolo\u0161kih trvenja. Kako bismo razrije\u0161ili neke dileme i unaprijedili kurikularne dokumente, 2017. pokrenuli smo proces me\u0111unarodne recenzije svih kurikuluma te su stru\u010dne radne skupine nakon toga radile na unapre\u0111enjima temeljem recenzija i eksperimentalne (pilot) faze u 74 \u0161kole tijekom \u0161k. god. 2018.\/2019. Po\u010detkom 2019. potpisala sam 35 kurikuluma predmeta i me\u0111upredmetnih tema. Paralelno s dovr\u0161avanjem kurikuluma i\u0161la je izrada ud\u017ebenika i vrlo \u0161iroka edukacija nastavnika. Donesen je Zakon o ud\u017ebenicima pa se od 2019. osnovno\u0161kolski ud\u017ebenici financiraju iz dr\u017eavnoga prora\u010duna i uveden je digitalni dio ud\u017ebenika. Nadalje, objavljene su i Smjernice za vrednovanje i ocjenjivanje, a radilo se i na kurikulumima za darovite, umjetni\u010dke programe i u\u010denike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, koji se sada dovr\u0161avaju. U paraleli su pokrenuti i reformski procesi u strukovnom obrazovanju s dualnim modelom, ali i s ulaganjem od 1,7 milijardi kuna u stotinjak strukovnih \u0161kola preko regionalnih centara kompetentnosti. Tih se 25 projekata i sad provodi, ali su koordinacija i usmjeravanje na razini ministarstava nedostatni. Mo\u017eda to nekom neinformiranom kriti\u010daru izgleda kao redukcija, ali usporedba s trogodi\u0161njim mandatima koji su prethodili ili slijede pokazat \u0107e je li tome ba\u0161 tako. Istina je da nas je 2020. izbacila iz planiranih aktivnosti, \u0161to zbog pandemije, a \u0161to jer nova ekipa u Ministarstvu znanosti i obrazovanja nije marila za reformske procese i polako je vra\u0107ala sustav u letargiju. Ne\u0161to su ipak smatrali vrijednim nastaviti, a to je projekt cjelodnevne nastave. Naime, izradili smo i objavili i Strate\u0161ki okvir za cjelodnevnu nastavu 2020., kao drugo poluvrijeme kurikularne reforme. U prvoj fazi nije bila planirana niti uvedena ve\u0107a izmjena satnice predmeta, \u0161to je sigurno bilo bitno ograni\u010denje i nedostatak tog prvog poluvremena. U tom strate\u0161kom okviru dane su pedago\u0161ke i infrastrukturne podloge za sljede\u0107u fazu. Me\u0111utim, danas nema govora o pedago\u0161kim aspektima te se uglavnom govori o izgradnji infrastrukture upotrebom fondova EU-a.<\/p>\nB. Divjak<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n
\n
Nemam komentara na projekt \u0160kola za \u017eivot. On nema mnogo dodirnih to\u010daka s Cjelovitom kurikularnom reformom \u010dija je rje\u0161enja obrazovna politika u Republici Hrvatskoj odbacila ili promijenila do neprepoznatljivosti.<\/p>\nB. Joki\u0107<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n
\n
\n
Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Pitanja vezana uz kurikulum Povijesti<\/h2>\n\n\n\n
Pro\u0161le su tri godine od dono\u0161enja kurikuluma za nastavni predmet Povijest. Kurikulum je u\u0161ao u sve predvi\u0111ene razrede osnovne \u0161kole i gimnazije. Izdani su ud\u017ebenici i brojni drugi obrazovni materijali. Od dono\u0161enja kurikuluma nismo uo\u010dili ni istra\u017eivanja u\u010dinka kurikuluma ni bilo kakve nove stru\u010dne ili javne rasprave. Nakon nestanka \u0160kole za \u017eivot \u010dini se kao da se nemirno more primirilo i da svaki u\u010ditelj u svojoj u\u010dionici, u svom staklenom zvonu s u\u010denicima, radi onako kako mu odgovara. Poku\u0161ali smo kontaktirati stru\u010dnjake koji su bili involvirani u proces i pitati ih kako sad ocjenjuju i komentiraju kurikulum. Gordan Ravan\u010di\u0107, jedan od suautora kurikuluma, rado se odazvao na na\u0161 upit.<\/p>\n\n\n\n
