{"id":7712,"date":"2024-12-17T08:38:18","date_gmt":"2024-12-17T07:38:18","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=7712"},"modified":"2024-12-25T19:14:00","modified_gmt":"2024-12-25T18:14:00","slug":"povijest-bozicnog-drvca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/povijest-bozicnog-drvca\/","title":{"rendered":"Povijest bo\u017ei\u0107nog drvca"},"content":{"rendered":"\n

Bo\u017ei\u0107no drvce jedan je od najprepoznatljivijih simbola blagdana. Svake godine milijuni domova diljem svijeta svijetle oki\u0107enim jelkama, no jeste li se ikad zapitali odakle potje\u010de taj obi\u010daj? Njegova pri\u010da skriva poganske korijene, srednjovjekovne legende i kraljevski utjecaj!<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Zimzeleno drve\u0107e kao simbol \u017eivota<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Tisu\u0107ama godina prije nego \u0161to je Bo\u017ei\u0107 uop\u0107e postojao, ljudi su slavili zimski solsticij \u2013 najkra\u0107i dan u godini. U kulturama poput keltske, germanske i rimske, zimzeleno drve\u0107e (poput bora i jele) smatralo se simbolom \u017eivota i nade jer je ostalo zeleno i tijekom zime.<\/p>\n\n\n\n

Rimljani su tijekom festivala Saturnalija <\/a>ukra\u0161avali svoje domove gran\u010dicama borova kako bi proslavili povratak svjetla i \u017eivota. U germanskoj tradiciji, ljudi su vjerovali da zimzeleno drve\u0107e \u0161titi domove od zlih duhova. Drugim rije\u010dima, jo\u0161 davno prije struje i lampica, ljudi su cijenili snagu prirode koja odolijeva zimi.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Rajska stabla i svjetlost svije\u0107a<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Prvi “bo\u017ei\u0107ni” elementi pojavili su se u srednjem vijeku. Na Badnjak su se izvodile predstave o Adamu i Evi, a sredi\u0161nji dio scenografije bilo je “rajsko stablo” \u2013 stablo oki\u0107eno jabukama koje je simboliziralo rajski vrt.<\/p>\n\n\n\n

Legenda ka\u017ee da je Martin Luther, poznati njema\u010dki reformator, prvi okitio drvce svije\u0107ama. Jedne zimske ve\u010deri, zadivljen ljepotom zvijezda koje su sjale kroz grane drve\u0107a, odlu\u010dio je unijeti tu \u010daroliju u svoj dom. Tako je zapo\u010deo obi\u010daj ukra\u0161avanja drvca svjetlom.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kraljevski utjecaj i osvajanje svijeta<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Bo\u017ei\u0107no drvce kakvo danas poznajemo popularizirano je zahvaljuju\u0107i kraljevskoj obitelji. Princ Albert, suprug britanske kraljice Viktorije, donio je njema\u010dki obi\u010daj ki\u0107enja drvca u Englesku. Zapravo mo\u017eemo re\u0107i da je to bila ideja njegove punice. Kada su u novinama objavljene slike kraljevske obitelji okupljene oko oki\u0107ene jelke, obi\u010daj se munjevito pro\u0161irio.<\/p>\n\n\n\n

S istoka Europe, preko Engleske, pa sve do Amerike \u2013 drvce je postalo simbol zajedni\u0161tva i radosti blagdana.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Viktorijina kraljevska obitelj oko drvca (1848.)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kako je bo\u017ei\u0107no drvce osvojilo svijet?<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Krajem 19. stolje\u0107a, europski imigranti donijeli su ovaj obi\u010daj u Ameriku. U po\u010detku je drvce bilo jednostavno \u2013 ukra\u0161eno svije\u0107ama, jabukama i ru\u010dno izra\u0111enim ukrasima. S vremenom su se pojavili: stakleni ukrasi iz Njema\u010dke, elektri\u010dne lampice (hvala Thomasu Edisonu!) i na kraju \u2013 rasko\u0161na drvca koja svijetle u gotovo svakom kutku svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Danas drvce nije samo religijski simbol \u2013 ono spaja ljude razli\u010ditih kultura i vjerovanja. Bilo prirodno ili umjetno, ukra\u0161eno tradicionalnim ili modernim ukrasima, ono uvijek donosi posebnu blagdansku toplinu.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Ekonomija i ekologija bo\u017ei\u0107nog drvca<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Bo\u017ei\u0107na drvca danas su veliki dio blagdanske ekonomije. Svake godine milijuni prirodnih i umjetnih jelki prona\u0111u svoje mjesto u domovima diljem svijeta. Prirodna drvca uzgajaju se na posebno namijenjenim planta\u017eama koje doprinose lokalnim gospodarstvima. Samo u Europi i SAD-u ova industrija zapo\u0161ljava tisu\u0107e ljudi, od uzgajiva\u010da i trgovaca do proizvo\u0111a\u010da ukrasa.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n

No, s rastu\u0107om ekolo\u0161kom svije\u0161\u0107u, postavlja se pitanje \u2013 prirodna ili umjetna jelka? Iako umjetna drvca traju godinama, \u010desto su izra\u0111ena od plastike i te\u0161ko se recikliraju. S druge strane, prirodna drvca, ako dolaze iz odr\u017eivih uzgoja i pravilno se zbrinjavaju (npr. kompostiranjem), manji su teret za okoli\u0161. U novije vrijeme sve su popularnija drvca u loncima koja se nakon blagdana mogu presaditi ili ponovno koristiti idu\u0107e godine.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Odluka izme\u0111u prirodne i umjetne jelke mo\u017ee biti osobna, ali svakako je va\u017eno razmi\u0161ljati o utjecaju na okoli\u0161 i birati ekolo\u0161ki prihvatljivija rje\u0161enja kako bi i budu\u0107e generacije mogle u\u017eivati u \u010daroliji bo\u017ei\u0107nog drvca.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e od drveta<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Bo\u017ei\u0107no drvce nije samo ukras. Ono nosi pri\u010du o vjeri u bolju budu\u0107nost, zajedni\u0161tvu i ljepoti \u017eivota koji traje i kad sve oko nas miruje.<\/p>\n\n\n\n

Kad ove godine budete kitili svoju jelku, sjetite se da ste dio pri\u010de duge nekoliko tisu\u0107a godina \u2013 pri\u010de koja je pre\u017eivjela zime, kraljeve i industrijske revolucije!<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"Clionautovo<\/a>
Clionautovo bo\u017ei\u0107no drvce<\/figcaption><\/figure>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bo\u017ei\u0107no drvce jedan je od najprepoznatljivijih simbola blagdana. Svake godine milijuni domova diljem svijeta svijetle oki\u0107enim jelkama, no jeste li se ikad zapitali odakle potje\u010de taj obi\u010daj? Njegova pri\u010da skriva […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7720,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"Pri\u010da o povijesti bo\u017ei\u0107nog drvca i dana\u0161nji zadatak u adventskom kalendaru Clionaut akademije","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[735,801],"class_list":["post-7712","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-bozic","tag-bozicno-drvce"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7712","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7712"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7712\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9740,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7712\/revisions\/9740"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7712"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7712"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7712"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}