\n
Ah, \u0161to da Vam ka\u017eem \u2026 jednom rije\u010dju op\u0107enito lo\u0161e. No da pojasnim. Kurikulum kao dokument sam po sebi nije lo\u0161, ali treba imati na umu da je postoje\u0107i i trenutno vrijede\u0107i kurikularni dokument zapravo ispravak i dorada ranijega dokumenta te je u tome smislu, Englezi bi rekli \u201cpatchwork\u201d. To ne zna\u010di da je taj dokument po bilo \u010demu manjkav ili nezaokru\u017een, nego je zapravo odraz i svojevrstan amalgam donekle suprotstavljenih ideja kako bi nastava Povijesti trebala izgledati i koji su zapravo ciljevi nastave Povijesti. Ali ne treba ispustiti iz vida da je kurikulum zami\u0161ljen kao razvojni dokument koji se treba kontinuirano nadogra\u0111ivati i popravljati u skladu s potrebama u\u010denika i u\u010ditelja. Stoga uvijek ima \u0161anse da stvari budu bolje. Moj sud da je trenutno stanje s kurikulumom nastave Povijesti lo\u0161e proizlazi iz vi\u0161e \u010dinjenica koje zapravo i nemaju veze sa samim dokumentom. Kao prvo, rokovi u kojima je dono\u0161en bili su sumanuto kratki, cijeli postupak nije vremenski dozvoljavao da se kurikularnom dokumentu prispodobi ud\u017ebeni\u010dka literatura. Rezultat toga je posvema\u0161nja raznolika interpretacija sadr\u017eaja i slijeda pou\u010davanja. To jednako tako samo po sebi ne mora biti lo\u0161e, ali u na\u0161emu slu\u010daju zapravo dovodi do velike diskrepancije kvalitete nastave Povijesti, \u0161to je zapravo porazno za na\u0161 \u0161kolski sustav, a i povijest kao struku. S druge strane, sami nastavnici koji bi trebali kreirati nastavu, na\u017ealost, prepu\u0161teni su sami sebi \u2013 sami trebaju dogovarati korelacije nastavnih planova sa svojim kolegama koji predaju druge nastavne predmete, sami se moraju sna\u0107i u zapravo novome sustavu za koji ih nitko nije pripremio u njihovu dosada\u0161njemu akademskom \u017eivotu. Te\u010dajevi \u0161to su \u201cad hoc\u201d organizirani daleko su od ne\u010dega \u0161to bi se moglo nazvati sustavnom potporom nastavi. Tako da, zapravo, cijela stvar kako po pitanju literature, tako i same izvedbe, le\u017ei, barem se meni tako \u010dini, na individualnome entuzijazmu. A bojim se da su vremena ORA Sava i ORA Kreka-Banovi\u0107i davno iza nas \u2013 od entuzijazma se ne \u017eivi.<\/p>\nGordan Ravan\u010di\u0107<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n
Dijana Mu\u0161kardin<\/strong> i Maurizio Levak <\/strong>s Filozofskoga fakulteta u Puli smatraju da je za ocjenu kurikuluma potrebno vrijeme jer je proces provedbe kurikuluma u samim razredima ne\u0161to \u0161to je mjerljivo i \u0161to se onda mo\u017ee i vrednovati. Tri su godine zaista pro\u0161le, ali one uklju\u010duju i nastavu na daljinu i brojne druge te\u0161ko\u0107e koje su utjecale na samu implementaciju kurikuluma. Kurikulum predmeta Povijesti svakako nije savr\u0161en, ima podru\u010dja koja tra\u017ee doradu, ali za jednu relevantnu ocjenu svakako je potrebno izraditi smjernice za nadzor i evaluaciju same provedbe kurikuluma. Tek rezultati provedbe mogli bi dati konkretniju sliku o dobrim i lo\u0161im stranama kurikuluma te te\u0161ko\u0107ama s kojima se nastavnici suo\u010davaju prilikom provedbe u razredu na dr\u017eavnoj razini<\/em>.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje Jeste li zadovoljni izmjenama koje je donio predmetni kurikulum Povijesti 2019. g. \u010dak 76,4 % ispitanika odgovorilo je negativno<\/strong>. U anketi iz 2021. godine \u010dak je 80,4 % ispitanika izrazilo nezadovoljstvo<\/strong> izmjenama. Ve\u0107ina ispitanika (65,2 %) ne sla\u017ee se s izjavom da je novi kurikulum smanjio koli\u010dinu sadr\u017eaja koji se pou\u010davaju. Podjela tema na pet domena ljudskoga djelovanja, premda nije nova ideja, trebala je biti inovacija kurikuluma. \u010cak 72,5 % ispitanika smatra da to nije dobra inovacija<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n
\n
\n
Dosta negativne reakcije na kurikulum podijelili smo i s Valerijom Turk-Prese\u010dki, koja je ostala \u010dlanica stru\u010dne skupine za kurikulum Povijesti i nakon raspada prve radne skupine po okon\u010danju Cjelovite kurikularne reforme. Vjerojatno je ve\u0107ina u\u010ditelja Povijesti u Hrvatskoj prepoznaje kao mentoricu \u0160kole za \u017eivot. Profesorica Turk-Prese\u010dki<\/strong> komentira: Trebalo bi smanjiti broj tema na pola da bi se oslobodio prostor za rad na konceptima, aktivno i istra\u017eiva\u010dko u\u010denje te vrednovanje. Odgojno-obrazovni ishodi trebali bi se oblikovati prema konceptima. Podjela tema prema domenama pokazala se neprakti\u010dnom u kreiranju GIK-a pa bi domene trebalo maknuti<\/em>.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n
Prema mi\u0161ljenju Sergeja Filipovi\u0107a <\/strong>(FFOS) kurikulum je donio neka pobolj\u0161anja, ali je u nekim pogledima u\u010dinio i korak unazad. Ono \u0161to bih izdvojio kao ne\u0161to pozitivno jest da vi\u0161e nema propisanih nastavnih jedinica, ve\u0107 su propisane nastavne teme. Navedeno u\u010diteljima i profesorima daje ve\u0107u razinu slobode u odlu\u010divanju te mogu\u0107nost da ve\u0107e koli\u010dine vremena posvete onim nastavnim sadr\u017eajima za koje smatraju da su njihovim u\u010denicima najprimjereniji. Kao ono negativno svakako bih izdvojio umjetnu podjelu na domene. Navedena podjela u potpunosti je neadekvatna. Samo se po sebi podrazumijeva da sve navedene domene u kurikulumu trebaju biti zastupljene, no umjetno dijeliti sadr\u017eaje na na\u010din kako je to sad u\u010dinjeno, besmisleno je jer je nemogu\u0107e navedene domene odijeliti jedne od drugih<\/em>.<\/p>\n\n\n\n
Ravan\u010di\u0107 <\/strong>se nadovezuje na problem domena: Ovo pitanje zapravo je odraz svega onoga \u0161to sam ranije spomenuo. Koliko se sje\u0107am, u kurikularnom dokumentu nigdje nije predvi\u0111eno da se pojedine teme ne mogu provla\u010diti kroz vi\u0161e domena. Takav pristup izvedbi kurikuluma nastave Povijesti doktrinarno je u\u0161togljen i u kona\u010dnici kontraproduktivan. Takvim pristupom zapravo implicitno mo\u017eemo tvrditi da feudalizam postoji samo u srednjemu vijeku i da je taj sustav isklju\u010divo gospodarska pojavnost, \u0161to naravno nije to\u010dno. Kao svojevrstan kontrapunkt takvome pristupu mogu samo slikovito navesti dijagram koji se nalazi na po\u010detku kurikularnoga dokumenta iz kojega se grafi\u010dki jasno vidi da se svih 5 domena me\u0111usobno prepli\u0107e kao \u0161to se prepli\u0107u i razli\u010dite funkcije i pojavnosti na\u0161ih \u017eivota u razli\u010ditim sferama na\u0161ega dana\u0161njeg djelovanja. Zaklju\u010dno, pristupati izvedbi bilo \u010dega, pa tako i provedbi nastave Povijesti prema kurikulumu, po principu ladi\u010darenja i stvaranja opozicija crno-bijelo samo poti\u010de isklju\u010divost i onemogu\u0107uje i nastavnika i u\u010denika da razumije stvarni sadr\u017eaj i cilj nastavnoga predmeta Povijesti<\/em>.<\/p>\n\n\n\n
Mu\u0161kardin i Levak (FFPU) vrednovanju kurikuluma pristupaju sa zadr\u0161kom: Razli\u010dita su mi\u0161ljenja nastavnika, neka opravdana, a neka ne. Odgovor na pitanje koliko je to adekvatno mogu\u0107e je na\u0107i jedino ako se vrednuje sama provedba realizacije kurikuluma Povijesti. Trebalo bi vrednovati i tad utvrditi \u0161to je dobro \u0161to nije<\/em>.<\/p>\n\n\n\n
Kurikulum propisuje 16 obveznih tema i 2 izborne teme u svim razredima osnovne \u0161kole te od 1. do 3. razreda gimnazije. U 4. razredu op\u0107e gimnazije pridodane su jo\u0161 2 obvezne teme. Uz propisivanje obveznoga odvajanja tema po domenama i obveznosti kronolo\u0161ke organizacije dolazimo do prave vratolomije kako organizirati sadr\u017eaj. To potvr\u0111uje 72,2 % ispitanika koji se ne sla\u017eu<\/strong> s tvrdnjom da je teme propisane kurikulumom lako kronolo\u0161ki poslo\u017eiti u izvedbeni kurikulum. Pogledamo li stignu li se obraditi izborne teme, 47,4 % ispitanika je odgovorilo da stignu obraditi jednu, a manje od tre\u0107ine ispitanika (29,1 %) stigne obraditi propisane dvije izborne teme. Dodajmo uz to da je 17,1 % ispitanika odgovorio da ne stignu obraditi nijednu izbornu temu.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na nezadovoljstvo domenskom podjelom pitali smo \u0161to treba u\u010diniti s pet domena pri budu\u0107oj izmjeni kurikuluma. Najvi\u0161e ispitanika (44,3 %) smatra da domene treba ukinuti, dio ispitanika (35,2 %) smatra da treba dopustiti povezivanje tema iz vi\u0161e domena, a 17,6 % ispitanika smatra da treba smanjiti broj obveznih tema. Kad smo kod broja tema, 69,9 % ispitanika ne sla\u017ee se s tvrdnjom da je broj tema po razredima dobro odmjeren. Na direktno pitanja treba li u\u010diteljima\/nastavnicima omogu\u0107iti spajanje tema unutar pojedinih razreda, 91 % ispitanika odgovorio je potvrdno. O prevelikoj koli\u010dini propisanoga sadr\u017eaja svjedo\u010di i 75 % ispitanika koji smatraju da koli\u010dina sadr\u017eaja u novome kurikulumu nije primjerena ni ostvariva u izvedbi godi\u0161njega izvedbenog kurikuluma.<\/p>\n\n\n\n
Ispitanici smatraju da bi kurikulum trebalo mijenjati i dora\u0111ivati svakih 5 godina (68,1 %) ili svakih 10 godina (18,1 %).<\/p>\n\n\n\n
Treba li kurikulum cikli\u010dki mijenjati i nadogra\u0111ivati svakih nekoliko godina pitali smo i na\u0161e sugovornike. Ravan\u010di\u0107 <\/strong>smatra da se kurikularni dokument treba mijenjati i dopunjavati, da je to naprosto nu\u017eno. Odgoda ili ne\u010dinjenje takvih izmjena i dopuna kontraproduktivno je i vodi u okamenjivanje znanja. Osobno sam o\u010dekivao da \u0107e se kurikularni dokument dopunjavati u skladu s potrebama nastavnika i u\u010denika jo\u0161 tijekom pro\u0161le \u0161kolske godine. No to se nije dogodilo, a bojim se da nikad ni ne\u0107e. Naime, \u010dini mi se da mjerodavna tijela dr\u017eavne uprave na kurikularni dokument gledaju kao na nastavni plan, a te dvije stvari nisu isto. Shodno tome ni briga ni odr\u017eavanje ne mogu biti jednaki kao kad je jo\u0161 davnih 90-ih godina donesen nastavni plan koji se zapravo (ni s HNOS-om) nije mijenjao sve do prije tri godine<\/em>. <\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dno se o potrebi redovite dorade izra\u017eavaju i Mu\u0161kardin i Levak <\/strong>(FFPU): Naravno da treba. Trebalo bi vrednovati provedbu kurikuluma, utvrditi nedostatke te ga nadogra\u0111ivati. Za razvoj predmetnog kurikuluma Povijesti potrebno je ne samo postaviti temelje kurikuluma ve\u0107 i uskladiti sve kurikulske komponente od vrednovanja u\u010deni\u010dkih postignu\u0107a, na\u010dina pou\u010davanja, obrazovanja i stru\u010dnog usavr\u0161avanja nastavnika do izrade raznovrsnih primjera nastavnih materijala<\/em>. <\/p>\n\n\n\n
Filipovi\u0107 <\/strong>(FFOS) poziva na oprez: Kako se dru\u0161tvo razvija u razli\u010ditim smjerovima, navedene promjene nu\u017eno je implementirati i u predmetne kurikulume. Ipak, osobno ne bih \u010desto mijenjao kurikulume s obzirom na to da je potrebno i vi\u0161e godina prilagodbe kako bi u\u010diteljima i profesorima, a time i u\u010denicima, novi kurikulumi \u201esjeli\u201c. Smatram da bi va\u017enije bilo izraditi kvalitetan kurikulum koji \u0107e biti smislen i uva\u017eavati znanstvena dostignu\u0107a povijesti kao znanosti, ali i dr\u017eati se metodi\u010dkih, didakti\u010dkih, pedago\u0161kih i psiholo\u0161kih preporuka rada<\/em>.<\/p>\n\n\n\n
Izgleda da je jedini pozitivan detalj ove kurikulumske pri\u010de \u0161to se 57,1 % ispitanika sla\u017ee s tvrdnjom da je smanjena koli\u010dina politi\u010dke povijesti.<\/p>\n\n\n\n
\n
\n
Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Sadr\u017eaji za osnovnu \u0161kolu<\/h2>\n\n\n\n
Jedino \u0161to u rijetkim hrvatskim istra\u017eivanjima o nastavi Povijesti imamo potvr\u0111eno jest da patimo od velike koli\u010dine faktografije i sadr\u017eaja te da nam nastavni programi i planovi (pa i novi kurikulum) previ\u0161e propisuju \u0161to se mora raditi<\/em>. To se godinama kontinuirano prelijeva i na ud\u017ebenike koji dodaju jo\u0161 vi\u0161e sadr\u017eaja koji zapravo i nisu propisani. Mo\u017eemo li re\u0107i da je tijekom desetlje\u0107a to postao zatvoren krug \u2013 u\u010ditelji rade vi\u0161e sadr\u017eaja jer se konkretni sadr\u017eaji lako mogu prezentirati roditeljima koji su zainteresirani samo za ocjene? Vje\u0161tine pritom lo\u0161e prolaze jer zahtijevaju vi\u0161e vremena tijekom nastave, a i roditeljima je nejasno \u0161to se zapravo radi?<\/p>\n\n\n\n
U anketi smo testirali vi\u0161e izjava i postavili nekoliko pitanja o sadr\u017eaju za osnovnu \u0161kolu. Ve\u0107ina ispitanika (62,2 %) slo\u017eila se<\/strong> s izjavom da bi u osnovnoj \u0161koli naglasak trebalo staviti na teme vezane uz novi vijek i suvremeno doba. Vezano uz takvu izjavu slo\u017eili su se (64,1 %)<\/strong> da o anti\u010dkim gr\u010dkim ratovima treba naglasiti uzroke i posljedice bez isticanja kronolo\u0161kih \u010dinjenica. Sla\u017eu se (59,8 %) i da \u0161irenje rimske dr\u017eave treba pou\u010davati samo kako bi se ukazalo na ukupni doseg, njihovu ostav\u0161tinu te promjene u upravljanju dr\u017eavom bez \u010dinjeni\u010dnoga navo\u0111enja (nabrajanje ratova, bitaka, vojskovo\u0111a).<\/p>\n\n\n\n
Ako bi krenuli u smjeru smanjenja faktografije i koli\u010dine sadr\u017eaja o starome i srednjemu vijeku, mo\u017eda bi mogli u\u010diti na izdvojenim i nacionalnim primjerima. \u010cak 83,6 % ispitanika smatra da se o feudalizmu ne mo\u017ee u\u010diti samo na primjeru hrvatskih srednjovjekovnih vladara. Ispitanici smatraju (72,7 %) da se o \u017eivotu sela i grada u srednjemu i novome vijeku ne mo\u017ee u\u010diti samo na hrvatskim primjerima. Pitanje koje tu moramo postaviti jest radi li se o stvarnome nedostatku dobrih primjera iz nacionalne povijesti ili o nedovoljnome poznavanju suvremenih istra\u017eivanja o toj temi.<\/p>\n\n\n\n
Uo\u010dava se da se mi\u0161ljenja ispitanika razlikuju u pitanjima o tome \u0161to je neizostavno va\u017eno u\u010diti o pojedinim temama iz razdoblja novoga vijeka i suvremenog doba (Tablica 1.).<\/p>\n\n\n
![\"Clionaut](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Divjak.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/jokic-2016.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/valerija.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/analiza-tablica-1-1024x581.jpg\")